Europska pučka stranka (EPP), asocijacija europskih demokršćanskih i narodnjačkih stranaka, na čijem će 17. kongresu u četvrtak i petak sudjelovati predsjednik vlade RH i HDZ-a Ivo Sanader, godinama je, a osobito otkako je na vlasti Sanaderov kabinet, najustrajniji i najčvršći zagovornik hrvatskih europskih ambicija.
ZAGREB, 29. ožujka 2006. (Hina) - Europska pučka stranka (EPP), asocijacija europskih demokršćanskih i narodnjačkih stranaka, na čijem će 17. kongresu u četvrtak i petak sudjelovati predsjednik vlade RH i HDZ-a Ivo Sanader, godinama je, a osobito otkako je na vlasti Sanaderov kabinet, najustrajniji i najčvršći zagovornik hrvatskih europskih ambicija.
Od listopada 2002. u EPP-u su tri hrvatske stranke - HDZ je pridružena članica, dok su DC i HSS u statusu promatrača.
Sanader se, kao novi hrvatski premijer, u svoj prvi obilazak institucija EU uputio u siječnju 2004., samo dva mjeseca nakon pobjede na izborima i završio ga obraćanjem zastupnicima frakcije EPP-a, najbrojnije stranačke skupine u Europskom parlamentu.
Nekolicina zastupnika potom je postavila pitanja, a hrvatski je premijer odgovorao na engleskom, njemačkom i talijanskom jeziku, ovisno o jeziku na kojem je bilo postavljeno pitanje. Taj prvi susret Sanadera u ulozi premijera s predstavnicima EPP-a ostao je zapamćen po izjavi predsjedatelja zastupničkog kluba europskih pučana u EP-u Hans-Gerta Poetteringa da se "još nikad nije dogodilo da zastupnici nisu trebali usluge prevoditelja slušajući odgovore na svoja pitanja".
EPP je bio prva adresa kojoj se obraćala hrvatska politika u nastojanju da ojača poziciju zemlje u svakoj fazi približavanja Europskoj uniji. U veljači 2004. Sanader i tadašnji ministar vanjskih poslova Miomir Žužul sudjelovali su na 16. kongresu EPP-a u sklopu pojačanih diplomatskih napora kako bi se osigurao pozitivan avis Europske komisije, koji se očekivao u proljeće te godine.
Sanader se sastao s nizom tadašnjih premijera iz redova EPP-a, ukupno njih šestoricom, lobirao za potporu i dobio je. Kongres je donio posebnu rezoluciju o Hrvatskoj u kojoj je EPP pozvao Europsku komisiju i čelnike država iz redova EPP-a da "što prije uspostave strategiju za pristup Hrvatske EU" i naglasio da je "pristup Hrvatske Europskoj uniji vrlo važan za održanje i unapređenje stabilnosti u regiji".
Mjesec dana poslije, na Studijskim danima EPP-a u Beču, austrijski kancelar i predsjednik austrijskih narodnjaka Wolfgang Schuessel je rekao da "Hrvatsku, koja radi dobre i velike korake u pripremi, treba svakako poduprijeti, dati joj šansu i omogućiti pristup u Europsku uniju".
Potpuno razumijevanje hrvatske pozicije ogledalo se i u činjenici da su se u raspravi svi govornici zauzeli za individualni pristup svake države EU prema vlastitim postignućima, te naglasili kako je Hrvatska u tom smislu "odavno Europa".
Pučani su nebrojeno puta pokazali kako, za razliku od mnogih drugih, uvažavaju upravo hrvatska stajališta oko pojedinih problema i širili ih dalje u europskim institucijama.
Krajem 2004. godine, kad je postajalo sve jasnije da bi problem odbjeglog generala Ante Gotovine mogao utjecati na odgodu početka pristupnih pregovora, ponovno su pučani poduprli Hrvatsku.
I u ožujku 2005., kad je već gotovo bilo sigurno da pregovori neće početi kad su trebali, EPP je imao suprotno stajalište.
Najprije su 4. ožujka zastupnici pučana u Europskom parlamentu posebnom rezolucijom izrazili uvjerenje kako "hrvatske vlasti u potpunosti i bez rezervi surađuju s ICTY-em i da poduzimaju iscrpne i dalekosežne mjere kako bi se uhitio optuženi general Gotovina", zatraživši da se pristupni pregovori s Hrvatskom otvore 17. ožujka, kako je i planirano, a potom su 15. ožujka, samo dva dana prije najavljenog početka pregovora, ministri vanjskih poslova EU iz redova EPP-a usvojili rezoluciju u kojoj su istaknuli "bezrezervnu" potporu da pregovori započnu 17. ožujka.
Nakon što je zbog izvješća Carle del Ponte početak pregovora ipak odgođen i to na neodređeno vrijeme, pučani su odmah reagirali. "Del Ponte želi kazniti Hrvatsku i zato će skupina zemalja pripremiti tekst u kojem se predlaže da se pristupni pregovori s Hrvatskom otvore do lipnja", izjavio je slovački premijer Mikulaš Dzurinda na summitu europskih čelnika u Bruxellesu nekoliko dana poslije izvješća glavne haške tužiteljice.
U drugoj polovici godine sve se realnijom počela doimati za Hrvatsku vrlo opasna mogućnost da pregovori s Turskom počnu u listopadu, a ona ostane pred vratima zbog novog očekivanog negativnog izvješća del Ponte. Protiv toga su glas ponovno digli europski pučani.
Predsjednik frakcije EPP-a u EP Hans-Gert Poettering tijekom plenarne rasprave o Turskoj krajem rujna istaknuo je zahtjev da britansko predsjedništvo primijeni iste kriterije prema Hrvatskoj, koja " ima samo jedan problem" kao prema Turskoj, koja "još mnogo toga mora dovesti u red".
Mnogo je oštriji bio zastupnik EPP-a Mihael Gahler. "Nepravedno je u slučaju Turske praviti se da su ispunjeni politički kriteriji, a onemogućavati Hrvatsku u početku pregovora zbog jedne jedine osobe, generala Gotovine, u čijem slučaju hrvatska Vlada, siguran sam, čini sve što može da ga uhiti i kod kojega nitko ne može dokazati da je u Hrvatskoj".
S obzirom na neuspjeh referenduma u Francuskoj i Nizozemskoj o Europskom ustavu, posljednjih mjeseci 2005. u najveći se problem prometnula mogućnost prestanka procesa proširenja EU nakon ulaska Rumunjske i Bugarske, uobličena u tezi o "apsorpcijskoj sposobnosti unije".
Tu koncepciju podržavaju i europski pučani, s tom razlikom što oni žele da se proces proširenja "do daljnjega" obustavi - nakon ulaska Hrvatske u EU.
Predsjednik bavarske vlade Edmund Stoiber nedavno je rekao da EU, nakon ulaska Bugarske i Rumunjske te Hrvatske, do daljnjega ne bi trebala primati nove članice i da bi EU trebala povući obećanje dano zemljama zapadnog Balkana o njihovoj europskoj perspektivi.
"Hrvatsku ne treba stavljati u isti koš s ostalim zemljama zapadnog Balkana, jer ona ima puno bližu europsku perspektivu", rekao je na sastanku čelnika EPP-a uoči prošlotjednog summita EU u Bruxellesu luksemburški premijer Jean-Claude Juncker.
"Izvan svake je dvojbe da čelnici EPP-a podržavaju put Hrvatske i okončanje pristupnih pregovora" čiji bi rezultat trebalo biti
punopravno članstvo u EU-u, rekao je Sanader nakon istog sastanka.
Pisane vijesti
