Hrvatski sabor tijekom povijesti najpostojaniji simbol hrvatske državnosti

Obilježavanje Dana državnosti završeno je svečanim koncertom u Hrvatskom narodnom kazalištu, gdje se predsjednik Vlade u prigodnom obraćanju još jednom osvrnuo na važnost današnjeg dana, kada se prije 34 godine dogodio povijesni čin kojim je hrvatski narod ponovno postao punopravni politički subjekt koji samostalno odlučuje o svojoj sudbini.

Prigodno obraćanje predsjednika Vlade Plenkovića prenosimo u cijelosti:

Poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora,

poštovani visoki državni dužnosnici i uzvanici, bivši dužnosnici,

Gradonačelniče Zagreba,

Dame i gospodo,

Cijenjeni predstavnici diplomatskog zbora,

Drage Hrvatice i Hrvati u domovini i izvan Hrvatske,

Dragi sugrađani koji nas pratite preko televizije,
Svake godine, ovaj datum budi u nama emocije i sjećanja na uspostavu demokracije u Hrvatskoj kroz prvi demokratski izabranog Hrvatskog sabora, 30. svibnja 1990., a ujedno je i prilika da razmislimo o njegovom dubljem značenju za našu mladu demokraciju.

On je i prilika da se prisjetimo postignuća koja smo, kao država i nacija, dosad zajedno ostvarili, kao i puta koji je još pred nama te ciljeva kojima težimo.
Za tjedan dana, 7. lipnja, bit će, naime, 1145 godina otkako je papa Ivan VIII. u svom pismu knezu Branimiru Hrvatsku priznao kao suverenu državu.

Dogodine obilježit ćemo i 1100. obljetnicu krunidbe kralja Tomislava.

Sve to potvrđuje našu drevnu državnost.

Međutim, isto tako znamo da je nakon razdoblja narodnih vladara, Hrvatska ušla u sastav različitih višenacionalnih državnih tvorevina.

I to je razdoblje trajalo punih 900 godina, figurativno od smrti Petra Svačića na Gvozdu do sloma komunizma i prvih slobodnih izbora na proljeće 1990. godine.

Ti su prvi demokratski izbori, naime, označili povijesnu prekretnicu, jer je tada hrvatski narod osvojio vlast i time ponovno postao suveren.
A svoju suverenu volju u demokracijama narod izražava kroz Parlament, odnosno kada je riječ o Hrvatskoj kroz Hrvatski sabor.

I upravo se 30. svibnja 1990. dogodio povijesni čin kojim je hrvatski narod ponovno postao punopravni politički subjekt koji samostalno odlučuje o svojoj sudbini.

To je bio preduvjet svega što je slijedilo sve do obnove hrvatske države na karti Europe.

Bez demokratski izabranog Hrvatskog sabora
- ne bi šest mjeseci kasnije bilo Zakona o zastavi Republike Hrvatske ni Božićnog Ustava;
- ne bi 19. svibnja 1991. bilo referenduma o neovisnosti na kojemu je hrvatski narod izrazio svoju slobodnu volju;
- ne bi 25. lipnja 1991. bilo Deklaracije o proglašenju suverene i samostalne Republike Hrvatske;
- ne bi 8. listopada 1991. bilo Odluke o raskidu svih državnopravnih veza s bivšom državom SFRJ;
- niti bi 15. siječnja 1992. Hrvatska bila međunarodno priznata te 22. svibnja iste godine primljena u Ujedinjene narode.

Svi ti sudbonosni datumi i odluke izravna su posljedica obnovljenog punog suvereniteta hrvatskog naroda, a on je prvi i osnovni temelj državnosti.
A kao najstarija državna institucija, čiji prvi sačuvani zapisnici datiraju iz 1273. godine, Hrvatski je sabor kroz povijest bio i ostao najpostojaniji simbol opstojnosti hrvatske državnosti.

Zato imamo razloga biti ponosni na ovaj najvažniji državni blagdan, koji je utro put uspostavi demokratske i suverene Hrvatske.
Od tada je prošlo 34 godine: iako to zvuči mnogo u životu jednog čovjeka, to je jako kratko u povijesti jedne nacije.

I doista, iako je još mnogo posla pred nama, malo je nacija koje su u nešto više od tri desetljeća postigle sve ono što je Hrvatska.

Uspostavili smo demokratsku državu, njezine institucije, vojsku, policiju i diplomaciju, te osigurali međunarodno priznanje u izrazito nepovoljnim međunarodnim okolnostima.

