Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek i voditelj Hrvatskoga centra za potresno inženjerstvo Josip Atalić obišli su danas, u sklopu međunarodne konferencije "Iskustva obnove graditeljske baštine nakon potresa", obnovljene dijelove Zagrebačke katedrale.
Zagrebačka katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije i svetih Stjepana i Ladislava najveća je hrvatska sakralna građevina i jedan od najvrjednijih spomenika hrvatske kulturne baštine, prvostolnica je Zagrebačke nadbiskupije i metropolije te simbol Grada Zagreba.
Obuljen Koržinek i Atalić katedralu na Kaptolu su obišli kao primjer obnove u potresu oštećenih zgrada, zaštićenih kao kulturna dobra.
Inženjer Atalić istaknuo je kako su zaokružili jednu veliku priču s katedralom i povjerenstvom koje smo imali u Ministarstvu kulture. Sada nam iz svijeta dolaze vrhunski stručnjaci u potresnom inženjerstvu, koji će upoznati što smo sve napravili u protekle tri godine, nakon razornog zagrebačkog potresa 2020., dodao je.
Najavio je kako će poslijepodne na međunarodnoj konferenciji koja se danas i sutra održava u organizaciji Ministarstva kulture i medija i Hrvatskog centra za potresno inženjerstvo, raspravljati i interno produbiti teme te prenijeti ta znanja dalje prema inženjerskoj zajednici.
Osim predstavnika Europske komisije, s nama su danas i kolega iz Švicarske, Portugala te naši inženjeri i predstavnici Ministarstva kulture, rekao je Atalić.
Pokušali smo okupiti sve dionike kojih se ovaj projekt tiče te zaokružiti ovu fazu obnove, podvući crtu i vidjeti kako sva ta znanja implementirati u neke buduće korake, dodao je.
U obnovi Zagrebačke katedrale okupljen konzorcij najvećih stručnjaka u Hrvatskoj
U projektu obnove Zagrebačke katedrale, istaknuo je, okupili su jedan konzorcij najvećih stručnjaka u Hrvatskoj, koji kontinuirano prate sve probleme s kojima se suočavaju. Tako da zaista imamo svima što pokazati, rekao je Atalić.
Ključnim je ocijenio prenošenje znanja na buduće naraštaje. Bilo bi nezgodno da mi to sad odradimo, a buduće naraštaje ostavimo u problemima u kakvima smo se mi našli, naglasio je.
Sada smo katedralu napravili dovoljno sigurnom, rekao je, dodavši kako su skinuli dijelove tornjeva koji su bili nestabilni i koji su mogli ugroziti posjetitelje.
Sanirali su se svodovi pa se može reći da je katedrala sada u fazi kada je dovoljno sigurna, a slijedećih godina počet će se vraćati u originalno stanje, izvijestio je inženjer Atalić.
Na konferenciji sudjeluju hrvatski i inozemni stručnjaci koji su sudjelovali u procesu obnove
Na dvodnevnoj međunarodnoj konferenciji koja počinje poslijepodne u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, sudjelovat će hrvatski i inozemni stručnjaci koji su sudjelovali u procesu obnove katedrale i druge kulturne baštine.
Među sudionicima su predstavnici Međunarodnoga stručnoga savjetodavnog povjerenstva za obnovu graditeljske baštine na području pogođenom potresom, građevinski inženjeri, arhitekti, konzervatori i povjesničari umjetnosti, predstavnici resornih ministarstava i međunarodnih organizacija koje su stručno ili financijski pomagale u procesu obnove - Europska komisija, UNESCO, ALIPH, ICCROM i Svjetska banka.
Konstrukcijska obnova nakon potresa je pri kraju
Konstrukcijska obnova nakon potresa u Zagrebu i Petrinji je pri kraju, kazala je ministrica Obuljen Koržinek na otvaranju konferencije "Iskustva obnove graditeljske baštine nakon potresa" u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici.
Obuljen Koržinek je predstavila postupke koje je Ministarstvo provelo za zaštitu i obnovu kulturne baštine nakon potresa u Zagrebu i u Petrinji istaknuvši da je konstrukcijska obnova pri kraju, te da Hrvatska sada može pomoći i drugim zemljama u situacijama katastrofe.
"Približavamo se kraju konstrukcijske obnove što se tiče Ministarstva, te ostaje završiti najsloženije projekte. Svjedočimo generacijskom poduhvatu, a nadamo se da ćemo kroz suradnju s međunarodnim organizacijama omogućiti transfer znanja u slučaju da se to dogodi i drugima, što je i cilj našega skupa”, kazala je.
Ministarstvo kulture i medija preuzelo je odgovornost za kompletnu državnu imovinu u kulturno-povijesnim cjelinama, sve zgrade grada Zagreba, upravne zgrade, zgrade kulturne namjene koje su bile oštećene, sva ministarstva, sve zgrade HAZU-a, centar Petrinje, što je ukupno oko 400 zgrada, poručila je.
"Istaknut ću kako smo prvi put u povijesti dobili mogućnost produljenja korištenja Fonda solidarnosti za Grad Zagreb upravo zato što smo imali specifičan slučaj dviju katastrofa koje su pogodile isto područje unutar godinu dana, i masovne progresivne štete”, rekla je ministrica, dodavši da su neke progresivne štete obnovu vratile nekoliko koraka unazad, te da je bilo potrebno ponovno projektirati.
U Ministarstvu kulture se ništa nije radilo nezakonito
Ministrica Obuljen Koržinek kazala je, nakon obilaska Zagrebačke katedrale, kako se u Ministarstvu ništa nije radilo nezakonito u provedbi 3D snimanja zgrada oštećenih potresima 2020., koje je provodio Geodetski fakultet, no dodala je da su u zadnjem izvještaju uočili određene probleme.
"Mi smo uočili, o čemu nisam mogla govoriti dok su trajali izvidi, da je sa zadnjim izvještajem bilo nekih problema i zato ga nismo platili. Naravno, dok se cijela ta situacije ne završi to će ostati tako kako jest", rekla je ministrica.
Ono što je najvažnije, što govorim od početka, u Ministarstvu kulture se ništa nije radilo nezakonito, a ako je netko pokušao zloupotrijebiti situaciju s potresima za imovinsku korist, taj će odgovarati, no to se mora dokazati u postupku, naglasila je.
"Mi smo nakon izvida objavili sve podatke iz kojih se jasno vidi kolike su bile cijene, da cijene koje su navedene u medijima nisu bile istinite, odnosno da nisu bili preplaćene", poručila je Obuljen Koržinek.
Istaknula je da Ministarstvo radi na projektima obnove oko 400 objekata, za što je povučeno oko 530 milijuna eura iz Fonda solidarnosti, bez ijedne primjedbe revizora.
Izvor: Hina/Vlada
Pisane vijesti
