Radnim sastankom šefova država i vlada na temu Saveza civilizacija u nedjelju predvečer u Barceloni je počeo summit Euromediteranskog partnerstva, foruma što okuplja zemlje članice Europske unije i deset njezinih partnera na Mediteranu, a na skupu sudjeluju i kandidati za članstvo u EU-u, među njima i Hrvatska, a predstavlja je premijer Ivo Sanader koji je poslije podne doputovao u Barcelonu.
BARCELONA, 27. studenog 2005. (Hina) - Radnim sastankom šefova država i vlada na temu Saveza civilizacija u nedjelju predvečer u Barceloni je počeo summit Euromediteranskog partnerstva, foruma što okuplja zemlje članice Europske unije i deset njezinih partnera na Mediteranu, a na skupu sudjeluju i kandidati za članstvo u EU-u, među njima i Hrvatska, a predstavlja je premijer Ivo Sanader koji je poslije podne doputovao u Barcelonu.
Skup u glavnome gradu španjolske pokrajine Katalonije prvo je okupljanje najviših državnih dužnosnika zemalja članica Euromediterana, partnerstva utemeljenog prije deset godina, također u Barceloni u vrijeme španjolskog predsjedanja Unijom, a u svrhu stvaranja prostora mira, dijaloga i zone slobodne trgovine u Sredozemlju.
Danas, deset godina poslije, prevladavat će teme ilegalne imigracije i terorizma, na čemu će snažno inzistirati britansko predsjedništvo u težnji da arapske zemlje moralno osude terorizam.
No arapske zemlje u posljednji su trenutak otkazivale sudjelovanje najviših dužnosnika, pa tako na skupu neće biti ni marokanski kralj Muhamed VI, niti jordanski Abdullah II.
U zadnji je trenutak otkazao i egipatski predsjednik Hosni Mubarak, čije je prisustvo bilo osobito važno jer je Egipat, navodi španjolski list El Mundo, preuzeo na sebe zadaću koordinacije arapskog stajališta.
Nekadašnji egipatski šef diplomacije, danas predsjednik Arapske lige Amr Musa, izjavio je uoči početka skupa kako valja razlikovati terorizam od pobune, u jasnoj kritici zapadnog stajališta prema terorizmu.
Kako u nedjelju prenosi list La Vanguardia, definicija terorizma kakvu dijele europski partneri nailazi na otpor dijela arapskih zemalja koje, misleći pritom na Irak, žele razlikovati borce koji napadaju nedužne civile od onih koji ratuju protiv stranih (američkih) vojnika u Iraku.
U zadnji je trenutak rečeno da na skupu neće sudjelovati ni alžirski predsjednik Abdelaziz Bouteflika, koji je službeno odsutan zbog bolesti.
S izraelske strane neće sudjelovati niti premijer Ariel Sharon, no palestinsku samoupravu predstavljat će predsjednik Mahmud Abas.
Sirijci neće sudjelovati jer prema jednim izvorima nisu ni dobili poziv britanskog predsjedništva, a prema drugim jer su sami donijeli takvu prosvjednu odluku.
Čelnici su uglavnom otkazali sudjelovanje na summitu zbog političkih napetosti u svojim zemljama ili zbog regionalnih problema.
Kako se najavljuje, prenose mediji i diplomati, ambiciozan cilj uspostave gospodarske slobodne zone teško da će biti ostvariv do 2010. godine, prvotno zacrtanog roka. Analitičari i stručnjaci navode da je vjerojatnija godina 2015., a tome navode niz razloga.
EU je naime sklopila ugovore o partnerstvu s osam arapskih zemalja (Alžir, Egipat, Jordan, Libanon, Maroko, Tunis, Palestinska samouprava, te Sirija, koja dokumente još nije ratificirala), te s Izraelom i Turskom.
Međutim, sporazumi o slobodnoj razmjeni u području poljoprivrede i pregovori o tom teškom pitanju tek trebaju početi.
Eberhard Rhein, savjetnik u European Policy Centru, centru za istraživanje u Bruxellesu, kazao je uoči skupa za agenciju France presse kako zona slobodne trgovine ne može postojati sve dok deset mediteranskih partnera ne liberalizira razmjenu među sobom, a oni to čine presporo.
Međutim, najteži udarac zemljama na južnoj obali Mediterana, upozorila je Euromediteranska parlamentarna skupština, institucija koja okuplja zastupnike iz zemalja Euromediteranskog partnerstva, jest proširenje EU-a 2004. na deset novih članica, koje su postale prioritetna područja ulaganja, a time je nužno gubila južna obala.
Unatoč naporima proteklih godina da se smanji gospodarski i socijalni jaz između sjeverne i južne obale Sredozemnog mora, jaz se samo produbio, razlike u prihodima neprestance su se pojačavale. Nekih 9 milijardi eura koje je EU namijenila u proteklih 10 godina za projekte Euromediteranskog partnerstva (program MeEDA) prava su sitnica prema golemim svotama koje EU ulaže u svoje siromašnije članice.
Britansko predsjedništvo Europskom unijom inzistirat će, kako je najavljeno, na antiterorističkoj suradnji unutar partnerstva Euromed-a, a Španjolska na problemu ilegalne imigracije.
Španjolska je ovoga ljeta bila poprište humanitarnih drama zbog svojih afričkih enklava Teute i Melille, preko kojih emigranti iz subsaharske Afrike pokušavaju prodrijeti u prostor Europske unije.
Španjolska i marokanska policija pokazale su se, prema tvrdnjama nekih organizacija za zaštitu ljudskih prava, nedorasle zadatku, a marokanska policija deportirala je potencijalne emigrante u pustinjska područja prepuštajući ih na milost i nemilost teškim vremenskim uvjetima.
Pisane vijesti