Kad se usporedimo s drugim članicama EU-a - to je, prema sadašnjim podacima, najveći rast u trećem kvartalu. To nas veseli. Vesele nas i investicije. To je odraz i ulaganja države, između ostaloga - i u kontekstu ispunjavanja našega Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Niz je investicija - od obnove od potresa, do infrastrukturnih projekata, kazao je u Dnevniku TV-a ministar financija Marko Primorac.
Dodao je kako bi rast BDP-a, osobito kad je potaknut većom potrošnjom, mogao dovesti do blagog povećanja cijena dobara i usluga, zbog veće potražnje na tržištu.
"Kad se usporedimo s drugim članicama EU-a - to je prema sadašnjim podacima najveći rast u trećem kvartalu. To nas veseli. Vesele nas i investicije. To je odraz i ulaganja države, između ostaloga - i u kontekstu ispunjavanja našega Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Niz je investicija - od obnove od potresa, do infrastrukturnih projekata“, poručio je.
Naglasio je kako je do porasta potrošnje velikim dijelom rezultat i mjera Vlade - paketa pomoći, porezne politike pa posljedično tome i rasta plaća.
Posebno veseli ubrzavanje stope rasta robnog izvoza
Ministar je podsjetio je kako je uveden izdatak u sustavu mirovinskoga osiguranja kako bi se povećale neto plaće onima koji imaju najniža primanja.
„Posebno nas veseli ubrzavanje stope rasta robnoga izvoza sa 3,1 na 6,3 posto. Voljeli bismo vidjeti sve veći udio i neto izvoza kao komponente rasta“, dodao je.
Odgovarajući na pitanja trebaju li izvoznici strahovati od loših vijesti iz Njemačke odgovorio je kako rizici uvijek postoje te da ne trebamo strahovati ni od čega.
„Mislim da trebamo biti zadovoljni prije svega dobrim vijestima. Mi prilikom izračuna vodimo i o tome računa. Svakako da se usporavanje gospodarskog rasta i eventualno smanjenje narudžbi od naših najznačajnijih vanjskotrgovinskih partnera može odraziti i na hrvatski izvoz“, kazao je Primorac.
Ministar je komentirao izjave analitičara koji tvrde da hrvatsko gospodarstvo raste i da će 'medeni mjesec' trajati dok dobro koristimo europske fondove.
„Mi rastemo dominantno zbog povećanja bruto investicija, ali i zbog povećanja potrošnje. I dok god standard naših građana raste, dok god plaće rastu, socijalna prava, mirovine - do tada možemo očekivati i povećanje potrošnje. Ali i sve one reforme koje činimo u nizu sektora, a koje bi trebale povećati produktivnost i pridonijeti povećanju izravnih stranih ulaganja“, odgovorio je ministar.
Reforme kao garant dugoročnog rasta
Dodao je kako će reforme kao rezultat polučiti kreiranje još bolje plaćenih radnih mjesta, proizvodnju proizvoda veće dodane vrijednosti i povećanju izvoza općenito. To je nešto što će nam osigurati i dugoročni rast, naglasio je.
"Sigurno da povećani BDP, posebno ako veći dio toga povećanja dolazi od povećanja potrošnje/potražnje - rezultira i zadržavanjem inflatornih pritisaka na blago povećanim razinama,“ odgovorio je ministar na pitanje hoće li neki ovaj rast BDP-a iskoristiti kao temelj za povećanje cijena.
Hrvatska je država koja trenutno, kada gledate treći kvartal, raste najbrže u Europi. Ako rastete četiri puta više - i potražnja za dobrima i uslugama je veća. Naravno da i cijene dobara i usluga na tržištu budu blago povišene, kazao je te dodao kako se ove godine očekuje inflacija nešto manja od 3 posto, a iduće oko 2,7 posto.
Šušnjar Najbolji smo u Europi. Imamo najveći BDP rast u trećem kvartalu
Upitan zašto građani na cijenama u trgovinama ne osjete gospodarski rast, ministar gospodarstva Ante Šušnjar, gostujući u RTL-u Danas, kazao je da se stječe se dojam da se treba opravdavati.
