- Objavljeno: 26.09.2019.
Ova Vlada je napravila maksimum u zaštiti i ostvarivanju prava hrvatskih branitelja, tako ćemo i nastaviti
U Banskim dvorima održana je 180. sjednica Vlade. Na otvorenom dijelu sjednice raspravljeno je 16 točaka dnevnog reda, među kojima Prijedlog zakona o Obalnoj straži Republike Hrvatske te Zaključak u vezi s potpisivanjem Dodatka II. Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja.
Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević je obrazlažući Prijedlog zakona o Obalnoj straži Republike Hrvatske naglasio da je nakon 12 godina od primjene Zakona o obalnoj straži Republike Hrvatske utvrđena potreba za donošenjem novog zakona.Podsjetio je u tom kontekstu da je nakon donošenja Strategije nacionalne sigurnosti i Zakona o sustavu domovinske sigurnosti ovaj sustav i formalno uspostavljen.
„Primarna zadaća Obalne straže je nadzor i zaštita suverenih prava i interesa te provedba jurisdikcije Republike Hrvatske u Zaštićenom ekološko-ribolovnom pojasu i otvorenom moru. U teritorijalnom moru i unutarnjim morskim vodama Obalna straža pruža potporu državnim tijelima u nadzoru i zaštiti prava i interesa Republike Hrvatske“, kazao je i dodao da je cilj ovog zakona definiranjem poslova Obalne straže i ovlasti ovlaštenih osoba regulirati sva pitanja vezana za funkcioniranje Obalne straže.
Jačanje sigurnosti i zaštita mora
Predloženi zakon, pojasnio je, uređuje postupanja vezana uz nadzor morskog ribarstva, nadzor sigurnosti plovidbe, zaštitu morskog okoliša, zaštitu prirode i kulturne baštine.
„Zakonom se iscrpno propisuju ovlasti ovlaštenih osoba Obalne straže koji su u odnosu na važeći zakon stupnjevane po kategorijama“, izvijestio je Krstičević.
Novina je da se utvrđuju uvjeti za davanje ovlasti ovlaštenim osobama Obalne straže za obavljanja inspekcijskih poslova na moru u pojedinim upravnim područjima.
„Smatramo da će to pridonijeti jačanju sigurnosti i zaštiti interesa Republike Hrvatske na moru“, istaknuo je.
Krstičević je napomenuo da kao mjera unaprjeđenje stanja sigurnosti i zaštite morskog prostora, sukladno zadaćama sustava domovinske sigurnosti, predloženi zakon prepoznaje ulogu Središnje koordinacije, njezina stručnog tijela i područnih jedinica, kao tijela nadležnih za koordinaciju rada u nadzoru i zaštiti interesa Republike Hrvatske interesa na moru.
Obalna straža je sastavni dio Hrvatske ratne mornarice.
Učinkovitije utvrđivanje identiteta osoba
Hrvatskom saboru poslan je Prijedlog zakona o obradi biometrijskih podataka. Ovim se zakonom uređuje obrada biometrijskih podataka s ciljem učinkovitog utvrđivanja identiteta i zaštite fizičkih osoba od zlouporabe njihovih osobnih podataka.
Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović poručio je da je trenutno možda i najaktualnija inicijativa Europske unije na području sigurnosti ona vezana za jačanje razmjene podataka kroz povezivanje informacijskih sustava i baza s biometrijskim podacima.
„U lipnju ove godine su na razini EU-a donesene dvije uredbe o interoperabilnosti koje daju zakonski okvir za povezivanje velikih europskih sustava. Onih postojećih, kao što su schengenski informacijski sustav, vizni i europski sustav daktiloskopskih podataka migranata i azilanata te budućih vezanih za kaznene evidencije, sustav ulaska i izlaska i sustav za informacije o putovanjima i njihovu odobrenju“, rekao je.
Među vodećim država članicama EU-a
Božinović je istaknuo da je Hrvatska pitanje interoperabilnosti odredila kao jedan od prioriteta predsjedanja Vijećem Europske unije.
