Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je na godišnjoj konferenciji The Economista ''Svijet u 2025.", gdje je predstavio ostvarenja Vlade u godini na izmaku i istaknuo prioritete u 2025. U okolnostima kada se svijet i Europa nalaze u izrazito turbulentnoj fazi, istaknuo je, Hrvatskoj je posebno važno očuvati političku stabilnost i ostati na tragu temeljne Vladine politike hvatanja koraka s razvijenijima u Europskoj uniji.
''Moramo održati političku stabilnost kako bi ostali na tragu temeljne politike koju vodimo ovih devet godina, a to je hvatanje koraka s razvijenijima u Europskoj uniji. Mogu reći da nam to dosta dobro ide'', poručio je Plenković.
Na početku prvog mandata 2016. godine, naveo je, Hrvatska je bila na 62 posto prosječne razvijenosti Europske unije, a ovu će godinu završiti na 77 posto. Apsolutni BDP 2016. iznosio je 47 milijardi eura, dok će u 2025. iznositi preko 92 milijarde eura. Time će u svega devet godina apsolutni BDP biti udvostručen.
Uz brzi ekonomski rast ostajemo privrženi načelu solidarnosti
''Ovako brzi, četiri puta veći rast od drugih članica EU i eurozone daje nam jednu solidnu ekonomsku poziciju, a pritom ostajemo snažno privrženi načelu solidarnosti, koje je vidljivo u svim našim politikama, osobito prema najranjivijima u hrvatskom društvu'', naglasio je te dodao da uz to imamo brojna strateška ostvarenja u infrastrukturi, u brojnim projektima - od energetske sigurnosti, prometne povezanosti, digitalizacije, dekarbonizacije i demografske revitalizacije.
Podsjetio je da je Hrvatska u ovoj godini došla na kreditni rejting razine A po sve tri svjetske agencije, da su plaće realno povećane za 30 posto, da je država u vrijeme Covid19-krize interventnim mjerama očuvala radna mjesta, a u posljednjih osam godina uloženo je 1,2 milijarde eura u aktivne mjere zapošljavanja. Dodao je da je zaposlenost nikad veća, a nezaposlenost nikad manja.
''Imamo milijun i 702 tisuće zaposlenih i manje od 90 tisuća nezaposlenih. Tako mali broj nezaposlenih se ne pamti, što znači da smo u fazi prirodne nezaposlenosti, između četiri i pet posto'', rekao je Plenković.
Govoreći o situaciji s energentima i mjerama Vlade, istaknuo je da se cijene naftnih derivata reguliraju već tri godine i da građani to osjećaju. U tome se dugo ustrajalo, no sad je došlo vrijeme da se postupno smanjuju mjere potpore za plin i struju, bez naglih poteza koji bi predstavljali prevelik udar na građane i gospodarstvo.
2025. bit će izazovna godina
Izrazio je uvjerenje u snagu, konkurentnost i sigurnost Europske unije u budućnosti, iako smatra da će 2025. biti jako izazovna godina, u kojoj će jedno od glavnih nastojanja biti da se ne dogodi nova energetska kriza. Potrebno je, smatra premijer, povezati gospodarsko i financijsko promišljanje s temeljima u energetskoj politici. Vlada je na taj izazov već reagirala osnutkom novog ministarstva za zelenu tranziciju i investiranjem u obnovljive izvore energije, dok je istovremeno Hrvatskoj osigurala opskrbu fosilnim gorivima.
''Nama se neće dogoditi da u Hrvatskoj ne bude plina, da ne bude struje, ali pitanje je po kojoj cijeni. To su preduvjeti koje smo napravili u ovim mandatima do sada. Glavno pitanje za Vladu u ovom mandatu su plaće, mirovine i priuštivo stanovanje. Iz mojeg kuta gledanja za treći mandat, to nam je najbitnije, zato ide ovaj paket poreznih reformi i nacionalne stambene politike te dijela reformi u ugostiteljstvu, odnosno u domeni turizma, koji su svi međusobno povezani'', zaključio je predsjednik Vlade.
