Rast plaća i mirovina uz priuštivo stanovanje glavni prioriteti Vlade u trećem mandatu

Prvi sastanak u tom formatu održan je u Zagrebu, 19. prosinca 2016., radi uspostave načela partnerstva u komunikaciji sa svim hrvatskim županijama, gradovima i općinama. Tada je dogovorena praksa redovitog usklađivanja višerazinskog upravljanja Hrvatskom, radi njezinoga ravnomjernog regionalnog razvoja.
 
Predsjednik Vlade Andrej Plenković istaknuo je da je smisao ovoga formata sastanaka dva puta godišnje razmotriti specifične teme i upoznati ključne aktere diljem Hrvatske s aktivnostima Vlade usmjerenim prema političkim i sektorskim temama važnim za hrvatske građane i gospodarstvo.
 
Teme današnjeg sastanka bile su Nacionalni plan stambene politike, zatim zdravstvena skrb, socijalno uključivanje, odgoj i obrazovanje djece s teškoćama i invaliditetom te unaprjeđenje digitalnih usluga prema građanima.
 
Što se tiče Nacionalnog plana stambene politike, premijer je kazao da se radi o multiresorskom pristupu s ciljem osiguravanja priuštivosti stanovanja, osobito za mlade i mlade obitelji, što je jedan od prioriteta Vlade, uz nastojanja za većim ekonomskim i socijalnim standardom građana, koji se prije svega očituje u većim plaćama i mirovinama.
 
Druga tema je također izrazito važna, dodao je, a radi se o rješavanju problema na način koji će biti i društveno koristan i pravovremen. Indikativan je sve veći broj djece koji odgađa upisivanje u prvi razred osnovne škole, a to je povezano sa sve većim traženjima pomoćnika u nastavi. Stoga će zatražiti da nadležni ministri pripreme elaborat kako bi se na znanstvenim temeljima utvrdile činjenice i formulirale preporuke za provođenje pojedinih politika u tom segmentu.
 
Treća tema, vezana je za digitalnu transformaciju. Premijer je kazao da je u arhitekturi njegove treće Vlade Ured za digitalizaciju pripojen Ministarstvu pravosuđa i uprave kako bi se ta politika osnažila.
 
Naveo je da je 2016. svega 700 tisuća građana koristilo sustav e-Građani, a danas ga koristi 2 milijuna ljudi. Taj veliki broj korisnika privučen je povećanjem broja usluga, učinkovitosti i prohodnosti sustava.
 
Ravnomjeran regionalni razvoj okosnica naših politika
 
Na sastanku je bilo riječi i o ukupnoj gospodarskoj slici Hrvatske, a ministar financija izvijestio je o stanju proračuna. U tom je kontekstu podsjetio da je će gospodarski rast u ovoj godini biti oko 3,6 posto. Visok je stupanj zaposlenosti, preko milijun i 700 tisuća osiguranika, a nezaposlenost je na 90 tisuća, što je svega 4 do 5 posto, odnosno prirodna stopa nezaposlenosti.
 
Dodao je da su inflacija i proračunski manjak u okvirima, a udio javnoga duga u BDP-u rapidno se smanjuje, što znači da je Hrvatska u potpunosti stabilna. Uz to je investicijski kreditni rejting na razini A, a kontinuirano se povećavaju plaće i mirovine.
 
"Na tom tragu ćemo nastaviti našu politiku u trećem mandatu i intenzivnu suradnju sa županijama zbog višerazinskog upravljanja Hrvatskom i njihovog doprinosa politici ravnomjernog regionalnog razvoja", poručio je.
 
Govoreći o ravnomjernom regionalnom razvoju, premijer Plenković istaknuo je kako su iskoraci u toj politici zaista ogromni.
 
U tom je kontekstu posebno izdvojio Nacionalni plan oporavka i otpornosti kazavši da je on osobito važan, primjerice, upravo za ulaganja u obrazovanje, a trenutno smo u ciklusu najvećeg ulaganja vrijednog 2,7 milijardi eura.
 
Hrvatsko gospodarstvo raste četiri puta brže od prosjeka Europske unije i eurozone
 
Osvrnuo se na snažan gospodarski rast u Hrvatskoj, podsjetivši da je on u prvom kvartalu iznosio 4 posto, u drugom 3,5 posto, a u trećem 3,9 posto. Ukupni rast u godini projiciran je na 3,6 posto, dodao je.
 
