„U Hrvatskoj imamo preko 1,7 milijuna osiguranika te svega 5 posto nezaposlenih. Tako malu nezaposlenost nismo imali nikad, a pritom je posebno važno da očekujemo da bi udio javnoga duga u BDP-u na kraju ove godine došao na 58,9 posto što je najniži u proteklih 15 godina,“ poručio je predsjednik Vlade u izjavi medijima. Govorio je i o prijedlogu o sudjelovanju pripadnika OS RH u misijama NATO-a i EU-a te najavio skorašnji Sastanak na vrhu Ukrajina - JI Europa i posjet ukrajinskog predsjednika Zelenskog.
Osvrnuo se na, danas obilježenu, 33. obljetnicu raketiranja Banskih dvora na kojoj je, uz aktualne dužnosnike, bio i tadašnji predsjednik Vlade Franjo Gregorić. Naglasio je da je taj događaj, kada je velikosrpska Miloševićeva politika, predvođena s JNA nastojala likvidirati predsjednika Tuđmana i tadašnje hrvatsko vodstvo, probudio u hrvatskom narodu još veću želju za slobodom i neovisnošću.
Podsjetio je na rebalans proračuna koji je s ovotjedne sjednice Vlade upućen u Hrvatski sabor te istaknuo da Vlada za ovu godinu očekuje rast BDP-a od 3,6 posto i inflaciju od 3 posto te daljnji rast zaposlenosti.
„U Hrvatskoj imamo preko 1,7 milijuna osiguranika te svega 5 posto nezaposlenih. Tako malu nezaposlenosti nismo imali, praktički, nikad, a pritom, je posebno važno da očekujemo da bi udio javnoga duga u BDP-u na kraju 2024. došao na 58,9 posto što je naniži u proteklih 15 godina,“ kazao je premijer.
Dodao je da je investicijski rejting, potvrđen od dvije agencije, na investicijskoj razini, što pokazuje da je stanje hrvatskog gospodarstva itekako dobro.
Oporba plaši i dezinformira hrvatski narod
Na sjednici je među ostalim bilo riječi o prijedlogu o sudjelovanju pripadnika OS RH u misijama NATO-a i EU-a.
„Imamo ponovno opstrukciju zlokobnog kršitelja Ustava, grubu manipulaciju hrvatskom javnosti o tome d da sudjelovanje u ovoj aktivnosti podrazumijeva da hrvatski vojnici idu u Ukrajinu, to je naravno velika neistina i sramota je da u javnom prostoru nema više razotkrivanja i dekonstrukcije takvih laži, jer riječ je o dva časnika u prvoj fazi u Wiesbadenu u Njemačkoj, a Njemačka je poprilično daleko od linije fronte u Ukrajini, a sve skupa kroz tri godine pet hrvatskih časnika“, kazao je Plenković.
Prozvao je oporbu da izjavama o slanju pripadnika Oružanih snaga RH u vojne misije NATO-a i EU, među kojima je i obučna potpora Ukrajini u NATO misiji u Njemačkoj, plaše i dezinformiraju hrvatski narod.
"Plašiti hrvatski narod, dezinformirati hrvatski narod i svrstavati Hrvatsku na rusku stranu su posljedice onih koji neće biti za taj prijedlog. Neka dignu ruku i onda znamo da su u 'jatu' sa kršiteljem Ustava", rekao je Plenković novinarima nakon sjednice Predsjedništva HDZ-a upitan o protivljenju oporbe obučnoj potpori pripadnika OS RH u NATO misiji NSATU - sigurnosne pomoći i obuke za Ukrajinu (Security Assistance and Training for Ukraine) u Wiesbaden u Njemačkoj.
Plenković je ponovno istaknuo kako se u vrlo kratkoj Vladinoj Odluci koja je predložena Hrvatskom saboru, eksplicitno navodi da hrvatski vojnici neće ići u Ukrajini te će biti isključivo na području država saveznica tj. NATO-a.
Dodao je kako smatra da su i zastupnici iz Možemo! to mogli pročitati jer je Vlada objavila tekst sporazuma koji će se u srijedu u Dubrovniku potpisati s Ukrajinom pa neka vide sadržaj te dugoročne suradnje.
"A ne da nama oni nešto tumače što bi mi s Ukrajinom trebali. To mi znamo puno bolje nego oni. Neka se oni drže svoje političke odgovornosti, svog čitanja dokumenata i neka se pokažu gdje stoje", poručio je predsjednik Vlade RH.