U nastavku donosimo intervju predsjednika Vlade s Tihanom Tomičić za hrvatsko izdanje The Economista “Svijet u 2025.”:
Hrvatski kreditni rejting raste, stanje javnih financija je vrlo usustavljeno, gospodarski rast je viši od predviđanja EU i nas samih. Ipak, ljudi veoma teško žive. Kako objasniti taj paradoks?
Cilj svih naših politika koje provodimo u proteklih 8 godina je da naši sugrađani žive bolje. Svjesni smo da je još puno posla pred nama, ali je i činjenica da Hrvatska nikad nije ekonomski stajala bolje. U prvom mandatu zacrtali smo trokut našeg djelovanja: snažan rast, stabilne javne financije i ulaganja. Kada gledamo danas što je Hrvatska postigla, iskoraci u sva tri područja su značajni. Gospodarski rast od čak 3,9% u trećem kvartalu ove godine ponovno nas svrstava u red zemalja s najbržim rastom u EU-u. Jedan od temelja rasta je povećana osobna potrošnja, koja je posljedica porasta plaća i poboljšane situacije na našem tržištu rada. U Hrvatskoj radi trenutno rekordnih 1,73 milijuna ljudi, što je 308 tisuća nego na početku našeg mandata 2016., kada je na jednog nezaposlenog dolazilo 6 zaposlenih. Danas je situacija značajno bolja, jer na jednog nezaposlenog dolazi 19 zaposlenih. U uvjetima raznih kriza, osigurali smo sredstva kako bismo zaštitili građane od značajnijeg rasta cijene struje, plina i naftnih derivata, a istodobno smo odgovorno upravljali javnim financijama i smanjivali udio javnog duga u BDP-u, i to ispod maastrichtskih 60%.
Temelj za rast je i snažan investicijski ciklus te uspješna apsorpcija sredstava iz Europskog mehanizma za oporavak i otpornost, po čemu je Hrvatska trenutno najbrža u EU-u. To govori o reformskom kapacitetu i sposobnostima da se na vrijeme ispunjavaju sva mjerila. Usto smo u osam godina mandata ostvarili 22 milijarde eura stranih ulaganja. Kontinuirano bilježimo rast kreditnog rejtinga, koji nam je trenutno rekordno visok, na A razini po sve tri svjetske agencije za dodjelu kreditnog rejtinga. Rast kreditnog rejtinga predstavlja povećanje naše kreditne kvalitete i pridonosi smanjenju kamatnih stopa na zaduženje države, a to se prelijeva i na poduzeća i stanovništvo. Pad kamata uslijed rasta kreditnog rejtinga osjeti se i u javnim financijama. Podsjećam da smo 2015. godine imali povijesno nizak kreditni rejting i tada smo, samo za plaćanje kamata na dug, izdvajali oko 3,5% BDP-a. Danas, kada smo među 40 zemalja svijeta s najboljim kreditnim rejtingom, za plaćanje kamata izdvajamo oko 1,5% BDP-a. Takve pozitivne makroekonomske trendove održavat ćemo i dalje, kako bismo nastavili poboljšavati standard života naših građana.
LNG Terminal je velika investicija, ali zanima nas što sve još planira hrvatska Vlada kroz novi Proračun 2025. i europsko financiranje poduzeti za postizanje energetske neovisnosti? Dokad možemo računati na limitirane mjere struje i plina?
Jedan od značajnijih izazova s kojima se Vlada susrela zasigurno je energetska kriza i snažan rast cijena energenata uslijed ruske agresije na Ukrajinu. Hrvatska se uspješno suočila s krizom, osigurala sigurnu opskrbu energenata i pridonijela energetskoj neovisnost ovog dijela Europe. To se prije svega odnosi na LNG terminal koji je Hrvatskoj donio značajno mjesto na energetskoj karti Europe. Na terminal za prihvat ukapljenog prirodnog plina u Omišlju pristao je već 105. brod od početka njegova rada. Proširenjem kapaciteta LNG terminal sa sadašnjih 2,9 na 6,1 milijardu kubičnih metara godišnje i povećanjem kapaciteta plinovoda prema Sloveniji i Mađarskoj, Hrvatska će postati energetsko čvorište ovog dijela Europe. Ti su projekti u tijeku, za njih smo osigurali 533 milijuna eura europskih sredstava iz NPOO-a i njihov završetak očekuje se sredinom 2026. godine. Uzimajući u obzir da je Hrvatska među najbrže rastućim zemljama u Europskoj uniji i sa stabilnim javnim financijama, u mogućnosti smo znatno povećati ulaganja, uključujući i u zelenu tranziciju. Proračunom za iduću godinu osiguravamo dodatnih 474 milijuna eura za postizanje energetske održivosti i sigurnosti, što uključuje dekarbonizaciju i modernizaciju elektroenergetskog sustava.
