ZAGREB, 8. prosinca 2010. (Hina) - Matica hrvatska večeras je svečanom akademijom u Preporodnoj dvorani Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti proslavila dvadesetu obljetnicu svoje obnoviteljske skupštine, kojom je nakon gotovo dva desetljeća nastavljen Matičin rad prekinut zabranom nakon sloma Hrvatskoga proljeća.
Na svečanosti su bili mnogi uglednici hrvatskog političkog i kulturnog života, među ostalima, predsjednica Vlade Jadranka Kosor, ministar kulture Božo Biškupić, zagrebački gradonačelnik Milan Bandić i rektor zagrebačkog Sveučilišta Aleksa Bjeliš.
Premijerka Kosor zahvalila je članovima Matice na dosadašnjem radu, osobito onima koji nisu posustajali i "u najtežim vremenima imali dovoljno snage, mudrosti i ljubavi za Hrvatsku".
Rekla je kako je i osobno vezana uz nakladništvo te institucije, s obzirom da joj je Matica hrvatska sedamdesetih u Pakracu objavila knjigu pjesama, većinom ljubavnih.
Napomenuvši kako je zbog toga što je upravo Matica objavila tu knjigu imala problema kao gimnazijalka, Kosor je istaknula da je već tada shvatila što Matica radi, kako promiče hrvatski jezik i uči mlade da vole taj jezik i Hrvatsku, što je bilo vrlo nepoželjno.
Predsjednik Matice hrvatske Igor Zidić ustvrdio je kako ta institucija, sa 168 godina kontinuiranog djelovanja, spada među najstarija europska kulturna društva. I kada smo bili zabranjeni, nismo prestali postojati i raditi, zbog čega je neke stvari i bilo moguće ostvariti odmah po ponovnom ustrojenju 1990., rekao je.
Govoreći o aktualnom stanju u nas, Zidić je rekao da je Hrvatska i ranije imala problema koje je uspjela prebroditi, pa i većih nego sada, osobito u vrijeme rata i drugih teških okolnosti. Zbog toga, smatra Zidić, treba vjerovati u budućnost i ne posumnjati u hrvatske ideale.
U glazbeno-dramskom dijelu svečanosti nastupili su Muški komorni zbor petrinjskog Ogranka Matice hrvatske, Zagrebački kvartet s Mozartovim i Gotovčevim skladbama, te dramski umjetnici Mirela Brekalo i Dragan Despot s odabranim ulomcima iz tekstova Tadije Smičiklasa, Petra Preradovića, Silvija Strahimira Kranjčevića, Antuna Radića i Vladimira Nazora.
Pisane vijesti
