Hrvatska je u proteklih nekoliko godina napravila ogromne iskorake u energetskoj neovisnosti i sigurnosti. Strateška odluka da dignemo kapacitete LNG terminala na Krku s 3,1 na 6,1 milijardi kubika plina godišnje kao i naša ulaganja u obnovljive izvore energije: energiju vjetra, solarnu i geotermalnu energiju te nastavak života i funkcionalnosti nuklearne elektrane Krško, Hrvatsku čine solidno pozicioniranom u pogledu klimatskih ciljeva i u pogledu energetske sigurnosti, poručio je predsjednik Vlade Andrej Plenković nakon 4. sastanka na vrhu Europske političke zajednice, koji je okupio pedesetak europskih čelnika u Blenheim Palaceu u Woodstocku.
Premijer je kazao da se na okruglom stolu „Energija i povezanost“ govorilo o reakcijama država na energetsku krizu s kojom smo se suočili uslijed brutalne ruske agresije na Ukrajinu koja je dovela do ogromnog rasta cijene plina i ostalih energenata te o načinu na koji su pojedine države nastojale limitirati cijene prema svojim građanima i gospodarstvu.
„Podsjetio sam na inicijativu, među kojima je bila i Hrvatska, da se limitira najviše cijena plina na europskom tržištu što nam je omogućilo da onaj veliki rast cijena prvo stabiliziramo, a onda i da krene prema dolje, što mislim da je bilo itekako uspješno“, poručio je Plenković.
Osvrnuo se na stratešku odluku hrvatske Vlade da se kapacitet LNG terminala na Krku poveća s 3.1 na 6.1 milijardu kubika plina te da se grade plinovodi koji će u budućnosti biti prikladni za transport vodika.
Snažna energetska infrastruktura i ulaganja u obnovljive izvore energije
Naglasio je da povezanost sa Slovenijom, Mađarskom, južna interkonekcija prema BiH te pravac prema zapadu koji od Slovenije ide prema Austriji i Bavarskoj Hrvatsku čine relevantnom u energetskom smislu, dodavši da je slična stvar i s jadranskim naftovodom.
Predsjednik Vlade istaknuo je činjenicu da snažna energetska infrastruktura, uz ulaganja u obnovljive izvore energije - energiju vjetra, solarnu i geotermalnu energiju te nastavak života i funkcionalnosti nuklearne elektrane Krško, Hrvatsku čine solidno pozicioniranom i u pogledu klimatskih ciljeva i u pogledu energetske sigurnosti.
Plenković je rekao da je na okruglom stolu bilo govora i o razorenoj energetskoj infrastrukturi Ukrajine te pomoći svih zemalja, ne samo u smislu izvoza energije nego i u obnovi oporavka cijele infrastrukture.
Govorilo se i o drugim temama, poput migracija, pitanja sigurnost, demokracije institucija kao i o miješanju vanjskih aktera u demokratske procese. Ponovio je da je sastanak Europske političke zajednice bila i dobra prilika da novi britanski premijer Keir Starmer, koji je bio domaćin sastanka, signalizira novu političku volju i želju za obnovu ozbiljnijeg dijaloga s EU.
Bilateralni susreti s Milatovićem i Radevim
Na marginama sastanka hrvatski premijer razgovarao je s rumunjskim predsjednikom Rumenom Radevim i crnogorskim Jakovom Milatovićem.
“Na neformalnom sastanku s predsjednikom Milatovićem ponovili smo naše nezadovoljstvo s izglasavanjem rezolucije o Jasenovcu u crnogorskom parlamentu”, rekao je Plenković.
Rezoluciju je podržao 41 zastupnik vlasti dok oporba i jedan dio vladajućih zastupnika napustio dvoranu tako da gotovo polovica od ukupno 81 zastupnika nije nazočila glasanju.
Plenković je istaknuo da takav rezultat pri glasanju govori o velikoj podijeljenosti na crnogorskoj političkoj sceni.
“Predsjednik Milatović tu ima znatno suzdržaniji stav i shvaća da taj potez nije bio dobar za Crnu Goru, ni za odnose s Hrvatskom”, rekao je Plenković.
Upitan mogu li te podjele u crnogorskom društvu biti fatalne za put zemlje prema EU-u, Plenković je rekao da će teško biti fatalne, ali će svakako biti otežavajuće.
S bugarskim predsjednikom Radevim bilo je riječi o hrvatskom pristupanju Schengenskom prostoru i europodručju.