Usto, osigurali smo 505 milijuna eura za energetske mjere koje su i dalje na snazi. Vlada je pravovremeno donijela mjere kojima smo subvencionirali cijene struje i plina, kako bismo očuvali standard i kupovnu moć stanovništva, ali i konkurentnost gospodarstva. Zbog Vladinih paketa mjera hrvatska kućanstva, ali i poduzetnici nisu osjetili utjecaj globalne energetske krize. Vladine subvencije smo kalibrirali, svjesni da i cijela Europa ide u smjeru relaksacije mjera. U narednom razdoblju pratit ćemo kretanja na energetskom tržištu i poduzimati sve potrebne korake kako bismo zaštitili građane, posebice one najugroženije od energetskog siromaštva.
Jedan od sljedećih ciljeva je ulazak u OECD. Što još moramo zadovoljiti?
Ulaskom u Schengenski prostor i europodručje 2023. godine dodatno smo ojačali svoju poziciju u Europskoj uniji i uklonili prepreke za slobodno kretanje ljudi, roba i kapitala. Hrvatska je danas uvrštena među 38 naprednih gospodarstava svijeta, što potvrđuje njezinu makroekonomsku stabilnost te povećanje prosječnih plaća i standarda građana. Unatoč svim izazovima, Hrvatska se pokazala otpornom i agilnom zahvaljujući strukturnim reformama i dobro vođenim politikama. S obzirom na dosadašnje uspjehe, članstvo u Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) prirodan je sljedeći korak u procesu međunarodne integracije. OECD nije samo klub najrazvijenijih zemalja, već i platforma za implementaciju najboljih svjetskih praksi u javnom upravljanju, gospodarstvu i održivom razvoju. Ulaskom u OECD Hrvatska će zaokružiti svoj proces integracije u najvažnije globalne organizacije i dodatno učvrstiti svoju poziciju kao moderna, razvijena i inovativna država.
Sam proces pristupanja OECD-u je složen i obuhvaća brojne aktivnosti i koordinaciju među ministarstvima i institucijama. Usklađenost naših politika i propisa s trenutno 272 pravna instrumenta OECD-a, ocjenjuje se kroz 25 odbora i 26 supsidijarnih tijela. Do studenoga 2024. Hrvatska je imala prve rasprave o pristupnim pregledima u 23 Odbora (od njih 25) i to je najviše od svih zemalja kandidatkinja za članstvo u OECD-u (Bugarska, Rumunjska, Brazil, Argentina, Peru). Rezultati tih rasprava je da smo zatvorili pregovore pred 17 od 25 Odbora. Uz uvjet nastavka urednog i pravovremenog ispunjenja obveza, stupanje Hrvatske u članstvo OECD-a očekujemo na ljeto 2026. godine.
Kad smo na temi globalne politike i položaja Hrvatske, EU je ovih dana dobila novu Komisiju, a SAD Donalda Trumpa. Čuli ste se s njim, kakav je bio taj razgovor, kakav odnos Amerike prema Hrvatskoj sada možemo očekivati? Europa je u strahu da neće uspjeti biti konkurentna Americi i Kini, Ursula von der Leyen to otvoreno i sama govori, tražeći nova rješenja.
Imao sam vrlo dobar razgovor s izabranim predsjednikom Trumpom, a kojemu sam i osobno čestitao na novom mandatu. Hrvatska i SAD su strateški partneri i očekujemo nastavak bliske suradnje u tom okviru i s novom administracijom. Upravo smo i razgovarali te pritom istaknuli dva područja suradnje - obranu i energetiku. Povećanim izdvajanjima za obranu, utrostručili smo obrambeni proračun od početka mojeg prvog mandata i kao odgovorna članica NATO u 2025. godini ćemo doseći 2% izdvajanja uz gotovo 30% izdvajanja za modernizaciju oružanih snaga. Razgovarali smo i o Ukrajini te sam predsjedniku Trumpu predstavio elemente snažne podrške Hrvatske te jedinstvena iskustava koja imamo kao država koja je iskusila agresiju, ali i ima značajnu ekspertizu kada se radi o mirnoj reintegraciji okupiranih područja.
