S povjerenjem u postignuća zadnjih sedam i pol godina, te novim mjerama za građane, premijer Plenković je poručio da će parlamentarni izbori biti održani u miru, prije turističke sezone, kazavši kako je ova Vlada u krizama znala naći prava rješenja na korist građana i gospodarstva.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković pojasnio je kako je odluka o raspuštanju Hrvatskog sabora donesena jer je odlučeno da izbori budu održani u miru, prije ljetne sezone.
Mi smo sve ovo vrijeme planirali da izbori za novi saziv Sabora budu održani u miru, van ljetne turističke sezone, kazao je premijer, i da budu održani nakon nekoliko ključnih odluka koje smo pripremali kao Vlada.
Prva je odluka o rastu plaća za zaposlenike koji rade u državnoj i javnoj službi, što predstavlja najveći rast plaća u povijesti za 245 tisuća ljudi, ističe, a najavio je i donošenje novog paketa mjera pomoći, kada se radi o energetici i umirovljenicima, naglasivši kako građani mogu biti mirni jer će cijene struje i plina ostati iste, a Vlada će subvencionirati i naftne derivate.
Donijet će se i poseban paket mjera za umirovljenike, rekao je Plenković, jednak onakvom kakav je bio uoči Božića, a uključivat će potpore za one koji imaju mirovine do 840 eura, što znači za oko 800 tisuća ljudi.
Dodaje kako će se potpore dodijeliti sukladno razini mirovine, odnosno što je mirovina niža, to će potpore biti veće, a iznosi potpora su 160, 120, 80, 60 i 50 eura.
Ova Vlada je u fazi da sedam i pol godina u kontinuitetu uživa povjerenje hrvatskih građana, podsjetio je Plenković, a u demokracijama je dobro testirati povjerenje.
„Želimo obnoviti povjerenje hrvatskih građana na jedini pravi način, a to su demokratski izbori za Hrvatski sabor“, poručio je.
Od onih koji traže probleme, nikad nećete dočekati rješenja
Osvrnuo se na kritike oporbe, za koju tvrdi da samo traži probleme, a ne nudi rješenja.
Oporba ima svoj pristup, smatra Plenković, i dodaje kako parlamentarna većina koja je odgovorna i ozbiljna, ima cijelo vrijeme svoj plan na kojem radi, smireno, staloženo i bez pritisaka i utjecaja onih koji bi htjeli imati dominantnu ulogu u stvaranju političkih tema.
„Njihov posao u zadnjih sedam i pol godina bio je da u našim rješenjima traže probleme, a u životu od onih koji samo traže probleme - nikad nećete dočekati rješenja“, kazao je.
Sve što je bitno glede nacionalnih interesa - sadržano je u našoj politici
Komentirajući okupljanje deset lijevo-liberalnih stranaka, predvođenih SDP-om, premijer je ustvrdio kako se nisu sustavno pripremali.
„Razlika između nas i njih je što se sustavno pripremamo za naš treći mandat. Mi smo, kad smo izašli s odlukom, upoznali i parlamentarnu većinu i imali jasan smjer aktivnosti. Izašli smo spremni s nositeljima lista od prve do 11. izborne jedinice“, rekao je.
Istaknuo je kako po treću put nasuprot vladajućih stoji kobasičasta koalicija.
„Morali su čuti našu odluku, naše nositelje lista da se brzo nađu i kažu, eto nas ima 10. Zadnji put ih je bilo 11, rezultat je bio, košarkaškim rječnikom, 25 razlike za nas. Idemo s postignućima, vizijom Hrvatske, činjenicama i istinom“, poručio je predsjednik Vlade.
Sve što je bitno glede nacionalnih interesa i suverenističke politike i nacionalnog identiteta sadržano je u našoj politici, smatra premijer, podsjetivši kako su vratili Dan državnosti na 30. svibnja, a također, 18. studenog je proglašen Danom sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje, donesen je novi zakon o hrvatskim braniteljima i zakon o nestalima, kao i novi zakon o civilnim stradalnicima Domovinskog rata, te je regulirano pitanje rada nedjeljom.
I u konačnici, ističe premijer, donijeli smo Zakon o hrvatskom jeziku, što je veliko, kapitalno i identitetsko pitanje.
Postignuća koja mi imamo su tako moćna i snažna da ih je nemoguće negirati
Osvrnuo se na zahtjevna i izazovna vremena tijekom prethodne četiri godine, period najveće pandemije u proteklih sto godina, zatim dva razorna potresa, napad Rusije na Ukrajinu, energetska kriza s ekonomskim i socijalnim posljedicama te inflatorni pritisci, govoreći u tom kontekstu o postignućima Vlade.
