Tijekom današnjeg posjeta Varaždinskoj županiji, predsjednik Vlade Andrej Plenković otvorio je hotel Bernarda u Varaždinskim Toplicama, vrijedan više od osam milijuna eura. Riječ je o hotelu s četiri zvjezdice s jedinstvenom ponudom u Hrvatskoj, istaknuo je premijer. Potom je u Varaždinu razgledao 13. Izložbu bučinih ulja Hrvatske i 6. Međunarodnu izložbu bučinih ulja Alpe - Adria i predstavio listu HDZ-ovih kandidata za Europski parlament.
„Novootvoreni hotel se dobro uklapa u Varaždinske Toplice kao jednu od destinacija medicinskog, lječilišnog i zelenog turizma u Varaždinskoj županiji te daje poseban pečat turističkoj ponudi sjevera Hrvatske. Naša je politika da kroz strategiju razvoja turizma jačamo kontinentalni i zdravstveni turizam“, poručio je premijer, dodavši da Vlada kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti financira brojne projekte diljem Hrvatske kako bi turisti i posjetitelji vidjeli i druge prekrasne prizore Hrvatske.
Novootvoreni hotel ima 27 soba, wellnes s finskom, turskom i infracrvenom saunom te slanom sobom i fizikalnim tretmanima, a sve uz upotrebu termalne vode. Centar nudi i specijalni program pilatesa po basi sistemu.
„Drago mi je da je uz ovaj vaš hotel u samom središtu Varaždinskih Toplica Specijalnoj bolnici Minerva nedavno dodijeljeno 17 milijuna eura, što je također doprinos razvoju destinacije, a mi smo prošle godine ovdje otvorili Nacionalni rehabilitacijski centar za osobe s bolestima i oštećenjima kralježnične moždine”, izjavio je premijer Plenković.
Istaknuo je da se cijeli sjever Hrvatske sjajno razvija, kao sveučilišno, kulturno i povijesno središte, s ogromnim naglaskom na gospodarstvo i turizam.
Prošla godina završila s 14,6 milijardi eura prihoda od turizma
Podsjetivši da su prihodi od turizma u Hrvatskoj 2016. godine bili 8,1 milijardu eura, premijer je rekao da je prošla godina završila s 14,6 milijardi eura prihoda, što je povećanje od 80 posto.
„Dolasci i noćenja su nam u rangu od 20 milijuna dolazaka i 110 milijuna noćenja i takav multiplikator u odnosu na broj stanovnika kakav ima Hrvatska, a to je puta pet, nema niti jedna druga turistička destinacija na Sredozemlju”, kazao je Plenković.
Rekao je i da je predsezona bila sjajna, bolja nego prošle godine te da je opće ozračje takvo da bi i ova godina trebala biti odlična u pogledu turizma.
„Ono što mene posebno veseli je naša orijentacija da nastavimo što je više moguće balansirati turizam u kontinentalnom dijelu Hrvatske s onim što se zbiva u sedam priobalnih županija i mislim da sve više i više uspijevamo privući goste i turiste u one dijelove Hrvatske koji nisu nužno na prekrasnoj hrvatskoj obali”, rekao je Plenković.
Predanim radom hrvatskih poljoprivrednika do proizvoda visoke kvalitete
Nakon obilaska 13. Izložbe bučinih ulja Hrvatske i 6. Međunarodne izložbe bučinih ulja Alpe - Adria, na kojima se predstavilo više od 130 izlagača iz Hrvatske, Slovenije, Mađarske i Austrije, Plenković je istaknuo kako je, kroz proizvode visoke kvalitete, vidljiv predani rad hrvatskih poljoprivrednika.
Varaždinsko bučino ulje od prošle godine jedno je od 48 hrvatskih proizvoda zaštićene oznake izvornosti ili zemljopisnog podrijetla.
„Mi ćemo nastaviti ulagati 3,8 milijardi eura u poljoprivredu, težiti ka samodostatnosti i davati potporu brojnim proizvođačima ovdje na sjeveru Hrvatske“, poručio je premijer, čestitavši svim dobitnicima medalja i priznanja.
Hrvatska je 2010. godine bila na 61, a danas smo na 76 posto prosječne razvijenosti EU-a
Pozvao je hrvatske građane da u velikom broju sudjeluju na izborima za Europski parlament i poklone povjerenje onim kandidatkinjama i kandidatima koje imaju najkompetentnije, kvalitetne ljude koji su se dokazali i u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti.
Predstavio je listu HDZ-a, naglasivši da su na njoj ljudi koji su potpuno informirani i znaju kako zastupati interese, reagirati na zakonodavne prijedloge te amandmanima doprinositi ostvarenju hrvatskih interesa.
Podsjetio je na hrvatska postignuća, kazavši da je Hrvatske 2010. godine bila na 61 posto razvoja EU-a, 2016. smo bili na 62 posto, a sada smo na 76 posto prosječne razvijenosti EU-a.
„Dostigli smo Mađarsku koja je u Europskoj uniji devet godina i dva mjeseca dulje nego Hrvatska. Ušli smo u Schengen, euro, europski stabilizacijski mehanizam, kreditni rejting digli na investicijsku razinu, osigurali stabilan i visok rast BDP-a, višestruko brži od ostalih članica“, dodao je te zaključio da to daje za pravo očekivati da će do kraja mandata ovog Sabora i Vlade Hrvatska biti na 80-82 posto prosječne razvijenosti EU-a i time će biti manji poriv naših građana da idu živjeti vani.
„Naša je Vlada ta koja je ostvarila sva strateška postignuća nakon članstva u ovih nekoliko godina. To će činiti i naši zastupnici i zastupnice u Europskom parlamentu u sljedećih pet godina“, zaključio je Plenković.
Parlamentarna većina je stabilna, Vlada normalno funkcionira
Na novinarsko pitanje ponovio je da je parlamentarna većina stabilna, Vlada funkcionira normalno.
„Predložili smo i prve zakone“, kazao je.
Što se tiče Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, kazao je da je došlo do odgode glasanja za čelne ljude Odbora, no dogovor je na razini parlamenta i naći će se rješenje u idućim danima.
Podsjetio je na važnost političke stabilnosti i obećao da će je i dalje čuvati.
„Ona pridonosi ekonomskom razvoju Hrvatske, ostvarenju strateških ciljeva, socijalnoj koheziji“, naglasio je premijer.
Kazao je da još nije odlučeno tko će biti kandidat HDZ-a na predsjedničkim izborima.
“Mi ćemo učiniti sve da te izbore dobijemo i da ovu sramotu za instituciju predsjednika, kršenje Ustava i zlorabljenje institucije maknemo”, dodao je, naglasivši da Milanović, za razliku od Vlade, ne poštuje dogovor.
“Mi smo za dogovor oko veleposlanika. Nisam primijetio da nas je išta pitao kada je zauzimao stavove o Rusiji i Ukrajini, ili kada ide na Opću skupštinu UN-a, ili na NATO samite”, ocijenio je.
Upitan o mogućnosti velike koalicije kazao je da želi svima koji se nisu suglasili s političkom kampanjom SDP-a, koja je, u političkom smislu bila samoubilačka, da poduzmu korake na ozdravljenju SDP-a.
Pisane vijesti
