Ministar Primorac kao jedan od razloga koji je utjecao na razinu inflacije u ožujku naveo je rast cijena usluga, što je prije svega, kako je rekao, rezultat dobre turističke predsezone i Uskrsa koji je ove godine bio ranije. Naglasio je i da je Hrvatska po svom gospodarskom rastu u samom vrhu eurozone. Pritom je gospodarski rast dominantno potaknut potrošnjom kućanstava i investicijama, što podrazumijeva i veću potražnju za dobrima i uslugama, pa posljedično rastu i cijene, pojasnio je, dodavši i da druge države članice EU-a koje nisu članice eurozone imaju i veće stope inflacije od Hrvatske.
U izjavi medijima u Banskim dvorima, ministar financija Marko Primorac rekao je kako veseli da stopa inflacije na godišnjoj razini usporava još od studenog 2022., s izuzetkom lanjskog kolovoza, no i da bi svi bili sretniji da je stopa inflacije niža i da se približava stopi od dva posto kojoj se teži.
Pritom, dodao je, Ministarstvo financija ostaje pri procjeni inflacije u ovoj godini od 3,1 posto.
Istaknuo je da je na stopu inflacije u ožujku utjecalo nekoliko faktora, a jedan od važnijih je rast cijena usluga za 6,6 posto, što je prije svega posljedica dobre turističke predsezone.
Naime, u prvom kvartalu je ostvareno 15 posto više noćenja, što je posljedica toga da je, za razliku od lani kada je Uskrs bio 9. travnja, većina turista zbog uskrsnih praznika pristigla u ožujku.
"U ožujku ove godine smo imali povećani dolazak turista i povećanu potrošnju, a prošle godine toga nije bilo, s obzirom da uspoređujemo inflaciju u ožujku ove s ožujkom prošle godine", rekao je Primorac.
Gospodarski rast višestruko veći od prosjeka eurozone
Upitan signaliziraju li podaci Eurostata neko trajnije ubrzanje inflacije, ministar se nada da je to trenutna i jednokratna situacija, dok je na pitanje novinara može li se opet zbog turističke sezone dogoditi rast inflacije u ljetnim mjesecima, odgovorio da bi bio neozbiljan kada bi garantirao da se ti trendovi neće ponoviti.
Pojašnjavajući to što je inflacija u Hrvatskoj rasla najbrže od zemalja eurozone, Primorac je naglasio da je Hrvatska po svom gospodarskom rastu u samom vrhu eurozone.
Kako je istaknuo, taj gospodarski rast je višestruko veći od prosjeka eurozone, dok je inflacija u Hrvatskoj "nešto veća". Pritom je gospodarski rast dominantno potaknut potrošnjom kućanstava i investicijama, što podrazumijeva i veću potražnju za dobrima i uslugama, pa posljedično rastu i cijene, pojasnio je ministar, dodavši i da druge države članice EU-a koje nisu članice eurozone imaju i veće stope inflacije od Hrvatske.
Napomenuo je da su alati za obuzdavanje inflacije primarno u rukama monetarne, a ne fiskalne politike, no potonja mora biti odgovorna da tu inflaciju dodatno "ne podgrijava".
No s druge pak strane mora voditi računa o životnom standardu građana koji je inflacijom "načet", zbog čega je Vlada i donijela više paketa mjera pomoći, dodao je.
Da se nije išlo sa svime što je utjecalo na povećanje kupovne moći građana - paketima pomoći građanima, poreznim rasterećenjima, podizanjem minimalnih plaća te plaća u javnom i državnom sektoru - inflacija bi možda bila nešto niža, za 0,1 ili 0,2 postotna boda, no ti građani bi teže živjeli, rekao je Primorac.
"Ako plaće porastu 10 ili 20 posto, a cijene četiri posto, vjerujem da je to nešto što je za te građane dobro", ocijenio je.
Jeftinija struja za građane koji troše manje; Država subvencionira i cijene energenata za većinu gospodarstva
Na konstataciju novinara da se paketi mjera dobrim dijelom odnose na subvencioniranje energenata, a čime su obuhvaćeni praktički svi, i oni sa nižim i s višim primanjima, Primorac je podsjetio da je inicirana izrada registra stanovništva koji bi trebao omogućiti bolje ciljanje takvih mjera, no i napomenuo da ni druge države nemaju pakete pomoći strukturirane da uvažavaju razlike u standardu građana.
No podsjetio je i da je mjerama predviđena jeftinija struja za građane koji troše manje.
Također, država subvencionira i cijene energenata za većinu gospodarstva, s obzirom da su oni input u proizvodnji većine proizvoda, pa bi se njihov rast "prelio" i na još veći rast cijena proizvoda i usluga.
"Zamislite koliko bi cijene rasle da nismo to napravili. Rasle bi još više", ustvrdio je Primorac.
Izdavanjem "narodnih" obveznica i trezorskih zapisa od građana prikupljeno oko 3,3 milijarde eura
Navodeći razloge zbog kojih je inflacija na trenutnim razinama, ministar je između ostalog podsjetio da je ulaskom u eurozonu bankama spuštena stopa obvezne pričuve s devet na jedan posto, što je rezultiralo pojavom značajnih viškova likvidnosti u hrvatskom financijskom sustavu, koji su "podgrijavali potražnju".
Kada je riječ o tim viškovima likvidnosti, fiskalna politika im je dijelom pokušala doskočiti izdavanjem "narodnih" obveznica i trezorskih zapisa, pri čemu je od građana na taj način prikupljeno oko 3,3 milijarde eura, podsjetio je ministar.
Primorac je rekao i da država ne može intervenirati u to hoće li netko u sezoni povećati cijene hotela ili kuglice sladoleda, no i naglasio da je to ozbiljno pitanje.
"Mislim da je to preozbiljno pitanje da se netko s time 'sprda', jer to može imati dugoročno negativne posljedice, u smislu da vas prepoznaju kao destinaciju koja ne pruža određenu kvalitetu usluge s obzirom na ono što naplaćuje", poručio je Primorac.
Izvor: Hina/Vlada
Pisane vijesti