O pitanju dugoročne konkurentnosti EU raspravljamo već neko vrijeme. Kao Unija smo i prije svih recentnih globalnih kriza bili svjesni da moramo svoj daljnji razvoj i blagostanje temeljiti na vlastitim sposobnostima, na snažnom unutarnjem tržištu, robusnom i otpornom gospodarstvu. U tom svjetlu je i nastalo izvješće Marija Draghija o europskoj konkurentnosti, kao i ono Enrica Lette o budućnosti zajedničkog tržišta EU-a. Oba su izvješća izrađena na traženje Europskog vijeća i Europske komisije kako bismo identificirali izazove i usuglasili rješenja. Na posljednjem neformalnom sastanku čelnika država članica EU-a u studenome stoga smo i usvojili Izjavu iz Budimpešte o novom dogovoru o europskoj konkurentnosti koja će novoj Europskoj komisiji biti svojevrstan putokaz u razradi instrumenata kojima ćemo jačati konkurentnost EU-a. Što se Hrvatske tiče, stavljamo naglasak na demografsku revitalizaciju, uklanjanje barijera na zajedničkom tržištu te ulaganja u obnovljive izvore energije kao važne elemente za jačanje konkurentnosti europskog gospodarstva. Europska unija i Kina i dalje su vrlo važni trgovinski i gospodarski partneri. Razmjena EU-a s Kinom svakog dana iznosi više od 2 milijarde eura. Međutim, gospodarski i trgovinski odnosi kritično su neuravnoteženi zbog značajne asimetrije u otvaranju našeg tržišta. Trgovinski deficit dosegao je oko 400 milijardi eura. Prije dvadesetak godina bio je deset puta manji - 40 milijardi eura. Stoga je pred nama zadatak da budemo angažiraniji oko rješavanja takvih neravnoteža.
Može li pozicija Europske unije globalno biti ugrožena, kakvo je vaše mišljenje? Izgleda da rat u Ukrajini zanima samo Europu, a ona se na tome već iscrpila.
Svijet je pogođen brojnim krizama i izazovima, ali to nikako ne znači da je globalni položaj EU-a ugrožen. Mi smo zajednica koja ima 448 milijuna stanovnika i jedno smo od najvećih svjetskih gospodarstava, s BDP-om od 17 trilijuna eura i snažnom zajedničkom valutom. Hrvatska je pritom i glasan zagovornik politike proširenja EU-a, koja je važna radi kredibiliteta Unije i stabilnosti njezinog susjedstva. Kroz nove instrumente usmjerene na zajedničku sigurnost i pripravnost jačamo otpornost na svim razinama. U pogledu ruske agresije na Ukrajinu, i dalje ćemo snažno stajati uz ukrajinski narod, i pomagati politički, gospodarski, humanitarno i vojno. Hrvatska je u rujnu 2024. bila i domaćin summita država jugoistoka Europe i Ukrajine, a tada usvojena Dubrovačka deklaracija izražava snažnu volju da se nastavi pomagati Ukrajini. Svima nam je u cilju postizanje što skorijeg mira u Ukrajini, ali kao što sam već istaknuo to treba biti pravedan mir koji neće kazniti žrtvu, a nagraditi agresora.
Za razliku od svih prethodnih Vlada koje su to najavljivale, vaša će Vlada doista i uvesti porez na nekretnine. No, ne bez otpora, protiv je oporba, a protiv su i brojni lokalni čelnici na čija leđa to pada. Kako to da povlačite ovaj nepopularan potez?
