Treba voditi računa o cjenovnoj konkurentnosti našeg turizma

Predsjednik Vlade izrazio je zadovoljstvo što imamo novi zakon i novo institucionalizirano tijelo koje se turizmom bavi na sustavan, zakonom utemeljen način.

Podsjetio je da je takva praksa neformalno uspostavljena još na Danima hrvatskog turizma održanima na Lošinju 2017. godine.

“Onda smo u dogovoru sa svima vama, osobito predstavnicima turističkog sektora, shvatili da je ovakav način komunikacije i uvažavanja potreba sektora itekako koristan i za Vladu, i za županije kao i za gradove i općine“, kazao je premijer, zahvalivši svima na dolasku i na razumijevanju potreba hrvatskog turizma u ovom, prvom, dijelu 21. stoljeća.

U prvih sedam mjeseci 9 milijuna dolazaka i 42 milijuna noćenja

Osvrnuo se na podatke o dosadašnjem tijeku turističke sezone i naveo da smo dosad imali 9 milijuna i 650 tisuća dolazaka i 42 milijuna noćenja. Kada se usporedi 15. srpnja ove godine s istim danom prošle, to iznosi 2 posto više u dolascima i u noćenjima.

Prednjači, po dolascima i noćenjima, Istarska županija, potom i Splitsko-dalmatinska te Primorsko-goranska, a bilježimo i napredak u posjetima koji se odnose na kontinentalne županije. Među stranim turistima i dalje je najviše gostiju iz Njemačke, potom iz Slovenije, Austrije i Poljske.

Plenković je posebno istaknuo da je ostvareno 5 milijuna noćenja domaćih gostiju što je 8 posto više nego u istom razdoblju prošle godine.

Taj podatak važan je za relevantno vrednovanje našeg standarda koji je, kako je rekao, važan za relevantno vrednovanje našeg standarda.

„To znači da se priuštivost i mogućnost naših ljudi povećala“, naglasio je, dodavši da na taj način možemo itekako biti zadovoljni ukupnim gospodarskim rezultatima.

Dosad je fiskalizirano 3 milijarde i 601 milijun eura, odnosno 12 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, a u svim turističkim i ugostiteljskim djelatnostima izdano je čak 234 milijuna računa, što je 4 posto više nego prošle godine.

Važan doprinos hrvatskom gospodarstvu i rastu našeg BDP-a

"Turizam i s njim povezane gospodarske aktivnosti itekako daju važan doprinos hrvatskom gospodarstvu i rastu našeg BDP-a", nastavio je predsjednik Vlade. Podsjetio je da je Hrvatska prošle godine bila druga zemlja među članicama Europske unije s najvišim rastom BDP-a od 3,9 posto.

Kada je riječ o zaposlenosti, bilježimo podatke kakve desetljećima nismo imali. U Hrvatskoj praktički stalno radi više od 1,75 milijuna ljudi, a nezaposlenih je oko 70 tisuća.

„To govori o pulsirajućem tržištu rada“, kazao je Plenković.

Osvrnuo se i na najnoviji podatak o prosječnoj plaći koja iznosi 1451 euro, kazavši da je to samo 149 eura niže od zadanog cilja vlade - da do 2028. godine prosječna plaća bude 1600 eura.

„Taj cilj će zasigurno biti dostignut, možda i ranije kao i mnogi ciljevi u našim strategijama, jer ispada da se politika „underpromise and overdeliver", odnosno da obećavamo manje, a isporučimo više, pokazuje itekako ispravna“, poručio je predsjednik Vlade.

Hrvatskim autocestama prošlo je čak 49 milijuna vozila, što je 5 posto više nego lani, naplaćeno je 11 posto više cestarina, a u zračnim lukama bilo je 11 posto više putnika.

Sve to upućuje na zaključak da bi ova turistička sezona trebala biti na razini rekordne prošle godine, možda čak i bolja, kazao je Plenković, pozvavši sve da daju svoj doprinos, jer će u fokusu javnosti biti cjenovna konkurentnost hrvatskog turizma.

Više od 50 posto europskih turista bira destinaciju u zadnji tren

Podsjetio je na podatke Europske turističke komisije koji govore da se 50 posto europskih turista u zadnji tren odlučuje za svoju destinaciju za odmor i to na temelju cjenovnog kriterija.

„To je dovoljno jasna poruka svima u turizmu da vode računa o razumnoj politici cijena koja može biti i korisna za onoga tko pruža uslugu, ali jednako tako privlačna i prihvatljiva i priuštiva za onoga tko dolazi kao turist, odnosno kao gost“, naglasio je.

Prisjetio se i vremena krize i mjera kojima je Vlada uspjela očuvati, ne samo socijalnu koheziju u hrvatskom društvu, nego i sva radna mjesta i praktički sve kompanije u vremenima koja nisu bila idealna, osobito za ovaj sektor.

Povećati udio hotelskih kapaciteta u turizmu

„Mislim da zato sada kada se situacija stabilizirala, i u pogledu cijena energenata i načina života i putovanja kada nema više praktički nikakvih ograničenja, moramo pokazati dobar osjećaj za cjenovnu konkurentnost u odnosu na nama bliska druga tržišta, prije svega na destinacije na Mediteranu“, kazao je Plenković.

Najavio je da će se danas raspraviti daljnji slijed reformi, novi Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti te aktivnosti koje su poduzete, a koje su dovele do ozbiljnih pomaka na bolje.

Naglasio je i da se mora povećati udio hotelskih kapaciteta u turizmu.

"Sada je taj postotak udjela niži u odnosu na druge zemlje Mediterana. U godinama koje dolaze morat ćemo voditi računa o investicijama koje će podići kvalitetu našeg turizma", poručio je Plenković.