Potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac istaknuo je danas, predstavljajući prijedlog rebalansa državnog proračuna za 2024. godinu u Hrvatskom saboru, kako će Hrvatska prvi put u povijesti zadovoljiti maastrichtske kriterije duga i deficita, te da na to možemo biti ponosni.
Izražen prema ESA metodologiji, u skladu s kojom se izvještava i Europska komisija, deficit na razini konsolidirane opće države iznosi 2,6 posto BDP-a, izvijestio je ministar Primorac, a osim deficita, s obzirom na ubrzani gospodarski rast, udio javnog duga u bruto domaćem proizvodu (BDP) do kraja godine očekuje se na 58,9 posto.
„Time će Hrvatska prvi put u povijesti biti u situaciji da u potpunosti zadovoljava kriterije iz Maastrichta, imati deficit na razini opće države, prema ESA metodologiji, ispod tri posto i javni dug ispod 60 posto BDP-a“, kazao je Primorac.
Dodao je da su to prepoznale i rejting agencije koje su Hrvatskoj dodijelile povijesno visok kreditni rejting, te da je na svima da taj rejting sada osjete i građani.
Uz zadovoljavanje kriterija iz Maastrichta, Hrvatska trenutno ima ispodprosječno visoko javni dug, na razini Europske unije prosjek je 82,9 posto, a na razini europodručja 90 posto udjela u BDP-u, napomenuo je, i kada se govori o manjku proračuna na razini opće države, dodao je, čitav niz država ima veće deficite, prosjek Europske unije je tri posto i u tom smislu možemo biti ponosi.
Govoreći o fiskalnoj politici, Primorac je poručio kako se očekuje usporavanje gospodarskog rasta u pojedinim državama, vanjskotrgovinskim partnerima, te da Vlada to ima u vidu, zbog čega je ostavila mogućnost intenzivnijeg reagiranja u situaciji eventualnih kriza.
„Hrvatska ima snažnu fiskalnu poziciju i spremna je reagirati, ako to bude potrebno, snažno i u budućim razdobljima”, rekao je.
Predloženim rebalansom državnog proračuna za ovu godinu prihodi se povećavaju za 1,8 milijardi eura u odnosu na izvorni proračun, a rashodi za 976 milijuna eura, istaknuo je ministar, navodeći da je rebalans izrađen na temelju revidiranih projekcija rasta BDP-a u ovoj godini od 3,6 posto, stopi inflacije od tri posto, prognozi rasta zaposlenosti od tri posto i projiciranom rastu bruto plaća od 14,7 posto.
Izvor: HINA/Vlada
Pisane vijesti