Prije svega treba reći da porez na kuće za odmor, kao lokalni porez i prihod općina i gradova, postoji još od 1993. godine, a njime se oporezuje upravo nekretnine koje se ne koriste u stambene svrhe. Taj prihod koristi se za unaprjeđenje infrastrukture i usluga, što je bitno za kvalitetniji život u tim sredinama. Shodno tome, a kako smo najavili u Programu Vlade do 2028. godine, mi transformiramo taj postojeći porez u porez na nekretnine između ostalog i kako bismo pridonijeli povećanju pravednosti poreznog sustava uz veće težište na oporezivanje imovine i manje porezno rasterećenje rada. Što se tiče samog poreza, kao Vlada definirali smo samo raspon i uredili definicije, a porez na nekretnine neće se plaćati za nekretnine koje se koriste za stalno stanovanje vlasnika, povezanih fizičkih osoba ili najmoprimca. Reforma ide u korist jedinica lokalne samouprave koje će kao i danas moći definirati stopu poreza na kuće za odmor. U Programu Vlade naglasili smo i da je jedan od ključnih izazova trećeg mandat Vlade do 2028. godine odgovaranje na rast cijena najma i nekretnina koji najviše pogađa mlade i obitelji. Porez na nekretnine uvodi se i jer imamo više od pola milijuna praznih stanova, a 40% stambenog fonda ne koristi se za stanovanje. Upravo kroz poreznu reformu želi se pridonijeti aktivaciji privatne imovine s ciljem većeg broja stanova na tržištu za prodaju i dugotrajni najam što bi trebalo i uravnotežiti cijene. Kako smo i najavili, porezna i stambena politika bit će komplementarne te im je zajednički cilj pridonijeti većoj priuštivosti stanovanja u Hrvatskoj. Uz izmjene za postizanje održivog modela turizma, poreznu politiku i donošenje Nacionalnog plana stambene politike, Vlada poduzima i izdašne demografske mjere kako bi se pridonijelo širim društvenim učincima.
Povezana tema su migracije, Hrvatska mora primati dio migranata koje EU vraća, a istovremeno nedostaje radne snage, pa legalne migracije postaju jedino rješenje. Događa li se svojevrstan disbalans, kakve će društvene promjene to donijeti?
Što se tiče ilegalnih migranata, hrvatska policija je učinkovita u mjerama nadzora državne granice i otkrivanju i sprječavanju pratećeg kriminaliteta, što dugoročno treba djelovati odvraćajuće od korištenja rute koja preko BiH i Srbije vodi u Hrvatsku i ostale europske zemlje. Zahvaljujući naporima naše policije ove godine je broj nezakonitih prelazaka granice smanjen za gotovo 60 posto u odnosu na godinu ranije, a hrvatska policija je ove godine na granici spriječila 70.000 ilegalnih prelazaka. Hrvatska nije hotspot za ilegalne migrante niti će to biti. Upravljanje migracijama je veliki izazov Europske unije i zato je ta tema među visokim prioritetima Europske komisije s ciljem reforme sustava migracija i azila. Na razini EU-a, moramo više raditi na suzbijanju ilegalnih migracija na Schengenskoj i vanjskoj granici. Posebno je važno usklađivanje viznog režima u zemljama koje nisu članice Europske unije, s obzirom na to da čak 40 posto ilegalnih migranata dolazi zbog ove neusklađenosti.
Kad je u pitanju nedostatak radne snage, hrvatsko gospodarstvo se ubrzano razvija, a ono što ističu i poslodavci, sve nam više nedostaje radnika koje onda nakon istraživanja tržišta moramo pronalaziti među stranom radnom snagom. Radi sve većeg broja stranih radnika koji upotpunjavaju potrebe gospodarstva, izmjenama Zakona o strancima štitimo domaću radnu snagu i istovremeno osiguravamo kvalitetne radne uvjete za strane radnike.
Tu su i afere koje vas opterećuju - izgledali ste iznenađeno zbog slučaja Beroš. Vjerujete li svojim ministrima?
