Hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman apelirao je na sastanku europskih ministara vanjskih poslova na jedinstvo Europske unije i solidarnost s Ukrajinom te izrazio uvjerenje da će i Mađarska, kao članica EU-a, u tome sudjelovati.
“Mi smo apelirali za solidarnost i ovo je trenutak kada se traži jedinstven nastup svih 27 država članica”, rekao je Grlić Radman nakon sastanka ministara vanjskih poslova država članica EU-a na kojima je jedna od glavnih tema bila nastavak pomoći Ukrajini.
Istaknuo je da EU mora djelovati kako bi se zaustavila ruska agresija u Ukrajini i pomoglo Ukrajini.
Dodao je da Hrvatska od prvoga dana snažno podupire Ukrajinu u borbi za slobodu, financijski, materijalno, diplomatski i vojno, posebice u razminiranju. Rekao je da će jedna od glavnih tema na ovogodišnjem Dubrovnik forumu krajem lipnja biti razminiranje Ukrajine.
Na pitanje ima li EU načina kako zaobići veto Mađarske, koja blokira usvajanje akata potrebnih za uspostavu namjenskog fonda za pomoć Ukrajini, Grlić Radman je rekao da Budimpešta ima neka svoja pitanja vezano za tretman manjina u Ukrajini, ali da je siguran da će se u konačnici pronaći rješenje.
“Koliko smo čuli u raspravi, Mađarska je spremna sudjelovati i ona na odgovarajući način već sudjeluje. Tu doista očekujemo jedinstvo svih u EU-u”, rekao je Grlić Radman.
Vijeće EU-a je u ožujku odlučilo povećati financijsku gornju granicu Europskog instrumenta mirovne pomoći (EPF) za pet milijardi eura za ovu godinu i namjenski izdvojiti ta dodatna sredstva za Ukrajinu uspostavom namjenskog Fonda za pomoć Ukrajini u okviru Europskog instrumenta mirovne pomoći.
Iz namjenskog fonda za Ukrajinu koji bi trebao raspolagati s tih pet milijardi eura plus 2,7 milijardi eura koje se očekuju od prihoda od zamrznute ruske imovine, ukupno 7,7 milijardi eura, trebala bi se financirati nabava oružja za Ukrajinu. Da bi politička odluka iz ožujka stupila na snagu, Vijeće jednoglasno treba donijeti sedam zakonodavnih akata, potrebnih za uspostavu namjenskog fonda za Ukrajinu u okviru EPF-a, ali zbog blokade Mađarske to nije moguće.
Osim toga, Mađarska već godinu dana blokira isplatu osme tranše u iznosu od 500 milijuna eura iz EPF-a za plaćanje oružja i streljiva koje su zemlje članice isporučile Ukrajini.
Druga važna tema ministarskog sastanka bila je stanje na Bliskom istoku.
“Situacija nas sve skupa zabrinjava”, rekao je Grlić Radman. Dodao je da su EU i Hrvatska osudili brutalni teroristički napad Hamasa na Izrael, podržali pravo Izraela na samoobranu, uz poštivanje međunarodnog prava, tražili oslobađanje talaca i oživljavanje mirovnog procesa kako bi se došlo do zajedničkog dogovornog rješenja o uspostavi dviju država Izraela i Palestine, koje će mirno koegzistirati.
Na upit da komentira činjenicu što će neke članice EU-a priznati Palestinu, Grlić Radman je rekao da je priznanje simbolični čin, koje malo znači bez dogovora obiju strana.
Izbor: Hina/Vlada
Pisane vijesti |
Gordan Grlić Radman