Unatoč embargu na uvoz oružja, u svega četiri godine izgradili smo respektabilne oružane snage koje su bile kadre deblokirati Dubrovnik, osloboditi Knin i ostala okupirana područja i bile odlučujući čimbenik u uspostavi mira u Hrvatskoj i susjednoj Bosni i Hercegovini.

Mirnom reintegracijom vratili smo hrvatsko Podunavlje i Vukovar u ustavnopravni poredak, a poratnom obnovom stanova i kuća omogućili smo povratak svojim domovima desecima tisuća prognanika i izbjeglica.

Zato se danas s posebnom zahvalnošću prisjećamo hrvatskih branitelja i svih koji su svojim životima, žrtvom i zalaganjem pridonijeli pobjedi u Domovinskom ratu i zahvaljujući kojima danas živimo u neovisnoj i demokratskoj Hrvatskoj.

Hrvatska je danas odgovorna i uvažena članica NATO-a i Europske unije, dio je schengenskog prostora i europodručja, što je dodatno učvrstilo naš međunarodni položaj, osnažilo naše gospodarstvo i povećalo sigurnost naših građana.

Za dvije godine bismo trebali pristupiti Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj, koja okuplja najrazvijenije zemlje svijeta.

Spojili smo hrvatski jug velebnim Pelješkim mostom, a nabavom Rafalea podigli smo sigurnost Hrvatske na nikad višu razinu te osnažili naš položaj na geopolitičkoj karti Europe.

U proteklim desetljećima, Hrvatska je postigla i zavidne i zapažene uspjehe na brojnim područjima, od gospodarstva, kulture, umjetnosti, znanosti, inovacija, i dakako sporta.

Nedavni sjajan uspjeh Baby Lasagne na Euroviziji te Zlatna palma Nebojše Slijepčevića u Cannesu samo su najnoviji primjeri, a vjerujem da će Europsko prvenstvo u nogometu i Olimpijada u Parizu biti prilika za nova postignuća.

Cijeli svijet nas danas prepoznaje i po našim crveno-bijelim kvadratićima, što je globalni imidž i brend koje i neke mnogo veće nacije nisu uspjele ostvariti.
U takvim okolnostima, mogućnost oslanjanja na partnere u Europskoj uniji i saveznike u NATO-u, kao i naše članstvo u međunarodnim i regionalnim organizacijama, čini nas jačima i otpornijima. Prioritet nam je nastaviti graditi uspješnu, vitalnu, pravednu, održivu i prosperitetnu Hrvatsku;
- domovinu koja pruža jednake šanse svima, koja štiti i promiče ljudska prava i slobode, koja štiti prava nacionalnih manjina;
- Hrvatsku koja je ponosna na svoje kulturno nasljeđe i tradiciju i koja dijeli zajedničke europske vrijednosti slobode, demokracije i zaštite međunarodnog prava i vladavine prava.
- zemlju koja svoj nacionalni suverenitet danas osnažuje i proširuje članstvom u Europskoj uniji, svoju nacionalnu sigurnost učvršćuje članstvom u NATO‑u, čime daje novu dimenziju i kvalitetu svojoj državnosti.
Ubrzano se približavamo pragu od 80% prosjeka razvijenosti Europske unije, iznad kojeg znatno opada interes za iseljavanjem, a sve veći broj iseljenika se vraća, kao što se pokazalo u drugim zemljama srednje Europe.

Sve to potvrđuje opravdanost naših politika i mjera, ali i otpornost hrvatskog gospodarstva i posvećenost hrvatskih radnika unatoč svim krizama s kojima smo se suočili. Svjesni da je još mnogo posla pred nama, nastavljamo raditi na tome da Hrvatska postane još uređenija, pravno sigurnija, prosperitetnija i razvijenija zemlja, u kojoj ćemo posebno voditi računa o najranjivijim među nama.

U narednom desetljeću, kroz demografsku revitalizaciju, digitalnu transformaciju, zelenu tranziciju i ulaganja u obrazovanje želimo naše društvo učiniti pripremljenim za izazove koje nam nosi budućnost.

Zajedničkim naporima, međusobnim razumijevanjem i suradnjom možemo postići sve ciljeve koje smo sebi postavili u četvrtom desetljeću hrvatske obnovljene pune državnosti. Imamo razloga biti ponosni, zahvalni i budućnost gledati s optimizmom!

Stoga vam želim ugodan koncert i uime cijele Vlade Republike Hrvatske svima od srca čestitam Dan državnosti!

Pisane vijesti