Predsjednik Vlade Andrej Plenković u izjavi medijima u Bruxellesu, gdje je sudjelovao na sastanku Europskog vijeća, još je jednom čestitao Bosni i Hercegovini na povijesnoj odluci o otvaranju pristupnih pregovora za članstvo u Europskoj uniji.
Premijer Plenković podsjetio je na zajednički posjet Sarajevu u siječnju, zajedno s predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen i nizozemskim premijerom Markom Rutteom.
Napomenuo je da se uspjelo i kod Nizozemske napraviti ključni pomak te je Rutte odradio zahtjevnu raspravu u nizozemskom parlamentu. Bila je rezolucija - od 150 zastupnika u parlamentu, njih 72 diglo je ruku protiv otvaranja pregovora.
„Bili smo u stalnom kontaktu, stoga je i ovaj uspjeh - još važniji!“, istaknuo je premijer Plenković.
Veliki vanjskopolitički uspjeh u zahtjevnim okolnostima
Ocijenio je bitnim za BiH nastaviti s ispunjavanjem uvjeta za članstvo te je u tom kontekstu izdvojio pitanje zakona o sudbenom vijeću te izbornog zakona.
Izdvojio je da je BiH sada 'ulovila' korak s onima koji su u pristupnom procesu. Podsjetio je da je upravo na prijedlog Hrvatske jučer u zaključke uvršten poziv Europskoj komisiji da krene raditi pregovarački okvir i da se na tome radi što brže. „I kad se taj pregovarački okvir napravi, da se onda ide prema screeningu i svemu što donosi međuvladina konferencija“, dodao je.
Premijer Plenković je istaknuo da je ovo veliki vanjskopolitički uspjeh u vrlo zahtjevnim okolnostima. „Drago mi je da je Hrvatska pomogla BiH, uistinu svim srcem. Neki dan sam rekao u Banjoj Luci - radili smo kao da radimo za sebe“, kazao je.
Stojimo uz Ukrajinu
Od ostalih tema premijer je izdvojio Ukrajinu, podsjetivši na potporu od 50 milijardi eura dogovorenu krajem siječnja. Dodao je da se razgovaralo o daljnjoj političkoj, ekonomskoj, financijskoj i vojnoj potpori toj zemlji.
"Poruka je da stojimo uz Ukrajinu. Vidimo da Rusija nastavlja sa svojom agresijom. I ta potpora cijele Europske unije i svih država članica će se nastaviti", naglasio je.
Premijer je sudjelovao i na sastanku na vrhu država europodručja, na kojem su bili i predsjednica Europske središnje banke Christine Lagarde te irski ministar Pascal Donohoe, koji je na čelu eurogrupe.
"Sve su to ljudi koji su imali veliku i važnu ulogu u vremenu našeg pristupanja eurozoni. Oni su dali ocjenu ukupne ekonomske situacije u Europi, koja je po njima pozitivna te se vidi kako je trend smanjivanja inflacije vidljiv kod mnogih", kazao je.
Očekuju, dodao je, bolji rast nego što je bilo prošle godine projicirano, i što će biti ove godine za 2025. godinu.
Poručio je kako će se nastaviti proces jačanja odgovornog upravljanja javnim financijama, gospodarskog rasta i smanjivanja inflacije.
Što se tiče naše pozicije, Plenković je kazao da je izvijestio koliko je Hrvatska ekonomsko snažnija otkad je ušla u europodručje.
Milanović za Hrvate u BiH nije učio ništa
Komentirajući predsjednika Milanovića, kazao je kako njegov diletantizam, izolacionizam i vrijeđanje nisu samo karakteristični za domaću politiku, već ih on prenosi i u međunarodnu politiku, u sferu vanjske politike, čime šteti Hrvatskoj sve ove godine.
Dodaje kako je riječ je o osobi koja se ne snalazi na unutarnjem, a pogotovo na vanjskopolitičkom planu, i koji nije nikog relevantnog primio niti je igdje relevantno bio, što govori kakve su mogućnosti djelovanja takvog čovjeka.
