Potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac gostovao je u RTL-u Danas, gdje je govorio o poreznim izmjenama.
Upitan koliko će građana sada plaćati porez na nekretnine, ministar je pojasnio da će to ovisiti o tome što će građani raditi s tim nekretninama. „Do sad smo imali porez na kuće za odmor. Porez na nekretnine će obuhvatiti sve one kuće koje su prazne ili u kratkoročnom najmu. Oni građani koji budu imali nekretnine u kojima žive ili koje su neuseljive, pa isto tako nekretnine koje su u dugoročnom najmu, na njih se neće plaćati porez“, rekao je.
Kazao je i da u slučaju da se svi građani odluče staviti svoje nekretnine u funkciju dugoročnog najma, neće ga plaćati više nitko.
Na pitanje u uvođenju zona i kako će se to provoditi u praksi, ministar je ustvrdio da će sve biti jednostavno. „Imate sad mogućnost da se onaj paušal koji se plaća po krevetu u turizmu, utvrđuje na temelju zona, čak po ulicama i lokacijama“, pojasnio je.
Naveo je i mogućnost uvođenja poreza od 0,6 do osam eura po kvadratu. „Jedinice lokalne samouprave, ako smatraju da određeno atraktivnije područje treba biti jače oporezivano, tamo će staviti veći porez. A tamo gdje su nekretnine gdje su manje vrijednosti i udaljene od atraktivnih lokacija, moći će propisati niži porez“, rekao je Primorac.
Pojasnio je da porez neće plaćati osobe koje žive u nekretnini, osobe koje imaju nekretninu u dugoročnom najmu, koji imaju neuseljivu nekretninu. Neće ga plaćati i osobe koje imaju nekretnine oštećene u elementarnim nepogodama, poput požara, potresa i poplava.
Novi porez na dohodak
Govoreći o promjenama o porezu na dohodak, ministar je rekao da se plaće ne mogu povećavati porezima. U kontekstu poreznih opterećenja, dodao je, kada govorimo o porezu na dohodak, oko 52 do 53 posto građana uopće ne plaća porez na dohodak jer nisu u poreznim škarama.
Koliko god ih rasteretite, da ukinemo potpuno porez na dohodak, ti građani ne bi mogli ni na koji način povećati svoju neto plaću, pojasnio je.
„Zato smo od 1. siječnja ove godine uveli onaj izdatak u sustavu mirovinskog osiguranja, gdje smo pomogli građanima koji imaju najniža primanja, i koji nisu bili u poreznim škarama, da s tog naslova imaju nešto veće neto plaće. Plaće se povećavaju tako da poslodavci povećavaju bruto plaće, a ovo su korekcije u koje smo odlučili ići jer su određenom dijelu građana plaće rasle, pa su ulazili u porezne škare ili veće porezne škare pa smo to tu tako korigirali“, kazao je Primorac.
Rekao je i da su gradovi imali mogućnost od 1. siječnja uvesti porez na dohodak po određenim stopama unutar razreda u kojima su propisani. „Veliki dio gradova i općina je odlučio porezno opterećenje definirati tako da ga de facto smanji u odnosu na ono što je bilo prije 1. siječnja. Tu govorimo o 80 posto gradova i vjerujemo da će sada uz novu autonomiju koja im je dana kroz porez na nekretnine, uspjeti nadomjestiti dio prihoda i pridružiti se inicijativi Vlade da se rasterećuje rad, a opterećuju drugi oblici imovine“, naveo je.
Primorac je naglasio i da jedan od ciljeva paketa bio intenzivnije oporezivati nekretnine, ali i dohodak od najma nekretnina. Nažalost, kazao je, suočeni smo sa situacijom da je zbog podoporezivanje nekretnina i dohotka od najma nekretnina, dio građana bio usmjeren u izgradnju i rentanje nekretnina, posebno u kratkoročnom najmu, što je prouzročilo negativne posljedice zbog priuštivosti nekretnina.
„Imate niz mladih obitelji koje, zbog toga što je netko kupovao nekretnine u špekulativne svrhe i time povećavao cijenu nekretnine, sada nekretnine po tim cijenama ne može kupiti i riješiti stambeno pitanje. Izmijenila se i struktura gospodarstva. Umjesto da se ulaže u mlade i inovativne tvrtke, novu tehnologiju, modernizaciju, ulaže se u rentanje apartmana“, rekao je.
Ministar smatra da je pravedno isto oporezivati male iznajmljivače s onim velikima. „Mi smo do sada imali takvo opterećenje kratkoročnog najma da je ono bilo u prosjeku dva posto. Za razliku od toga, porezno opterećenje dugoročnog najma je na razini 8,4 posto. Opterećenje plaća je 20-ak posto. Trenutno, opterećujemo više one koji rade nego oni koji rentaju“, pojasnio je.
Kad imate, dodao je, porez utvrđen na niskim razinama, ako ga povećate i za 600 posto, to nije puno. Taj porez se utvrđivao 20 eura po krevetu, za 4 kreveta to je 80 eura.
Brojne druge države imaju slične mjere s ciljem privlačenja radne snage
Primorac se osvrnuo i na plan za povratak iseljenika. Ne smatra da je oslobođenje od plaćanja poreza na dohodak na pet godina diskriminirajuće u odnosu na one koji su ostali raditi u Hrvatskoj i plaćaju poreze.
„Postoji legitiman cilj zašto to radimo. Trenutno je situacija na tržištu rada prilično napeta, ne samo u Hrvatskoj nego i drugdje. Brojne druge države imaju slične mjere s ciljem privlačenja radne snage“, rekao je.
Kazao je i da je u prvih osam mjeseci izdano oko 150 tisuća radnih dozvola za strance. Dodao je da su trenutno sada mladi stranci koji dolaze do tridesete godine oslobođeni plaćanja poreza na dohodak.
Ako ne uspije ni ovaj plan povratka Hrvata u domovinu, onda nemamo nikakav problem u smislu pravednosti i moralnosti, poručio je.
Povećali smo raspon za kuće za odmor s prijašnjih dva na pet eura
Ministar je naglasio da su jasni ciljevi ove porezne reforme. Podsjetio je da otkad je došao u Vladu, jasno komunicira da je potrebno mijenjati porezno opterećenje i njegovu strukturu prebacivanjem poreznog tereta s rada na nekretnine i druge oblike gospodarske snage.
„To činimo od početka i od 1. siječnja smo već napravili veliki iskorak, povećali smo i raspon za kuće za odmor s prijašnjih dva na pet eura“, istaknuo je.
Kazao je da se veliki dio lokalnih jedinica pridružio toj inicijativi i povećao tadašnji porez na kuće za odmor.
„Sve ide svojim tijekom, polako, imamo malo drugačiju dinamiku i pristup. Nemamo pompozne najave, ništa ne presijecamo. Trudimo se da svi shvatimo što činimo“, zaključio je Primorac.
Izvor: RTL/Vlada
Pisane vijesti
