Premijer Andrej Plenković kazao je da je naglasak današnjeg sastanka u Bukureštu na snaženju europskog gospodarstva, rješavanju socijalnih tema te jačanju unutarnje sigurnosti i obrambene sposobnosti Europske unije. Izdvojio je i temu proširenja o kojoj se cijelo vrijeme razgovara na razini Unije.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je večeras na radnoj večeri EU lidera na temu savjetovanja o Strateškom programu u Bukureštu.
Na radnoj večeri, kojoj je domaćin predsjednik Rumunjske Klaus Iohannis, uz predsjednika Vlade Plenkovića, sudjelovali su i predsjednik Europskog vijeća Charles Michel, predsjednik Vlade Belgije Alexander De Croo, predsjednik Vlade Mađarske Viktor Orbán i glavna tajnica Vijeća Thérèse Blanchet.
U izjavi za medije, premijer Plenković podsjetio je da se Strateški program za razdoblje 2024.-2029. priprema zadnjih desetak mjeseci, pojasnivši da je riječ o uobičajenom dokumentu koji se donosi prije svake promjene institucionalnog ciklusa u okviru Europske unije - nove Komisije, novog saziva Europskog parlamenta i novog predsjednika Europskog vijeća.
Dodao je da je Strateški plan usvojen baš u vrijeme rumunjskog predsjedanja Europskom unijom 2019. godine, a o njemu se razgovaralo i na sastanku u Granadi te na radnoj večeri lidera u Zagrebu.
Vrijeme velikih izazova za Europu
Premijer je rekao da se današnji sastanak održava u užem formatu, a naglasak je na snaženju europskog gospodarstva, rješavanju socijalnih tema te jačanju unutarnje sigurnosti i obrambene sposobnosti Europske unije. Od tema je izdvojio i konkurentnost i inovacije na razini Unije.
Kazao je da je ovo vrijeme velikih izazova za Europu, a samim tim i Hrvatsku, spomenuvši pritom rusku agresiju na Ukrajinu te sukob Izraela i Hamasa.
"Nestabilnost je u našem najneposrednijem susjedstvu i zato moramo pronaći zajedničke mehanizme i prioritete kako djelovati u idućih pet godina", poručio je Plenković.
Rekao je i da je tema proširenja stalno na dnevnom redu Unije, a Putina smatra najvećim poticateljem proširenja. "Da nije bilo ruske agresije na Ukrajinu, ne bi danas niti Ukrajina dobila status kandidata i odluku o otvaranju pregovora, kao i Moldova, a Gruzija status kandidata", dodao je.
Prvo proširenje bit će moguće 2030.
Izrazio je zadovoljstvo što je Hrvatska pomogla da Bosna i Hercegovina na zadnjem Europskom vijeću dobije pozitivnu odluku o otvaranju pregovora za članstvo u Europskoj uniji.
"Kao glavni preduvjet politike proširenja bit će i pitanja unutarnjih reformi, financiranja europskoga proračuna, funkcioniranja politika, osobito poljoprivredne, kohezijska politika te svojevrsne promjene statusa zemalja koje su sada neto korisnici europskoga proračuna u budući status onih koje će više uplaćivati, a manje primati", rekao je Plenković.
Dodao je da se trenutno radi na tome da prvo proširenje bude moguće 2030. godine.
Pisane vijesti
