Potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac kazao je danas nakon sjednice Vlade kako je Ministarstvo financija revidiralo svoje makroekonomske prognoze za ovu godinu, podignuvši očekivanu stopu rasta BDP-a, ali i deficita i udjela javnog duga u BDP-u.
"Mi sad projiciramo na razini 2024. godine rast od 3,5 posto, stopu inflacije na 3,1 posto, u smislu fiskalnih pokazatelja deficit konsolidirane opće države na razini 2,6 posto i javni dug na razini 59,2 posto", rekao je, navodeći kako nastavljaju politiku smanjivanja relativnog udjela javnog duga u BDP-u, te da su uvjereni kako će on ove godine pasti ispod razine od 60 posto, što je važno s obzirom na potrebu ispunjavanja kriterija iz Maastrichta i pridržavanja fiskalnih kriterija.
Ministarstvo financija je u svojim revidiranim prognozama podiglo stopu gospodarskog rasta za 2024. s 2,8 posto koliko je predviđeno ovogodišnjim proračunom na 3,5 posto, dok je deficit konsolidirane opće države sada projiciran na razini od 2,6 posto BDP-a, za razliku od prijašnjih 1,9 posto BDP-a, a javni dug je projiciran na razini 59,2 posto, što je rast u odnosu na ranije procijenjenih 58 posto.
Prognoza stope inflacije zadržana je na istoj razini od 3,1 posto kao i prilikom donošenja proračuna za ovu godinu.
Na novinarski upit planiraju li se nove mjere radi suzbijanja inflacije, Primorac je podsjetio na prognoze Europske komisije o ovogodišnjem rasta gospodarstva Europske unije od 1 posto, eurozone od 0,8 posto, a hrvatskog gospodarstva od 3,3 posto, te je pojasnio da u situaciji kad bilježimo višestruko veći gospodarski rast nego u Europskoj uniji, odnosno čak četiri puta veći gospodarski rast od prosjeka, do kojeg dolazi dominantno zbog potrošnje kućanstava i investicija, to znači da se generira i određena potražnja, a što je potražnja na tržištu veća, to je i inflacija tvrdoglavija.
"Govorio bih neistinu kada bih rekao da smo zadovoljni sa stopom inflacije od 3,1 posto. Mi smo zadovoljni s njezinim trendom, odnosno činjenicom kako će u ovoj godini ta inflacija pasti na 3,1 posto, a iduće se smanjiti na željene razine od nešto više od 2 posto. Međutim, ta stopa inflacije je daleko manje zabrinjavajuća od onih stopa kojima smo svjedočili u studenome preklani, kada su bile dvoznamenkaste. Ovo je dovoljno zabrinjavajuće da mi tu situaciju pratimo, ali ne toliko da su potrebne neke snažne intervencionističke mjere u smislu zamrzavanja cijena i slično", pojasnio je Primorac.
Osvrnuvši se na rast BDP-a u prvom kvartalu za 3,9 posto, kazao je kako bi struktura rasta BDP-a bila puno bolja kada bi u većoj mjeri ovisila o neto izvozu, međutim, činjenica je da su ovo stope rasta koje su prilično značajne.
"Sve se države u svijetu bore s gospodarskim rastom koji je u izazovnim makroekonomskim i geopolitičkim okolnostima doveden u pitanje. Mi smo do prije nekoliko mjeseci očekivali za ovu godinu kako će veliki dio Europske unije završiti u tehničkoj recesiji, no to se ipak nije dogodilo. Naravno da bismo bili sretni da je veći doprinos neto izvoza, ali je činjenica da je u našim najznačajnijim vanjskotrgovinskim partnerima stopa gospodarskog rasta bila dovedena u pitanje, pa se ne može očekivati da iz tih država postoji potražnja koju bi zadovoljavao hrvatski izvoz", zaključio je ministar Primorac.
Izvor: HINA/Vlada
Pisane vijesti
