ZAGREB, 24. prosinca 2008. (Hina) - Predsjednika Nadzornog odbora Ine predlagala bi hrvatska, a predsjednika Uprave mađarska strana, tvrtka koja će se baviti snabdjevanjem plinom izdvojila bi se iz Ine do sredine 2009. godine, a do kraja siječnja trebali bi biti poznati uvjeti po kojima bi Plinacro otkupio podzemno skladište plina Okoli, najavio je potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva Damir Polančec na današnjoj sjednici Vlade koja je prihvatila izvješće o pregovorima Vlade s mađarskim MOL-om oko Ine.
Rezultati pregovora trebaju biti verificirani kroz odgovarajuće dokumente na kojima će se dalje raditi kako bi mogli biti prezentirani Vladi, kazao je Polančec.
U pregovorima je dogovoreno da Nadzorni odbor Ine ubuduće ima devet članova od čega bi pet predlagao MOL, tri Vlada, a jednog zaposlenici. Predsjednika NO predlagala bi Hrvatska, a potpredsjednika MOL, rekao je Polančec.
Uprava Ine, kaže, ubuduće bi imala šest članova, po tri bi predlagala i hrvatska i mađarska strana, a predsjednika Uprave mađarska strana.
Članovi Ine sada su i izvršni direktori, no, ubuduće bi se te funkcije razdvojile, a Uprava bi birala izvršne direktore.
O kadrovskim pitanjima razgovarat će se tek kad se potpišu dokumenti, a Polančec vjeruje da bi se ti dokumenti možda i do kraja godine mogli naći pred Vladom.
Pitanjem od strateškog značaja označio je izdvajanje plinskog businessa.
INA je već osnovala dvije tvrtke kćeri - u jednu je uneseno podzemno skladište plina Okoli, a druga je za snabdijevanje tržišta (koja preuzima ugovor Ine o uvozu plina od Gazproma, kupovat će cjelokupne količine domaćeg plina od Ine i snabdjevati sve kupce).
Tu tvrtku do kraja lipnja ove godine otkupit će ili Vlada ili neka druga energetska kompanija, a najizglednije je da i nju, po simboličnoj cijeni, otkupi Plinacro.
Plinacro će otkupiti i skladište Okoli i treba angažirati neovisnog procjenitelja koji bi do 20. siječnja procijenio vrijednost kako bi se do 31. siječnja ispregovarali uvjeti i načini otkupa.
Detaljnije objašnjavajući pitanja vezano za cijenu plina, Polančec je podsjetio da je cijena uvoznog ruskog plina u ovoj godini 2,38 kune po prostornom metru, a prosječna cijena po kojoj je Ina u ovoj godini plin prodavala je 1,22 kune.
Kako europske direktive predviđaju da se cijene domaćeg i uvoznog plina izjednače do 2012., odnosno da se tada mora doći do referentne tržišne cijene plina (cijena po kojoj se mogu nabaviti preostale potrebne količine), a to je za Hrvatsku uvozna cijena.
Dogovorili smo formulu po kojoj će cijena plina koji Ina prodaje distributerima sa 1,32 kune rasti do 2014., ali, kaže Polančec, ni nakon toga neće biti potpuno izjednačena, odnosno cijena domaćeg plina bit će 2,5 do 3 posto niža od cijene uvoznog plina na hrvatskoj granici.
Važnim Polančec ocjenjuje i s MOL-om dogovoreno ubrzanje izgradnje plinovoda koji spaja Hrvatsku i Mađarsku čime bi Hrvatska dobila novi dobavni pravac opskrbe. Rok završetka sa druge polovice 2011. pomaknut je na konac 2010.
Dogovoren je i niz tzv. zadržanih pitanja, odnosno pitanja za koja će biti potreban jednoglasan stav NO (npr. promjena imena, sjedišta, raspolaganje rafinerijama i benzinskim postajama, prodaja imovine iznad određene vrijednosti, politika dividende, itd.).
Dogovoren je i dodatni veto Vlade na MOL-ovo raspolaganje dionicama Ine (dvije godine, a u slučaju eventulne zamjene dionica dodatnih 3 godine), mogućnost reotkupa dionica Ine u slučaju eventulane promjene vlasničke strukture MOL-a, kao i prvokupa ako MOL nakon pet godina odluči prodati dionice Ine.
Dogovorena su i pitanja vezana uz eventualnu zamjenu dionica, a u tom bi slučaju bila potrebna prethodna procjena fer vrijednosti obje dionice, a definiralo bi se i pravo hrvatske Vlade na mjesto u MOL-ovu odboru direktora, itd.
Premijer Ivo Sanader podsjetio je da je Vlada već ranije donijela političku odluku da neće prodavati ni mijenjati dionice INA-e s dionicama MOL-a, a hoće li eventualno do toga doći poslije, vidjet će se.
Nakon provedene javne ponude za preuzimanje mađarski MOL najveći je pojedinačni dioničar INA-e sa 47,16 posto dionica, dok hrvatska Vlada ima 44,85 posto dionica.
Pisane vijesti
