Hrvatska treba postati društvo znanja jer samo tako možemo biti aktivan i kompetentan sudionik globalizacijskih procesa, istaknuo je predsjednik hrvatske Vlade Ivo Sanader za današnjega posjeta Arhitektonskom, Građevinskom i Geodetskom fakultetu zagrebačkoga Sveučilišta.
ZAGREB, 21. veljače 2006. (Hina) - Hrvatska treba postati društvo znanja jer samo tako možemo biti aktivan i kompetentan sudionik globalizacijskih procesa, istaknuo je predsjednik hrvatske Vlade Ivo Sanader za današnjega posjeta Arhitektonskom, Građevinskom i Geodetskom fakultetu zagrebačkoga Sveučilišta.
Premijer Sanader sudjelovao je i na svečanoj sjednici Fakultetskoga vijeća Građevinskoga fakulteta u povodu obilježavanja dana te visokoškolske ustanove na kojoj je uručio nagrade najboljim studentima.
Na svečanoj sjednici premijer Sander ustvrdio je da je znanje ta "diferentia specifica" s kojom Hrvatska može biti konkurentna na globalnoj razini.
Jer, istaknuo je, samo se na društvu znanja može izgraditi gospodarstvo znanja što je, dodao je, i europska zadaća.
Osvrnuo se i na europske perspektive Hrvatske rekavši da je naša zemlja na pragu ulaska u Europsku uniju (EU) te da vjeruje kako će se i hrvatski građani na referendumu to poduprijeti. Jer, rekao je, ni jedna zemlja koja je ušla u EU iz nje ne želi izići, podsjetivši da je i predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso za nedavna posjeta Hrvatskoj izjavio da "EU čeka Hrvatsku".
Premijer je izrazio potporu fakultetima koje je posjetio te zadovoljstvo onim što su te visokoškolske ustanove ostvarile korištenjem kredita Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa. Istaknuo je da će Vlada i u budućnosti voditi računa o tomu da se doista stvore preduvjeti da Hrvatska postane društvo znanja, odnosno da će se iz Državnoga proračuna izdvojiti još veći iznos za obrazovanje i znanost.
S tim u vezi, podsjetio je da Hrvatska još izdvaja znatne novce iz Državnoga proračuna za izravne i neizravne ratne štete te da se sredinom 90-ih godina za te svrhe izdvajalo i do 50 posto ukupnih proračunskih sredstava.
To se, istaknuo je Sanader, nikako ne može zanemariti kada se Hrvatsku uspoređuje s ostalim tranzicijskim zemljama.
Jer, rekao je, da nije bilo takvih izdataka već bismo mogli koješta izgraditi, među ostalim i most Komarna-Pelješac, vodovod u istočnoj Slavoniji, a mogla je biti dovršena i plinofikacija te kompletna mreža auto-cesta.
Uz premijera tri fakulteta zagrebačkoga Sveučilišta koji se nalaze "pod istim krovom" posjetili su i ministar znanosti, obrazovanja i športa Dragan Primorac, ministrica zaštite okoliša, prostornoga uređenja i graditeljstva Marina Matulović-Dropulić te rektorica Sveučilišta u Zagrebu Helena Jasna Mencer.
Prije svečane sjednice premijera su dekani upoznali s djelatnošću tih triju sveučilišnih sastavnica, a kratko je upoznat i sa stanjem radova na projektima mosta Pelješac-kopno i kanal Dunav-Sava.
Na svečanoj sjednici goste je s ostvarenjima Građevinskoga fakulteta u protekloj godini te planovima upoznala dekanica Dubravka Bjegović. Tako je izvijestila da je u tekućoj akademskoj godini upisna prva generacija studenata prema Bolonjskome procesu te da fakultet želi proširiti međunarodnu suradnju i dobiti međunarodnu akreditaciju.
Pisane vijesti