„Moj glavni zadatak kao predsjednika Vlade, koji mora brinuti o svima, da u ovako velikim krizama, a bilo ih je - od Agrokora, brodogradilišta, pandemije, potresa, posljedica rata u Ukrajini, inflatornih pritisaka, da baš nitko ne ostane po strani i zaboravljen, bez da mu je netko, a najčešće država - pružila ruku“, rekao je.
Očuvali smo socijalnu koheziju i povećali plaće za 60 posto, istaknuo je, dodavši kako je i mirovina narasla za 220 eura, a isto tako, imamo i najveći broj zaposlenih u Hrvatskoj od 1991. godine, dok je stopa nezaposlenosti 6,5 posto, najniža u povijesti.
Premijer je istaknuo i ulaganja u prometnu infrastrukturu, te u obrazovanje i zdravstvo, kazavši kako je Vlada ulagala u škole, bolnice i dječje vrtiće, a izdvojio je i nekoliko važnih infrastrukturnih projekata, poput izgradnje Pelješkog mosta, druge cijevi tunela Učka, koridora Vc u Slavoniji, LNG terminala na Krku i drugo.
„Nema tog dijela Hrvatske gdje nismo krenuli s ogromnim, velikim investicijama, i u konačnici donijeli 2,5 milijarde eura za obnovu glavnoga grada i Banovine“, kazao je.
Dotaknuo se i strateških postignuća, podsjetivši da su 2017., kao proeuropski orijentirana vlada, željeli ulazak u Schengen, euro područje, Europski stabilizacijski mehanizam, OECD-e, bezvizni režim sa SAD-om i snažno međunarodno pozicioniranje Hrvatske, kroz koje mogu provoditi politiku modernog suverenizma, a koja nam je donijela 25 milijardi eura za ulaganje u razvoj hrvatske u ovom razdoblju.
„Postignuća koja mi imamo su tako moćna i snažna da ih je jednostavno, u jednoj racionalnoj argumentaciji, nemoguće negirati, ignorirati, minimizirat ili demontirati, a sve je to nastojanje ove iste oporbe koja nema rješenja ni za što“, poručio je Plenković
Ova Vlada je u krizama znala naći rješenja
Na pitanje što bi u proteklom mandatu učinio drukčije, premijer je odgovorio kako se većinom radi o brzini donošenja odluka u vrijeme velikih kriza.
„Možda bi bili malo pažljiviji u vremenima velikih kriza oko brzine donošenja odluka, ali u krizama nemate što drugo, nego donositi odluke i preuzimati odgovornost. Ja često volim reći, kada dobijete povjerenje građana, jedino što ne smijete raditi je izuzimati se iz vlastitog posla“, rekao je, pojasnivši da to znači preuzimati inicijativu i odgovornost, te donositi odluke brzo, na korist građana, gospodarstva i društva, što smatra da su uspjeli.
Ono s čime nije u potpunosti zadovoljan, a što nema nužno veze s vladajućima, nego, kako smatra, ponajviše zahvaljujući predsjedniku Milanoviću, je snižena politička kultura u Hrvatskoj.
"Mi smo sada u vremenu kada saborske rasprave u ovom sazivu uspoređujemo s onima ranije, nije ni ovaj prethodni bio baš idealan, ali snizila se politička kultura. Jako puno primitivizma, jako puno prostakluka, jako puno vrijeđanja, jako puno osobnih napada, nešto što mislim da nije dobro dugoročno za hrvatsku demokraciju“, ustvrdio je.
Ako bismo mogli raditi na tome, tu bi sigurno nastojali biti u budućnosti i mi, kazao je Plenković, dodavši kako su u biti oni uvijek samo odgovarali na tuđe difamacije i napade.
„Ali to je tako, ljudi će vidjeti te razlike, znaju što smo postigli, kakve su okolnosti bile, vrlo zahtjevne. Ja mogu reći, kad sve skupa rezimiramo, da su naša postignuća u poreznom rasterećenju i odgovornom upravljanju javnim financijama i sada smanjenju inflacije, takva da ljudi mogu reći da je ovo Vlada koja je u krizama znala naći rješenja na kojima joj zahvaljuju“, rekao je.
U našem mandatu, mi smo praktički donijeli sve strateške dokumente, naglasio je premijer, i brže ispunjavamo naše ciljeve nego smo planirali, s obzirom na to da smo već sada u ovoj godini dosegli 75 posto prosjeka razvoja na razini Europske unije.
Govoreći o budućim planovima, kazao je kako je za Hrvatsku najbitnija demografska revitalizacija, to je ključni, strukturni problem hrvatskoga naroda i hrvatskoga društva, zatim tranzicija na obnovljive izvore energije, te digitalizacija, odnosno hvatanje koraka s četvrtom industrijskom revolucijom. Prva smo članica Europske unije, istaknuo je premijer, koja je napravila strateški dokument Put u digitalno desetljeće 2030., koji je sada u javnom savjetovanju.
Pisane vijesti