„Ali neću se morati opravdavati jer smo najbolji u Europi. Imamo najveći BDP rast u trećem kvartalu. Vidite da potrošnja raste. Ta potrošnja odnekud raste“, poručio je.
Dodao je kako je bitno usmjeriti tu potrošnju i imati svijest da domaći proizvodi, domaća proizvodnja i obrt budu dominantno zastupljeni u toj potrošnji kako bi taj novac ostao tu i doprinio novom rastu.
Upitan zašto su pojedini proizvodi kod nas skuplje nego u nekim drugim državama članicama, primjerice Sloveniji ili Njemačkoj, ministar je odgovorio da se trgovački lanci pravdaju logistikom.
„Ali napravili smo analizu istog kozmetičkog lanca koji plasira proizvode i u Austriji, Sloveniji, Italiji i Hrvatskoj. I jedino su u Njemačkoj dominantno jeftiniji gdje je njihova proizvodnja. Tu imamo i problem jedinstvenog tržišta EU koje nije zaživjelo u svom punom jeku. Na vijeću ministara smo već naglasili na to," kazao je Šušnjar.
Komentirao je izjavu ministra Dabre koji je kazao da se trgovački lanci dogovaraju o dizanju cijena, Šušnjar je pozvao građane da kupuju hrvatsko.
Hrvatska je vrlo atraktivna na investicijskoj karti
"Ministar Dabro je pozvao građane da kupuju hrvatsko, a i ja pozivam na to. Taj dio kontrolira naša Agencija za kontrolu tržišnih natjecanja. Vlada je intervenirala odnosno fiksirala cijene 30 ključnih proizvoda, a i smanjila je PDV na neke proizvode. Mi smo intervenirali, ali cijene se nisu smanjile," ocijenio je.
Upitan jesu li investitori i dalje oprezni kada je u pitanju Hrvatska, ministar gospodarstva kazao je Hrvatska na investicijskoj karti prepoznata kao vrlo atraktivna. Tome pomaže i kreditni rejting. Imamo dojam da ljudi nisu svjesni ovih rezultata. Sačuvano je svako drugo radno mjesto.
Podsjetio je i na akcijski plan administrativnog rasterećenja za 2024/2025 godinu koji je težak 364 milijuna eura.
Komentirao je prijedlog da se granica za ulazak obrtnika i malih poduzetnika u sustav PDV-a podigne na 60 tisuća eura.
„Svi ekonomski pokazatelji pokazuju na nužnost toga. Dio sive ekonomije neće više biti siva nego će biti prikazana u prihodima poduzetnika i bit će oporezovana na drugi način, ovisno u kojem sustavu poreza se nalazi ti poreznici," ocijenio je ministar Šušnjar.
Premijerov savjetnik: Nije točna teza da su cijene pojele plaće, upravo suprotno
"Gospodarski rast od 3,9 posto je najviša stopa gospodarskog rasta od svih država. Ovo je jako lijepa i pozitivna vijest. Ti trendovi već neko vrijeme traju, to je već 15. kvartal u nizu što znači da od početka 2021. Hrvatska nije zabilježila nijedan kvartal pada. To vam može manje od polovice država Unije potvrditi za sebe”, rekao je Zvonimir Savić u razgovoru na televiziji N1.
Što se tiče šire slike, Savić kaže da je cijeli niz europskih država trenutno u recesiji.
“Očekivana stopa gospodarskog rasta za EU je jedan posto. Hrvatska bilježi četiri puta bržu stopu rasta od prosjeka Europske unije. Ta stopa bi trebala biti druga najbolja u cijeloj Uniji, samo Malta bi bila bolja od nas”, otkriva premijerov savjetnik.
Rast potrošnje i izvlačenja novaca iz EU fondova
Savić ističe dvije kategorije zaslužne za takav rezultat; potrošnju kućanstava koja ovisi o platežnoj moći te rast investicija.
“Stopa rasta investicija je na 9-10 posto”, poručio je.
Što se prosječne plaće tiče, otkriva da je ona realno 12 posto viša nego u istom periodu prošle godine. Broj zaposlenih je pak narastao za 2 posto.
