Istaknuvši da je stopa inflacije, koja je u lipnju iznosila 2,4 posto, najniža od lipnja 2021., premijer Plenković rekao je da je Vlada politikom limitiranja cijena energenata i 30 proizvoda iz potrošačke košarice, kao i drugim mjerama koje je poduzimala, uspjela okrenuti trendove. Što se tiče mjera pomoći gospodarstvu i građanima zbog poskupljenja i njihova mogućeg prestanka, rekao je da će Vlada procjenjivati tu situaciju. "Kako izlazimo iz krize dolazi vrijeme kada moramo razmisliti o trajanju mjera, ali i voditi računa o najranjivijima, posebno o umirovljenicima i građanima s manjim primanjima", poručio je. Izvijestio je da je, u komunikaciji s Uredom predsjednika, postignut dogovor o čelniku Sigurnosno-obavještajne agencije. Najavio je da će Vlada, kao što je to uvijek činila, pomoći u saniranju posljedica jučerašnjeg nevremena.
Nakon sudjelovanja na svečanoj akademiji u povodu Dana Hrvatske obrtničke komore, predsjednik Vlade Andrej Plenković u razgovoru s novinarima dotaknuo se i drugih aktualnih političkih i gospodarskih tema.
Prvo se svrnuo na najnovije podatke Državnog zavoda za statistiku o stopi inflaciji.
Ona se, kazao je, ponovno smanjila i iznosi 2,4 posto te je to, uz jednu malu iznimku, 19. mjesec zaredom da se smanjuje.
"Sada je najniža od lipnja 2021., što je dobro", kazao je premijer i dodao da je Vlada svojom politikom limitiranja cijena energenata i 30 proizvoda iz potrošačke košarice, kao i drugim mjerama koje je poduzimala, uspjela okrenuti trendove.
Uz smanjenje inflacije, posebno je važnim istaknuo i to što je rast hrvatskoga gospodarstva jedan od najvećih unutar Europske unije.
U vremenu turističke sezone apelirao je na sve one koji pružaju usluge da vode računa o cijenama i budu realni i racionalni.
Moramo razmisliti o trajanju mjera, ali i voditi računa o najranjivijima
"Vodimo računa o politici cijena jer je ona itekako bitna i za naše građane i za naše gospodarstvo", poručio je.
Što se tiče mjera pomoći gospodarstvu i građanima zbog poskupljenja i njihova mogućeg prestanka, rekao je da će Vlada procjenjivati tu situaciju.
"Kako izlazimo iz krize dolazi vrijeme kada moramo razmisliti o trajanju mjera, ali i voditi računa o najranjivijima, posebno o umirovljenicima i građanima s manjim primanjima", poručio je.
Dogovor o ravnatelju SOA-e
Predsjednik Vlade izvijestio je da je, u komunikaciji s Uredom predsjednika, postignut dogovor o čelniku Sigurnosno-obavještajne agencije.
Kako je u međuvremenu trenutni ravnatelj SOA-e Daniel Markić na natječaju u okviru Europske unije odabran za direktora Obavještajno analitičkog centra EU-a (EU INTCEN), a tu će dužnost preuzeti u rujnu, dogovoreno je da će mu se mandat za dva mjeseca.
Hrvoje Omrčanin imenovan je za Markićevog zamjenika, dodao je.
Nakon toga, ponovno će se vratiti na tu temu, kazao je premijer Plenković.
Vlada će pomoći i ove godine nakon nevremena
Osvrnuo se i na jučerašnje nevrijeme u Hrvatskoj rekavši kako su razmjeri štete veliki te da će Vlada svojim odlukama pomoći i ove godine, nakon što lokalne vlasti najprije naprave uvid u procjenu štete.
Od sinoć su u kontaktu s načelnikom općine Bošnjaci Andrijom Juzbašićem te vodstvom Vukovarsko-srijemske županije i grada Vinkovaca, izrazivši žaljenje zbog zaista velikih razmjera štete.
Stižu i informacije iz drugih dijelova Slavonije i Hrvatske - Zagrebačke, Požeško-slavonske, Brodsko-posavske, Osječko-baranjske i Dubrovačko-neretvanske županije.
"Srećom, ovo nisu razmjeri one velike ljetne oluje koja je bila sredinom srpnja prošle godine, koje je bilo najveće nevrijeme zabilježeno otkad se prate vremenske prilike, dakle 150 godina", kazao je.
Dodao je da se ide uobičajenom procedurom da nadležne lokalne vlasti najprije naprave uvid u procjenu štete, a nakon toga Vlada svojim odlukama pomaže.
"Kao što smo pomogli lani, pomoći ćemo i ove godine", rekao je premijer.
Rezolucija Crne Gore izrazito loš i nepotreban potez, štetan za bilateralne odnose
Upitan o rezoluciji Crne Gore o Jasenovcu, premijer je kazao kako je Vlada vrlo jasno komunicirala crnogorskim vlastima da je donošenje takve rezolucije štetno za bilateralne odnose.
Ona je, dodao je, izazvala i podjelu unutar političkog korpusa Crne Gore, podsjetivši da je od 81 zastupnika u Skupštini u dvorani u trenutku izglasavanja ostalo njih 42.
"Smatramo da je to izrazito loš i nepotreban potez, osobito stoga što je Hrvatska bila u najvećoj mjeri vrlo konstruktivna kada je riječ i o rješavanju otvorenih bilateralnih pitanja i kada je riječ o europskom putu Crne Gore", poručio je.
Dodao je da tim potezom prema Hrvatskoj Crna Gora šalje jedan signal koji postavlja pitanje povjerenja i namjere.
Namjera je, istaknuo je, vezana isključivo za unutar-crnogorske rasprave, instrumentalizirane od nekih drugih nakon Rezolucije UN-a o genocidu u Srebrenici.
Podsjetio je da je ta Rezolucija UN-a donesena na prijedlog Njemačke i Ruande te da je za nju Crna Gora glasala.
"Je li ovo trebalo biti nekakvo pranje interno, u svakom slučaju, ako to misle raditi na račun i nauštrb Hrvatske, to sigurno neće", naglasio je dodajući da će Hrvatska znati što treba raditi.
Hrvatska ne pristaje na ucjene kriminalaca
Što se tiče hakerskog napada na KBC Zagreb, premijer Plenković kazao je da trenutno sve nadležne službe analiziraju tu situaciju.
Sve u ovom trenutku, koliko mu je poznato, funkcionira normalno i sve baze podataka su dostupne liječnicima i medicinskom osoblju, kazao je premijer.
Objavljivati osobne podatke, upozorio je, a još pritom anamneze pacijenata, izrazito je neetički, bezobzirno i nepristojno.
"Međutim, ako to naprave, neće dobiti ništa od Hrvatske. Hrvatska ne pristaje na ucijene kriminalaca, da budem sasvim jasan", ustvrdio je.
Pisane vijesti
.jpg?width=750&height=500)