Govoreći na konferenciji "Održivi porezni sustav: politika, praksa i perspektive" u organizaciji Američke gospodarske komore u Hrvatskoj (AmCham), potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac podsjetio je na porezne izmjene koje su na snagu stupile s prvim danom ove godine, a uključivale su, između ostalog, ukidanje prireza i davanje veće autonomije lokalnim jedinicama u određivanju stopa poreza na dohodak, kao i povećanje osnovnog osobnog odbitka s 530 na 560 eura. Najavio je, također, kako će se malim poduzetnicima podići prag za ulazak u sustav PDV-a s trenutnih 40 na 50 tisuća eura.
Uz napomenu kako su to prijedlozi Ministarstva financija o kojima se još razgovara i koji nisu definitivni, Primorac je najavio da će se nastaviti s povećanjem osnovnog osobnog odbitka, pa bi on ubuduće trebao iznositi 600 eura, a također će se povećati i osobni odbici za uzdržavane članove i invalidnost.
Prijedlog AmChama o podizanju odbitka na 840 eura Primorac je ocijenio kao jako ambiciozan, s obzirom na potrebu financiranja jedinica lokalne samouprave.
Najavio je, također, da će se malim poduzetnicima podići prag za ulazak u sustav PDV-a s trenutnih 40 na 50 tisuća eura, što bi, kako je rekao, za oko 7.500 obveznika trebalo omogućiti ispisivanje iz sustava.
Dodatan poticaj za povratak naših iseljenika
Ministar je spomenuo i da bi od 1. siječnja 2025. trebalo doći do povećanja iznosa neoporezivih primitaka koje poslodavci mogu isplatiti radnicima.
Među mjerama koje se razmatraju je i ukidanje uzajamnosti kod povrata PDV-a poduzetnicima iz trećih zemalja, kao i propisivanje odredbi o neutralnosti PDV-a utvrđenog u predmetima poreznog nadzora.
Najavio je i mjere za poticanje povratka hrvatskih državljana iz inozemstva.
"Radimo na prijedlogu modela koji će omogućiti porezno oslobođenje za građane koji se budu vraćali u Hrvatsku. Smatram da je to dobro, konstruktivno i da će biti dodatan poticaj za povratak naših iseljenika ", izjavio je.
Ponovio je kako je hrvatski porezni sustav, u pogledu oporezivanja dobiti i dohotka, itekako konkurentan.
Naveo je, kao primjer, da je Hrvatska u 2021. imala implicitnu poreznu stopu na rad od 26,9 posto, što je 10,9 postotnih bodova niže od prosjeka Europske unije, a s druge strane, Hrvatska prednjači u oporezivanju potrošnje, što je svjesno opredjeljenje, s obzirom na velik broj stranih turista dolaze u Hrvatsku, koji tako de facto pokrivaju dio poreznog opterećenja.
Na području PDV-a, Primorac je najavio i projekt Fiskalizacija 2.0, koji će kroz digitalizaciju promijeniti postojeći način izvještavanja, što znači da će se izdavanje elektroničkih računa proširiti i na "B2B" segment.
Ocijenio je da taj projekt predstavlja značajan iskorak u pogledu administrativnog rasterećenja, te bi trebao dovesti do ukidanja niza obrazaca na području PDV-a, a procijenjena ušteda na razini sustava bi trebala iznositi oko 120 milijuna eura.
Očekuje se usporavanje inflacije
U izjavi za medije uoči konferencije Primorac je rekao kako očekuje daljnje smanjivanje stope inflacije, iako ne isključuje mogući utjecaj cijena turističkih usluga na rast cijena u kolovozu, kao što se dogodilo prošle godine.
Ponovio je projekcije Ministarstva financija o inflaciji u 2024. godini od 3,1 posto te istaknuo kako će resorno ministarstvo u domeni fiskusa učiniti sve da ne pridonese rastu inflacije, ali je dodao i da se inflacija tretira prvenstveno u domeni monetarne politike.
Što se tiče kolovoza, a u kontekstu podataka iz osmog mjesec prošle godine, koji je jednokratno prekinuo seriju smanjenja inflacije i donio rast cijena, rekao je da je sve moguće, podsjetivši da je u kolovozu 2023., prije svega zbog porasta cijena usluga u turizmu, trend usporavanja inflacije jednokratno prekinut.
"Moguće je da se određene cijene, prije svega usluga, i to regionalno, na Jadranu i u dijelovima Hrvatske gdje je povišena potražnja zbog dolaska turista, zadrže na nešto višim razinama", kazao je ministar.
Na upit o mogućnosti popuštanja Vladinih mjera pomoći gospodarstvu i građanima zbog cijena energenata i inflacije, odgovorio je kako Vlada to polako i čini, pa tako jučer nije produžena uredba kojom su smanjene trošarine na dizel i benzin (eurosuper), što je Vlada prakticirala svaka dva tjedna.
"U očekivanju velikog broja turista, a s obzirom na to da se radi o subvenciji, ne bi bilo previše logično subvencionirati građane koji nisu rezidenti Republike Hrvatske, na teret državnog proračuna", rekao je.
Polako radimo na popuštanju mjera, dodaje, a podaci su takvi da postupno nestaje opravdanje za značajnijim državnim intervencijama.
Izvor: HINA/Vlada
Pisane vijesti