Plenković je kazao da mu je Radev najavio da bi Bugarska mogla ove godine po sedmi put u tri godine izići na parlamentarne izbore zbog nemogućnosti sastavljanja koalicijske vlade.
“Dvije su poruke, prva je da je sve manja i manja izlaznost na izbore, a druga je sve veća fragmentacija, a time i nestabilnost. Tu se točno vidi ono što sam govorio u Hrvatskoj koliko je važna politička stabilnost čvrste parlamentarne većine, što je temeljni preduvjet za razvoj, projekte i međunarodno pozicioniranje”, rekao je Plenković.
.JPG)
Čestitke Ursuli von der Leyen
Predsjednik hrvatske Vlade čestitao je Ursuli von der Leyen na ponovnom izboru za predsjednicu Europske komisije, dodavši da je za njega takva odluka bila očekivana.
„Nakon ovih političkih smjernica koje je danas iznijela, prvo što treba napraviti, ne samo nastaviti s ovim dnevnim radom postojeće Komisije, nego se okrenuti razgovorima s liderima u vezi sastava nove Europske komisije. Te ćemo razgovore voditi, pretpostavljam, idućega tjedna“, kazao je Plenković.
Upitan o mogućem reizboru Trumpa na mjesto američkog predsjednika hrvatski premijer je kazao da uvijek treba poštovati volju birača u kojoj god zemlji se događaju izbori, dodavši da je Trump, nakon neuspjelog pokušaja atentata, u poziciji da ponovno postane predsjednik, a dobro je, ocijenio je Plenković, što su Trumpove najnovije poruke puno uključivije i mirnije.
Najavljene teme sastanka: ruska agresija na Ukrajinu, energetska sigurnost, nezakonite migracije
U izjavi za medije po dolasku na sastanak, premijer Plenković je kazao da je dobro da su se čelnici okupili u Ujedinjenoj Kraljevini i da novi britanski premijer Keir Starmer, koji je domaćin sastanka na vrhu, razgovara s liderima iz cijele proširene Europe. Dodao je da u Londonu postoji volja da se dinamiziraju i rekonstruiraju odnosi s Europskom unijom, što je i jedna od poruka današnjeg summita.
Najavio je razgovore o stabilnosti europskog kontinenta zbog nezakonitih migracija, energetskoj suradnji i povezivosti, demokraciji, kao i utjecaju koji se odnosi na uplitanje u demokratske procese neki stranih sila. Dodao je da se sve to događa u kontekstu ruske agresije na Ukrajinu što će ponovno biti glavna tema.
Govoreći o energetskoj sigurnosti, istaknuo je da je Hrvatska u poziciji da bude ozbiljno regionalno čvorište zahvaljujući LNG terminalu te ogromnim investicijama u nove, proširene plinovode koji će biti prilagođeni za transport vodika, korištenju Jadranskog naftovoda, kao i povezanosti sa susjedima.
"Naši kapaciteti na Krku sada nam daju ogromnu priliku da u novom, izmijenjenom kontekstu energetske povezanosti Hrvatska igra bitno značajniju ulogu", poručio je Plenković.
Smanjena ovisnost o ruskom plinu
Premijer je rekao da su se svi prilagodili i reorijentirali na nove pravce nabave energenata, što se vidi i u Hrvatskoj, dodavši da je ovisnost o ruskom plinu smanjena.
"Mi smo sa strateškom investicijom u LNG terminal na Krku okončali četiri desetljeća rasprave u hrvatskom energetskom sektoru i potpuno učinili Hrvatsku neovisnom za sve naše potrebe", ustvrdio je. Naglasio je da hrvatska kućanstva, gospodarstvo i industrija godišnje potroše 2,8 milijardi kubika plina, a s proširenim kapacitetima, koji će biti u punoj funkciji 2026., daje nam se prostor da osiguramo energetsku sigurnost i našim susjedima.
Pojačati borbu protiv krijumčara i ilegalnih migracija
Kad je riječ o nezakonitim migracijama, predsjednik Vlade smatra da nema nijedne druge teme koja je potpuno promijenila ravnotežu na političkom spektru u mnogim državama u posljednjih sedam, osam godina, kao što je to kriza zbog ilegalnih dolazaka u Europu.
"Sada imamo prigodu razgovarati kako pojačati borbu protiv krijumčara i ilegalnih migracija te zaustaviti taj priljev koji destabilizira Europu", zaključio je Plenković.
Pisane vijesti