Plenković je negirao da će se hrvatske časnike iz Wiesbadena moći premjestiti u Ukrajinu ili bliže Ukrajini, kako to tvrdi oporba.
"To je nemoguće i to uopće nije u pitanju. To mogu samo govoriti potpuni analfabeti koji se u ništa ne razumiju", naglasio je.
Premijer je pojasnio kako su za sudjelovanje Hrvatske u bilo kakvoj međunarodnoj aktivnosti potrebne odluke Hrvatskog sabora, podsjetivši da su pripadnici OS RH godinama prisutni na brojnim kriznim žarištima diljem svijeta.
"Ovo nije upućivanje u misiju npr. ISAF u Afganistan ili u KAFOR na Kosovu ili drugdje. Ovo je upućivanje u aktivnost koja se odvija u zemlji saveznici, članici NATO-a i to Njemačkoj koja je dalje od Ukrajine nego Hrvatska", dodao je je.
Predsjednik Vlade je rekao kako će ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski sudjelujući na samitu u Dubrovniku prvi put posjetiti našu zemlju otkad traje ruska agresija na Ukrajinu, od 24. veljače 2022.
Argumentacija oporbe ne stoji - tanka, slabašna te jednako loša kao i Milanovićeva
Podsjetio je i da te godine Hrvatski sabor nije podržao Vladin prijedlog odluke o obuci ukrajinskih vojnika u Hrvatskoj, jer je 97 zastupnika glasovalo "za", a 10 "protiv" a trebalo je imat dvotrećinsku većinu od 101 zastupnika.
"Tada smo vidjeli da su dijelovi političkih aktera na sceni slijedili Milanovića, ne možda nužno što se slažu s njim, jer mislim da argumentacija koju izvode - koja je potpuno tanka i slabašna te jednako loša kao i njegova, ne stoji. Nego samo da bi bili protiv onoga što predlaže Vlada"; kazao je Plenković.
Premijer procjenjuje kako je to loš primjer potpune političke nezrelosti i pokušaj djela političkog spektra da međunarodno diskvalificira i dekredibilizira Hrvatsku na jednom od najvažnijih vanjskopolitičkih i sigurnosnih pitanja.
Upitao se - je li krajnji cilj da se izađe iz NATO-a. "Ako je to cilj, neka to kažu", naglasio je Plenković.
Zamoljen za komentar izjave čelnika Mosta Bože Petrova - "sutra je Wiesbaden, prekosutra će biti Krakow, nakon toga će biti Harkiv", premijer je odgovorio da je Petrov "ekspert za ništa".
"Takvo buncanje dovodi samo i isključivo do dezinformiranja javnosti i nekom apriornom protivljenju zdravom razumu i razumnim odlukama odgovorne članice NATO-a, što Hrvatska i jest. Da je vode Petrov i njemu slični onda ona to ne bi bila. Nisam siguran da li on baš vjeruje na članstvo u NATO-u i EU", dodao je premijer.
Hrvatska je spremna pomoći BiH
Još jednom je izrazio žaljenje zbog niza ljudskih žrtava i velike materijalne štete u poplavama u Bosni i Hercegovini. Podsjetio je da je Vlada tijekom vikenda donijela odluku o slanju 10 milijuna eura hitne pomoći za poplavom pogođena područja te da na terenu pomažu profesionalne postrojbe Civilne zaštite i pripadnici HGSS-a.
„Danas smo donijeli još jednu odluku o dodatnoj materijalnoj pomoći Bosni i Hercegovini i kao što sam već rekao, spremni smo pomoći i dalje“, dodao je Plenković.
Govoreći o poplavama u Hrvatskoj, premijer je kazao da će u Podgori biti proglašena elementarna nepogoda, a Vlada će, kad se prikupe podaci o štetama, pomoći, poručio je.
Osvrnuo se i na rezultate lokalnih izbora u BiH. Čestitao je Čoviću na ostvarenim rezultatima, osobito u područjima BiH gdje žive Hrvati.
“Ti rezultati itekako su dobri za našu sestrinsku stranku i jačanje položaja Hrvata u BiH. Očekujemo da se i službeni rezultati objave u svim jedinicama lokalne samouprave, kako bi imali potpunu sliku“, ocijenio je Plenković.
Pisane vijesti
