U povodu obilježavanja Dana Koprivničko-križevačke županije, predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je danas u Koprivnici na svečanoj sjednici Županijske skupštine. U svom govoru tom prigodom, premijer Plenković zahvalio je na sjajnoj suradnji koju Vlada ima s tom županijom, u okviru sustavnog dijaloga sa svim hrvatskim županijama, u posljednjih osam godina te istaknuo njezin doprinos boljitku sjevera Hrvatske, kao i Hrvatske općenito.
Na zajedničkim prioritetima u višerazinskom upravljanju Hrvatskom, dodao je, krojena je politika ravnomjernog regionalnog razvoja u mandatu ove Vlade.
U tom je kontekstu naglasio da je na temelju politike stabilnosti, koju je Vlada njegovala proteklih osam godina, omogućeno da se u vremenu velikih kriza koje su pogodile i Hrvatsku i svijet iznađu rješenja koja su imala nekoliko temeljnih ciljeva, a kao prvi od njih izdvojio je očuvanje socijalne kohezije.
To znači da mehanizmi države, kao ključnog aktera kada treba pokazati snagu društvene solidarnosti, budu učinkoviti i pomognu onima koji su najranjiviji, podupru gospodarstvo i održe zaposlenost.
Podsjetio je i na posebne pakete pomoći koje je Vlada osigurala za građane i gospodarstvo u vrijeme covid krize, kao i ove recentne energetske krize i inflatornih pritisaka uzrokovanih ruskom agresijom na Ukrajinu.
"Mi smo u svim tim okolnostima djelovali učinkovito i brzo, a rezultati te politike su takvi da imamo najveću zaposlenost ikada u Hrvatskoj, nikada manju nezaposlenost te pet puta veći gospodarski rast od prosječnog u zemljama Europske unije", naglasio je.
Stabilnost javnih financija, kontinuirano smanjenje poreza i nameta
Uz sve to, dodao je premijer, bilježi se intenzivna aktivnost u provođenju velikih infrastrukturnih projekata, navodeći neke konkretne u Koprivničko-križevačkoj županiji, poput gradnje željezničke pruge prema Mađarskoj, brze ceste od Križevaca prema Kloštaru Vojakovačkom itd.
U proteklom razdoblju, nastavio je premijer Plenković, u Vladi se intenzivno radilo i na stabilnosti javnih financija, a kontinuirano su smanjivani porezi kao i parafiskalni nameti.
Podsjetio je na ukidanje prireza i na mogućnost jedinica lokalne samouprave da same određuju visinu poreza na dohodak i time i one utječu izravno na plaće svojih građana.
Naveo je da je u mandatu ove Vlade prosječna plaća narasla za 490 eura, medijalna plaća sada je 1060 eura, minimalna je narasla za čak 104 posto, s 414 na 840 eura, a prosječna mirovina s 357 došla je na 580 eura.
"U ovim vremenima krize ne samo da smo pomogli najugroženijima, nego smo ostvarili i veliki gospodarski napredak", poručio je.
Strateška postignuća sigurnosna mreža u eventualnim novim krizama
Uz to je posebno izdvojio neka od strateških postignuća koja će ostati trajno u naslijeđu - članstvo u Schengenskom prostoru, europodručju, Europskom stabilizacijskom mehanizmu, a nadomak smo članstva u jedinoj preostaloj relevantnoj međunarodnoj organizaciji OEDC-u.
To će, naglasio je, u vremenima nevjerojatnih sigurnosnih i ekonomskih izazova i bilo kakvih mogućih budućih kriza služiti Hrvatskoj kao svojevrsna sigurnosna mreža.
Pored toga, dodao je, Hrvatska uživa najveći investicijski kreditni rejting u svojoj povijesti prema sve tri svjetske agencije, s pozitivnim izgledima.
Za sve je to zaslužna politika odgovornog upravljanja javnim financijama, a istodobno osiguravanja dovoljno sredstava za dizanje socijalnih naknada, dječjeg doplatka, inkluzivnog dodatka, rodiljnih i roditeljskih naknada, besplatnih udžbenika, obroka i prijevoza za sve učenike svih osnovnih škola.
"Dakle, jedna kombinacija politika koje vode računa o ekonomskoj snazi i socijalnom standardu naših ljudi", kazao je.
Podsjetio je i na izdavanje narodnih državnih obveznica i trezorskih zapisa koje su mogli po prvi puta upisati građani, koji su pokazali veliko povjerenje u državu investirajući u njih.
Demografska revitalizacija, digitalizacija, dekarbonizacija i obrazovanje temelj daljnjeg razvoja Hrvatske
Govoreći konkretnije o projektima u Koprivničko-križevačkoj županiji i sjeveru Hrvatske, podsjetio je da je nedavno upravo u Koprivnici održan sastanak u sklopu Razvojnog sporazuma Sjever.
Samo na područje te županije do sada je uloženo preko 450 milijuna eura europskih sredstava, a trenutno se u županiju ulaže preko 700 milijuna eura.
Podsjetio je i na ogromnu investiciju Podravke, ključne tvrtke u toj županiji, u novu tvornicu tjestenine.
Osvrnuo se i na ciljeve Nacionalne razvojne strategije za iduće razdoblje, kazavši kako su oni koncentrirani oko četiri temeljne teme - digitalizacija, dekarbonizacija, demografska revitalizacija i obrazovanje.
Na kraju je još jednom čestitao Dan županije te svima koji su u proteklih nekoliko godina pomogli razvoju Koprivničko-križevačke županije u svim aspektima.
"To ćemo zajedno činiti i dalje", poručio je.
Pisane vijesti
