Najizglednija lokacija za izgradnju terminala za ukapljeni naftni plin (LNG terminala) je u Omišlju na otoku Krku, no konačna odluka o tome bit će donesena nakon potpune stručne obrade te i drugih lokacija. Izvijestili su to sudionici sjednice Povjerenstva za provedbu Plana razvoja, izgradnje i modernizacije plinskog transportnog sustava u Hrvatskoj od 2002. do 2011. godine.
Zagreb, 10. veljače 2006. (Hina) - Najizglednija lokacija za izgradnju terminala za ukapljeni naftni plin (LNG terminala) je u Omišlju na otoku Krku, no konačna odluka o tome bit će donesena nakon potpune stručne obrade te i drugih lokacija. Izvijestili su to sudionici sjednice Povjerenstva za provedbu Plana razvoja, izgradnje i modernizacije plinskog transportnog sustava u Hrvatskoj od 2002. do 2011. godine.
Prema riječima ministra gospodarstva, rada i poduzetništva Branka Vukelića, na današnjoj sjednici nije donesena odluka o lokaciji izgradnje, ali izgradnji na Krku nisu se usprotivili župan Primorsko-goranske županije Zlatko Komadina i načelnik Općine Omišalj Tomo Sparožić.
Potonji je to i potvrdio, ističući da bi Općina Omišalj u slučaju izgradnje terminala tražila beneficije u smislu zapošljavanja svojim građana te ekološke rente, dok župan Komadina nije bio prisutan davanju izjava nakon sjednice.
Ministar Vukelić dodao je da će se Komadina sastati s predsjednikom Vlade Ivom Sanaderom i dodatno razmotriti projekt izgradnje LNG terminala na Krku.
Riječ je o projektu dugoročnog nacionalnog značenja, rekao je Vukelić, jer bi se stvaranjem novog dobavnog pravca za plin znatno unaprijedila energetska pozicija Hrvatske, koja sada u plinskom sektoru znatno ovisi o ruskom dobavnom pravcu, osjetljivom na ruske odnose sa susjednim zemljama, prije svega s Ukrajinom.
Vukelić je naglasio da je povećanje upotrebe ukapljenog naftnog plina prioritet u energetskoj politici Vlade, a taj bi energent, kako je dodao državni tajnik za gospodarstvo Vladimir Vranković, trebao omogućiti energetsku podlogu za jači razvoj gospodarstva i ispunjavanje obveza koje je Hrvatska preuzela ratifikacijom Kyoto protokola.
Bez obzira koja će lokacija za njegovu izgradnju biti odabrana, gradnja terminala trajat će najkraće do 2011. godine, rekao je predsjednik Uprave INE Tomislav Dragičević. Prema njegovim riječima, detaljno je obrađeno 12 lokacija za izgradnju, a područje sjevernog Jadrana pogodnije je zbog seizmičko-geoloških razloga.
Po njegovoj procjeni, trošak izgradnje terminala bit će oko 1 milijarde dolara, a promet ostvaren kroz njega u 20 godina rada procjenjuje se na 40 milijardi dolara.
Terminal je važan i zbog toga što bi Hrvatsku, u kombinaciji s drugim pravcima, učinio "raskrižjem plina" i uveo je u društvo zemalja koje imaju dobavne pravce i za ruski i za plin iz sjeverne Afrike, dodao je Dragičević.
Na današnjoj sjednici razmatran je i tempo izgradnje plinovoda Pula - Karlovac te pripreme za izgradnju plinovoda prema Splitu i Dubrovniku i od Slavonskog Broda prema Donjem Miholjcu. Prve količine plina iz sjevernojadranskim platformi prema Puli trebale bi poteći krajem ove godine, a projekti druga dva plinovoda idu prema planu, rekao je ministar Vukelić.
Pisane vijesti