To je dio politike hvatanja koraka s razvijenijim članicama Europske unije, kazao je premijer Plenković naglasivši da je hrvatski rast četiri puta brži od prosjeka Europske unije i eurozone.
 
Posebno je istaknuo i veliki skok u apsolutnom BDP-u, koji je 2016. na početku prvog mandata ove Vlade bio 47 milijardi eura, a danas je 86,5 milijardi, dok su projekcije za iduću godinu 92,5 milijardi eura.
 
To znači, kazao je premijer, da je u devet godina BDP u apsolutnom smislu udvostručen.
 
"To je jasan pokazatelj snažnoga rasta i napretka hrvatskog gospodarstva", poručio je.
 
Istovremeno smo, od razdoblja Covid krize, smanjili udio javnoga duga u BDP-u za čak 30 postotnih bodova, i danas smo na 57,4 posto te ispunjavamo sve maastriške kriterije, jer je i proračunski manjak u okvirima do 3 posto, a inflacija je ispod tri posto.
 
"Vodimo uravnoteženu politiku javnih financija koja nam omogućuje ovakve rezultate", naglasio je.
 
Sve to dovelo je Hrvatsku i do povijesne razine A, kada je riječ o investicijskom kreditnom rejtingu i to prema sve tri svjetske agencije.
 
Danas u Hrvatskoj radi 310 tisuća ljudi više nego 2016.
 
Prije nekoliko dana predstavljene su nove mjere politike aktivnog zapošljavanja, a premijer Plenković kazao je kako Vlada godišnje daje otprilike 150 milijuna eura za te pakete mjera.
 
Do sada je u te mjere uloženo milijardu i 250 milijuna eura, a koristilo ih je preko 280 tisuća ljudi.
 
U tom je kontekstu naveo da je u Hrvatskoj danas zaposleno 310 tisuća ljudi više nego 2016. godine, na početku prvog mandata ove Vlade.
 
Povoljnu situaciju na tržištu rada, prati i rast plaća, prosječne, medijalne i minimalne.
 
Cilj Vlade je da Hrvatska dosegne 82 posto prosjeka razvijenosti Europske unije do kraja ovog mandata, kazao je premijer i naveo kako će on krajem ove godine biti iznad 77 posto podsjetivši da je u 2016. bio na 62 posto.
 
Što se tiče brige o umirovljenicima, premijer je istaknuo povoljniji izračun mirovina u omjeru 85:15 u idućoj godini, a naveo je i niz različitih oblika dodataka u proteklim godinama. Najrecentniji je dogovoren prije nekoliko dana, a radi se o dodatku uoči Božića za sve umirovljenike, njih 1,2 milijuna, od 80 eura.
 
Tržište kapitala dinamizirano ogromnim povjerenjem građana u državne financije
 
Premijer je podsjetio i na izdavanje dviju narodnih obveznica i pet izdanja trezorskih zapisa koji su imali za cilj dinamizirati tržište kapitala i testirati povjerenje građana u smjer državnih financija.
 
Napravljen je zaista fascinantan iskorak, kazao je premijer i naveo da je mobilizirano 6 milijardi eura štednje građana koje su oni, umjesto da drže u komercijalnim bankama, uložili u državne vrijednosnice, obveznice i zapise.  
 
Govoreći o proračunu za iduću godinu, premijer Plenković naveo je da će se kroz njega realizirati prioritetni projekti.
 
Nastojali su, dodao je, da on bude dobro balansiran u svom investicijskom dijelu, ali i da kroz načelo solidarnosti snažno podupre najugroženije skupine hrvatskoga društva.
 
U kontekstu mjera demografske politike, istaknuo je da je proračun Ministarstva demografije povećan u odnosu na lani za preko 200 posto, a posebno je izdvojio povećanje porodiljnih naknada za drugih šest mjeseci dopusta na maksimalno 3.000 eura. Udvostručena je i jednokratna potpora za svako novorođeno dijete, dodao je, s 309 na 618 eura.
 
Osvrnuo se i na prihode lokalnih jedinica od poreza na dohodak, kazavši da je rast u ovoj godini bio između 25 i 35 posto, što je omogućilo realizaciju projekata na lokalnoj razini, a istodobno je smanjeno opterećenje rada i omogućeno povećanje plaća.
 
"Treći mandat naše Vlade, uz sve ove infrastrukturne projekte i sektorske prioritete, ima tri temeljne teme na kojima će se bazirati uspjeh našeg zajedničkog rada u četiri godine. Prva je rast plaća, druga je rast mirovina i treća priuštivo stanovanje", poručio je premijer.