“Hrvatska ima na raspolaganju 10 milijardi eura za investicije, dosad smo povukli 4,5 milijarde”, rekao je i ističe brzinu izvlačenja sredstava iz EU fondova.
“Hrvatska je najuspješnija, najbrža i najbolja po povlačenju sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost. Ispunili smo 157 od planiranih 157 reformi. To nijedna država Europske unije nema. Razlog je povlačenje 4,5 milijardi eura. Za što? Za školstvo, za obnovu od potresa, za tržište rada, promet… Cijeli niz sektora”, kazao je.
Rast osobne potrošnje
Komentirao je rast osobne potrošnje te porast investicija koje se odnose na europski novac, što znači da je većinski investitor - država.
“To jest europski novac, ali novac koji koriste hrvatske kompanije, hrvatsko društvo”, odgovorio je Savić i dodao: “Ono što isto bilježimo je veliki rast robnog izvoza. Narastao je preko šest posto. To su opet zdravi temelji koji omogućavaju daljnji rast”, istaknuo je.
Osvrnuo se i na činjenicu da rast osobne potrošnje ovisi o velikom rastu cijena.
“Kad govorimo o kupovnoj moći cijene rastu sporije nego što raste prosječna plaća”, tvrdi.
“Od 2016. do danas cijene su rasle, no ta stopa je oko 32-33 posto, a prosječna plaća je narasla preko 70 posto. Nije točna teza da su cijene pojele plaće, upravo suprotno”, kazao je.
To doprinosi jačoj kupovnoj moći, a očekuju se i dalje takvi trendovi. Zato su i očekivanja europskih i svjetskih institucija da ćemo dalje nastaviti rasti.
Rast plaća
Upitan osjećaju li umirovljenici i pojedinci s ispodprosječnim plaćama gospodarski rast, Savić je kazao da može ne osjećaju u mjeri u kojoj bi željeli.
Istaknuo je da je gospodarski rast povezan sa zapošljavanjem, a u Hrvatskoj je gotovo rekordan broj zaposlenih. 2016. smo imali 300 tisuća manje zaposlenih. Broj nezaposlenih je isto drastično pao, brojka se kreće oko 85 tisuća.
Na pitanje koliko broj iseljenih radno sposobnih ljudi utječe na tu statistiku, Savić odgovara: “Ovisi u koju državu.”
“Iseli se 10-ak tisuća ljudi godišnje. Pitali ste me o odlasku, a ne o dolasku. Hrvatska je na 75 posto prosjeka razvijenosti, a 2016. smo bili na 62 posto. To utječe znatno i na povratak i na zadržavanje ljudi”, kazao je.
Naglasio je da je prosječna plaća danas preko 1300 eura:
“Znam da to nije dovoljno, ali ono što je dobro, sve veći broj ljudi bilježi brži rast plaća od rasta inflacije”, ocijenio je.
Pad produktivnosti
Savić je rekao da nije zadovoljan produktivnošću rada. „ Da bi si mogli priuštiti rast plaća, naša poduzeća, naša Vlada moraju biti konkurentniji i produktivniji. Da bi govorili o daljnjim povećanjima moramo za to imati pretpostavke”, kazao je.
“Ni u jednoj državi u Uniji plaće nisu rasle tako brzo u tako kratkom roku” rekao je i dodao da je proračun to izdržao jer se javnim financijama upravlja odgovorno.
Upitan zašto je Vlada odlučila srezati subvencije za energente Savić je odgovorio da je Vlada procijenila da su visoke subvencije potrebne u trenutku kada su cijene plina i struje strahovito rasle da bi zaštitila građane i poduzeća i ublažila inflatorni učinak.
Time se stabiliziralo tržište, a u ovom trenutku subvencije više nisu potrebne jer je inflacija pala na ispod tri posto. Ako dođe do jakih distorzija, Vlada će sigurno naći načina da reagira”, zaključio je, istaknuvši da je cijena struje u Hrvatskoj druga najniža u Europi.
Pisane vijesti
