U Svetom Filipu i Jakovu položen kamen temeljac za izgradnju Centra za starije osobe vrijedan 7,4 milijuna eura

Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je na svečanosti polaganja kamena temeljca za izgradnju i opremanje Centra za starije osobe Sveti Filip i Jakov. Rekao je da su smještajni kapaciteti predviđeni za skoro sto korisnika, a još oko 220 će moći koristiti izvaninstitucijske usluge, naglasivši da je riječ o jednom modernom i suvremenom projektu. "Nastavit ćemo iznalaziti načine za osiguranje financijskih sredstava za izgradnju sličnih centara kako bismo brigu o našim starijima podigli na jednu višu razinu", poručio je. Ukupna vrijednost ugovorenog projekta iznosi 7,4 milijuna eura.

U svom govoru, premijer je istaknuo stalnu i kontinuiranu Vladinu brigu o umirovljenicima, podsjetivši da je država pomogla sugrađanima starije dobi i u razdoblju višestrukih kriza, vodeći se jednim od najvažnijih temeljnih načela - načelom solidarnosti.
 
"I što je država snažnija i ekonomski razvijenija, ona mora biti socijalno osjetljivija", poručio je Plenković.   
 
Govoreći o domovima za starije, naglasio je da se uz pomoć europskih, nacionalnih i lokalnih sredstava, sinergijom Vlade i lokalne zajednice gradi njih 18, umjesto osam kako je bilo prvotno planirano.
 
Rezultat toga je i financiranje izgradnje Centra za starije Svetom Filipu i Jakovu, a ukupna vrijednost ugovorenog projekta iznosi 7,4 milijuna eura.
 
Premijer je rekao i da su smještajni kapaciteti predviđeni za skoro sto korisnika, a još oko 220 će moći koristiti izvaninstitucijske usluge, naglasivši da je riječ o jednom o jednom modernom i suvremenom projektu.
 
"Nastavit ćemo iznalaziti načine za osiguranje financijskih sredstava za izgradnju sličnih centara kako bismo brigu o našim starijima podigli na jednu višu razinu", poručio je Plenković. 
 
Za projekt "Zaželi"  750 milijuna eura
 
Premijer je kazao da se poruka ukljičivosti građana starije životne dobi održava i kroz "Zaželi", kao jednom od najuspješnijih projekata iz Europskog socijalnog fonda. Njime je, kako je rekao, kroz četiri faze, na tržište rada uspješno vraćeno 30 tisuća građanki u ruralnim krajevima koje su bile teško zapošljive, a pritom je osigurana skrb za više od 200 tisuća starijih sugrađana.
 
"I u taj proces smo dosada sve skupa uložili 750 milijuna eura", istaknuo je Plenković.
 
Kazao je i da je projekt "Zaželi" točno pogodio onu ciljanu skupinu za koju je Vlada procijenila da joj može i mora pomoći.
 
Kontinuirana briga o umirovljenicima
 
Od ostalih Vladinih mjera za umirovljenike, premijer je naveo da je prosječna sveukupna mirovina za listopad 2024. iznosila 623,01 euro, što je porast od  74 posto u odnosu na 2016. godinu.
 
Dosad je isplaćeno devet jednokratnih novčanih potpora umirovljenicima u ovim višestrukim krizama.
 
Izdvojio je i dodatno povećane najniže mirovine za 3 posto za više od 311 tisuća korisnika.
 
Omogućena je i isplata dijela obiteljske mirovine uz osobnu mirovinu za 109.379 korisnika, a povećana je i obiteljska mirovina za 10 posto.
 
Vlada je uvela i Nacionalnu naknadu za starije od 150 eura, a premijer je kazao da je riječ o građanima koji nisu imali nikakvih primanja.

Jednokratni dodatak od 80 eura uoči Božića

Podsjetio je i da je na današnjoj sjednici Vlade donesena važna odluka za sve umirovljenike, a riječ je o isplati jednokratnog dodatka od 80 eura uoči Božića.
 
Kazao je da je ova odluka rezultat sastanka s predstavnicima Matice umirovljenika Hrvatske, Sindikata umirovljenika Hrvatske te Hrvatske stranke umirovljenika, s kojima su dogovorene i daljnje izmjene Zakonu o mirovinskom osiguranju.
 
Navodeći neke od najvažnijih izmjena, premijer je rekao da će majke za svako rođeno dijete dobiti godinu dana mirovinskog staža te će se redefinirati model usklađivanja visine mirovina u odnosu na porast plaća i rast potrošačkih cijena promjenom formule za usklađivanje mirovina u omjeru 85:15 prema povoljnijem indeksu. Uvest i će se godišnji dodatak za umirovljenike, tzv. 13. mirovina.
 
Premijer je kazao da će se nastaviti poticati i dulji dobrovoljni ostanak u svijetu rada nakon 65. godine, pojasnivši da ova mjera nije nužna, ali isto tako smatra da ako netko želi raditi dulje, na državi je da mu to i omogući.
 

Pisane vijesti