Osvrnuo se i na Milanovićev odnos prema Bosni i Hercegovini, podsjetivši kako je, dok je bio predsjednik Vlade, nije niti spomenuo. Odredio je datum izbora usred tjedna, rekao je Plenković, a to znači da je stavio u potpuno nejednak položaj hrvatske državljane koji žive izvan Hrvatske.
„Ako naš propis kaže neradni dan u Hrvatskoj, ne znači da je neradni dan u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Sloveniji, Mađarskoj, SAD-u ili drugdje. I tu se vidi u praksi kakav je stvarni njegov stav prema Hrvatima koji žive izvan Hrvatske, bez obzira za koga će glasiti, bitno je da ih stavlja u nepovoljni položaj“, istaknuo je.
Što se tiče politike uvjetovanja, premijer je podsjetio kako se Milanović obrušio na zastupnike u Hrvatskom saboru, govoreći da će progoniti svakoga tko bude glasao za ratifikaciju sporazuma o članstvu Finske i Švedske u NATO-u, kao što sada progoni ustavne suce, ustavnopravne stručnjake i bilo koga tko ima drugačije mišljenje.
Mi smo to ratificirali, kazao je Plenković, dvije nama prijateljske zemlje su postale članice NATO-a, a od Milanovićevih tlapnji ništa.
„Ogromna je razlika politike Vlade prema Bosni i Hercegovini, prema Hrvatima u Bosni i Hercegovini, konstruktivna, korisna, dobra, a ovo što on radi je loše i destruktivno“, poručio je Plenković, i zaključio kako Milanović za Hrvate u BiH nije učinio ništa.
Hrvatska nije u krizi, stoji nikad bolje, Hrvatska je u eurozoni i u Schengenu, bilježimo najveće plaće i mirovine ikad, najviše zaposlenih i najmanje nezaposlenih u povijesti, a pred nama je i još jedna sjajna turistička sezona, naglasio je predsjednik Vlade, i dodao kako Hrvatska ima političku stabilnost, jasan smjer i ugled, te radi partnerstva i mostove s onima s kojima surađuje, dok je Milanović tu da uvjeri Hrvate kako imaju problem, međutim, kako je kazao, mi svi skupa imamo problem s njim.
Neka Milanović prestane kršiti Ustav i maltretirati ljude
Mi, dodao je, vidimo jednog osobnog i lošeg političkog gubitnika iz 2016., a sada verbalnog nasilnika koji maltretira sve oko sebe i kojeg prenose zato jer je predsjednik RH.
"Ne znam koje on košmare ima niti me je briga što govori. Ako misli na izbore, može odmah u I. izbornu jedinicu, idemo hrabro, izvoli. Ako nećeš, onda prestani kršiti Ustav i maltretirati ljude. Nismo mi njegov uski krug prijatelja pa da moramo trpiti i slušati ovakvo nasilništvo. To ne dolazi u obzir", poručio je Plenković.
Podsjetio je i na zadnji sastanak Vijeća za obranu, kazavši da je bio takav da bi svaka normalna, ozbiljna, odgovorna i poslovno sposobna osoba donijela zaključak da ne želi s nekim takvim biti u istoj sobi.
Vrlo zabrinjavajuće da je Ivanu Turudiću propucan auto
Premijer je ocijenio vrlo zabrinjavajućim to što je Ivanu Turudiću propucan auto, kazavši da očekuje da policija priopći o čemu se radi.
Dodao je da se još ne zna kako, gdje i kada se to dogodilo te je li bilo slučajno ili je plod ozračja koje se stvorilo u posljednje vrijeme. Rekao je i da je odmah kontaktirao potpredsjednika Vlade zaduženog za nacionalnu sigurnost Tomu Medveda da SOA i MUP procjene je li Ivanu Turudiću potrebna zaštita.