''Sve to govori o vašem radu, angažmanu, viziji, predanosti i upornosti da u vrlo zahtjevnim globalnim, europskim, a ponekad i nacionalnim okolnostima, ostvarujete sjajne rezultate na dobrobit vaših kompanija i vaših zaposlenika, na dobrobit cijelog društva i u konačnici države. Sav taj vaš trud osjeća se i u kontekstu napora koje kao Vlada radimo kako bismo vaše poslovanje učinili što jednostavnijim, što bržim, što učinkovitijim i što rasterećenijim'', kazao je Plenković.
Rast svih gospodarskih pokazatelja
Podsjetio je da je Vladina politika proteklih godina, u kontekstu političke stabilnosti, od strane nekih kritičara opisivana kao stagnacija te izrazio osobno zadovoljstvo stagnacijom u kojoj je tijekom devet godina broj zaposlenih došao na milijun i 780 tisuća radnika, a nezaposlenih na samo 70 tisuća, dok je prosječna plaća dosegnula gotovo 1450 eura.
''Takvu vrstu stagnacije podrazumijevala je i članstvo u europodručju i šengenskom prostoru, dogodine i članstvo u OECD-u, snažnu financijsku injekciju od 25 milijardi eura kroz ovo desetljeće, zahvaljujući našem pozicioniranju u okviru EU, što je tu stagnaciju činilo nešto dinamičnijom'', istaknuo je.
Naveo je da je u samo devet godina hrvatski prosječni rast BDP-a po stanovniku sa 61 posto došao na gotovo 78 posto prosjeka Europske unije. Apsolutni BDP iz 2016. godine iznosio je 47 milijardi eura, a izgledno je da će na kraju ove godine biti između 94 - 95 milijardi eura, što predstavlja rast od 100 posto.
Cijelo to vrijeme Vlada se vodila i odgovornim upravljanjem javnim financijama, zahvaljujući čemu je davno zaboravljena situacija u kojoj je Hrvatska bila karakterizirana kao zemlja u okviru procedure prekomjernih makroekonomskih neravnotežai proceduri prekomjernog proračunskog manjka.
Odgovorno upravljanje javnim financijama
''Zahvaljujući naporima koje smo sustavno, postupno i strpljivo radili sve je to danas prošlost, kao i vrijeme kada nam je kreditni rating bio u onome što se kolokvijalno naziva junk'', kazao je Plenković.
Hrvatska je danas zemlja koja ima proračunski deficit u okviru dopuštenih 3 posto i koja je smanjila udio javnoga duga u BDP-u s 87 posto nakon pandemije covida na današnjih 57,6 posto. Isto tako, Hrvatska je lani ostvarila drugi najveći rast unutar Europske unije s 3,9 posto, i prema projekcijama Europske komisije projicirani ovogodišnji rast od 3,2 posto. Sve to govori, poručio je premijer, da Vlada i dalje osigurava visoki rast i vodi politika hvatanja koraka s onima koji su ušli u Europsku uniju gotovo desetljeće prije Hrvatske.
Povjerenje hrvatskih građana u državne vrijednosnice
''Da bismo ostvarili taj cilj treba nam još nekoliko godina fokusa na provedbu i nacionalne razvojne strategije i programa Vlade, treba nam jednako tako fokus i na digitalnu transformaciju, na digitalizaciju poslovanja, financijskih izvješća i svega onoga što je učinilo vaš posao u potpunosti transparentnim i što nam omogućuje da vaše poslovanje bude u skladu s najvišim standardima i to svjetskim, a ne samo europskim'', rekao je premijer.
Posebno je istaknuo da je dinamiziranje tržišta kapitala izdavanjem narodnih državnih obveznica i omogućivanjem građanima da ulažu trezorske zapise, u potpunosti promijenilo situaciju i pokazalo ogroman stupanj povjerenja hrvatskih građana u državne vrijednosnice.
''U zadnje dvije godine ti su potezi meni osobno bili draži nego ocijene kreditnih agencija jer su značili da naši građani vjeruju u smjer politike koju zajednički provodimo. I upravo stoga, inspirirani tim postignućima, zaista jako zadovoljni sa svim onim što smo mogli pročitati u izvješćima uoči ove 17. Zlatne bilance, jer to su vaši poslovni rezultati, pozivam vas da nastavimo tako zajednički i angažirano raditi za razvoj Hrvatske, za njeno gospodarstvo, za što veću zaposlenost, što veći standard naših sugrađana i što bolji položaj naših umirovljenika'', naglasio je Plenković.
Unaprjeđenje socijalnog dijaloga
Na kraju svog obraćanja, hrvatski se premijer osvrnuo i na nedavno imenovanje nekadašnjeg sindikalnog čelnika Krešimira Severa predstojnikom Vladina Ureda za socijalno partnerstvo, istaknuvši pritom da je Vlada time poslala jasnu poruku da želi unaprijediti socijalni dijalog između države, poslodavaca i radnika kroz artikuliranje stavova sindikata i onoga što država u najširem smislu radi.
''Želim vam puno uspjeha u ovim nevjerojatno zamršenim, zahtjevnim, kompliciranim pa i nesigurnim vremenima, gdje smo suočeni sa situacijom u kojoj je međunarodno pravo postalo gotovo iznimka, a gdje svakoga dana vidimo izbijanje novih kriza. Zato ćemo voditi računa o stabilnosti i sigurnosti i onome što je najvažnije za razvoj Hrvatske, dobrobiti naših građana i prosperitetu hrvatskih poduzetnika i gospodarstvenika'', zaključio je predsjednik Vlade.