Naravno da sam bio zatečen slučajem u kojem postoje ozbiljne sumnje na protuzakonito postupanje ministra i drugih djelatnika u hrvatskom zdravstvu. Riječ je o ljudima kojima je povjerena briga za zdravlje građana, koji su dobili ovlasti upravljati resursima na način da osiguraju najbolju usluga za naše pacijente, a ne da zlorabe sustav koji je ionako opterećen brojnim problemima. Mi nikada nismo, niti ćemo štititi od kaznenog progona osobe za koje postoji sumnja da su počinile kaznena djela, neovisno o kome se radi. Bit svega je da su pravosudna tijela samostalna, neovisna i lišena bilo kakvog oblika političkog pritiska Vlade, što jasno pokazuje i ovaj i drugi slučajevi. Ministri su dobili povjerenje da odgovorno, profesionalno i isključivo u interesu naših građana rade posao za koji su imenovani. Niti jedan ministar, kao ni drugi dužnosnici, nisu dobili mandat da čine bilo što protuzakonito. Takvo postupanje je neprihvatljivo i za razliku od vremena prethodnih Vlada, danas se procesuira.
U tijeku je i kampanja za predsjedničke izbore, to bi mogao biti poraz vaše stranke i vašeg kandidata?
Prvi krug predsjedničkih izbora održat će se 29. prosinca, kada će hrvatski narod poslati jasnu poruku: Budućnost Hrvatske je Dragan Primorac, a Zoran Milanović je prošlost! Funkcija predsjednika Republike Hrvatske u proteklih je pet godina obezvrijeđena neprihvatljivim, protuustavnim i antieuropskim ponašanjem aktualnog predsjednika. Dragan Primorac nadstranački je kandidat, koji u sebi ima sve ono što Hrvatska treba u ovom trenutku - znanje, stručnost, integritet i međunarodni kredibilitet. Primorac je predsjednik koji će poštovati Ustav i vladavinu pravu, surađivati s Vladom i drugim institucijama u interesu Hrvatske, čvrsto pozicionirati Hrvatsku u krug zapadnih saveznika, a ujedno će biti predsjednik koji će vratiti civilizirani dijalog na Pantovčak. Ovi izbori zahtijevaju ozbiljnost, promišljenost i odgovornost od svakog hrvatskog građanina, koji se trebaju pitati: Žele li Hrvatsku bliže Zapadu ili Istoku, odnosno bliže saveznicima u Europskoj uniji i Sjevernoatlantskom savezu ili pak ruskom taboru gdje nas svrstava Milanović.
Na kraju, kakvi su prioriteti Vlade za 2025. godinu, reformski, financijski, investicijski?
U proteklih mjesec dana predstavio sam godišnje izvješće o radu Vlade te novi proračun za 2025. godinu, u kojemu su vidljivi naši prioriteti. Unatoč još uvijek zahtjevnim globalnim okolnostima, nastavljamo voditi računa o unaprjeđenju kvalitete života svih građana. Tri su ključna stupa proračuna. Prvo, to je povećanje plaća, mirovina i socijalnih davanja za jačanje kupovne moći te za kvalitetniji život građana. Drugi stup je veća konkurentnost i inovativnost gospodarstva za hvatanje koraka s razvijenijim članicama Europske unije. I treći stup je usmjerenost na pojedine mjere porezne, demografske ili drugih politika koje ciljaju pojedine skupine društva.
U 2025. godini cilj nam je osigurati financijsku stabilnost Hrvatske, nastaviti sa snažnim investicijskim ciklusom te s brigom o građanima. U skladu s politikom ravnomjernog regionalnog razvoja, nastavit ćemo dijalog i partnerstvo s općinama, gradovima i županijama, kako bismo odgovarali na potrebe građana. Iduće godine stupit će na snagu novi krug porezne reforme, turistički zakoni, Nacionalni plan stambene politike, a podići ćemo i socijalne naknade za 15%. Unaprijedit ćemo formulu za izračun mirovina za njihovo povećanje i uvesti godišnji dodatak umirovljenicima. Posebnu pozornost ćemo usmjeriti na demografsku obnovu, koja je, uz digitalnu transformaciju, zelenu tranziciju i obrazovanje, ključno pitanje hrvatske budućnosti. Majkama ćemo povećati staž mirovinskog osiguranja za svako rođeno dijete sa 6 na 12 mjeseci. Udvostručit će se potpora za novorođenče, a naknada za drugih šest mjeseci roditeljskog dopusta bit će čak do 3.000 eura.
Pisane vijesti
.jpeg?width=750&height=500)