Ministarstvo vanjskih i europskih poslova priopćilo je kako Hrvatska smatra neprihvatljivim, neprimjerenim i nepotrebnim usvajanje rezolucije u Jasenovcu u crnogorskom parlamentu, i žali što je Podgorica odlučila zanemariti hrvatske pozive da ne politizira žrtve Jasenovca, i ne povlači poteze koji bi se negativno mogli odraziti na bilateralne odnose i europski put Crne Gore.
"Republika Hrvatska smatra neprihvatljivim, neprimjerenim i nepotrebnim donošenje rezolucije čija namjera nije izgradnja kulture sjećanja i pomirbe, već instrumentalizacija sjećanja na žrtve Jasenovca radi kratkoročnih političkih ciljeva inicijatora ove rezolucije", navodi se u priopćenju Ministarstva vanjskih i europskih poslova (MVEP), kojim su reagirali na usvajanje Rezolucije o genocidu u logorima Jasenovac, Dachau i Mauthausen, glasovima 41 zastupnika vladajuće koalicije u crnogorskom parlamentu.
U priopćenju stoji kako se Crna Gora stavila u položaj koji Hrvatska ne može tumačiti dobrosusjedskim i suprotan je namjerama razvoja prijateljskih odnosa, stoga Hrvatska zadržava pravo reagirati na odgovarajući način.
MVEP navodi kako je nedvojbeno da motiv za usvajanje rezoluciji o Jasenovcu proizlazi iz toga što je u svibnju u Ujedinjenim narodima (UN) usvojena rezolucija o genocidu u Srebrenici.
"Iz navedenog jasno proizlazi da se rezolucija o Jasenovcu donijela kako bi se obezvrijedila i relativizirala UN-ova rezolucija o genocidu u Srebrenici, koji je utvrđen nizom presuda Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju i u presudi Međunarodnog suda od 26. veljače 2007.“, poručuju iz MVEP, dodajući da, osim što se takav potez ne može smatrati dobronamjernim i dobrosusjedskim, nije niti u skladu s deklariranim ciljem članstva Crne Gore u Europskoj uniji.
Dobrosusjedski odnosi su jedan od ključnih elemenata procesa proširenja kao i procesa stabilizacije i pridruživanja, navodi se u priopćenju, te jedan od ključnih kriterija za ocjenjivanje napretka u pristupnom procesu Crne Gore, a s obzirom na to da je nedavno usvojen pozitivan izvještaj o ispunjenju privremenih mjerila za poglavlja 23 i 24 (IBAR), Hrvatska je očekivala kako će se Crna Gora suzdržati od svake aktivnosti koja bi mogla voditi k narušavanju ili pogoršavanju dobrosusjedskih odnosa, te da će svoje napore usmjeriti na ispunjavanje uvjeta i mjerila u pristupnom procesu, od kojih su neka posebno važna za Hrvatsku.
Nadalje, sukladno Zajedničkom stajalištu Europske unije za poglavlje 23, predstavljenom na Međuvladinoj konferenciji 26. lipnja 2024., Crna Gora mora pokazati napredak i rezultate vezano za procesuiranje ratnih zločina, uključujući utvrđivanje odgovornosti na visokim razinama, rješavanje slučajeva nestalih osoba, kao i pitanje odšteta za žrtve, te zaštitu nacionalnih manjina i njihovih prava.
"Hrvatska očekuje da će Crna Gora prioritetno pristupiti rješavanju pitanja utvrđivanja odgovornosti za zločine koje su državljani Crne Gore izvršili tijekom agresije na Republiku Hrvatsku devedesetih godina. To osobito uključuje i one počinjene prilikom napada na Dubrovnik, koji je započeo 1. listopada 1991. i opsade grada koja je trajala do svibnja 1992., kao i zločine počinjene nad hrvatskim državljanima u Crnoj Gori, uključujući u logoru Morinj, u kojem je bilo zatočeno više od 350 hrvatskih državljana od rujna 1991. do kolovoza 1992., te pitanje pravednih naknada za sve bivše logoraše", zaključuju iz MVEP.
Izvor: HINA/Vlada
Pisane vijesti