„Među vodećim smo državama članicama po do sada ostvarenom napretku na ovom području“, kazao je.
Interoperabilnošću će se postići, nastavio je, da bilo koja osoba koja je predmet nekog postupka, kada stavi prst na čitač, automatski će se provjeravat podaci kroz sve raspoložive informacijske sustave i baze podataka, što će dodatno pridonijeti jačanju sigurnosti.
„Osigurat će se rješenje za otkrivanje višestrukih identiteta u cilju točne identifikacije osoba i suzbijanje prevara povezanih s identitetom“, dodao je, izvijestivši da je za uspostavu novih informacijskih sustava, nadogradnju postojećih te implementacije ove dvije uredbe, Europska komisija Hrvatskoj već dodijelila 13,2 milijuna eura.
Uvodi se pojam „individualne vodoopskrbe“
Ministar zdravstva Milan Kujundžić je govoreći o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vodi za ljudsku potrošnju naglasio da se radi usklađivanje s Direktivom Vijeća od 3. studenoga 1998. o kvaliteti vode namijenjene za ljudsku potrošnju.
Izvijestio je da se uvodi pojam „individualne vodoopskrbe“, dopunjuje se odredba o obavještavanju stanovnika na individualnim sustavima vodoopskrbe, kao i odredbe koje se odnose na savjetovanje stanovništva koje koristi vodu iz lokalne i individualne vodoopskrbe, s ciljem zaštite potrošača kroz obavještavanje stanovništva i davanje odgovarajućih savjeta.
„Dorađuju se pojmovi 'zdravstveno ispravna voda za ljudsku potrošnju' i 'mjesto potrošnje'. Dopunjuju se odredbe važećeg zakona u odnosu na odgovornost vlasnika unutarnje mreže u slučaju utvrđivanja odstupanja od parametara sukladnosti na mjestu potrošnje vode namijene za ljudsku potrošnju“, naglasio je ministar Kujundžić.
Jačanje odnosa i suradnje Hrvatske i Armenije
Državna tajnica u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Andreja Metelko-Zgombić predstavila je Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Sveobuhvatnog i pojačanog sporazuma o partnerstvu između Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju i njihovih država članica, s jedne strane, i Republike Armenije, s druge strane.
Sveobuhvatni i pojačani sporazum o partnerstvu potpisan je 24. studenoga 2017. godine u Bruxellesu.
Svrha Sporazuma je pojačati obostrani interes Europske unije i njezinih država članica, i Republike Armenije za daljnjim jačanjem dijaloga, suradnje i trgovine te za proširivanjem međusobnih odnosa.
„Jačanjem političkog dijaloga i poboljšavanjem odnosa ujedno se stvara i temelj za bilateralnu suradnju Hrvatske s Republikom Armenijom“, kazala je Metelko-Zgombić, dodavši da je 16 država članica do sada ratificiralo Sporazum.
Nacrtom konačnog prijedloga zakona ovaj Sporazum bi se ugradio u unutarnji pravni poredak Republike Hrvatske, a izvršenje samog Sporazuma neće zahtijevati izdvajanje posebnih sredstava iz državnog proračuna.
Strategija i Akcijski plan integriranog upravljanja granicom
Vlada je donijela Strategiju integriranog upravljanja granicom te Akcijski plan za provedbu Strategije integriranog upravljanja granicom.
Potpredsjednik Vlade Božinović naglasio je da je integrirano upravljanje granicom sveobuhvatni model za europsko upravljanje granicama i važno sredstvo za očuvanje unutarnje sigurnosti zemalja članica Europske unije.
Božinović je kazao da je riječ o četvrtoj po redu strategiji, pojasnivši da je Europska komisija tijekom 2018. donijela nove smjernice koje se koriste prilikom daljnjih izrada nacionalnih strategija, a Agencija za graničnu i obalnu stražu u ožujku 2019. donijela je tehničku i operativnu strategiju za europsko integrirano upravljanje granicom.
Potpredsjednik Vlade izvijestio je da, prema podacima Državne geodetske uprave, državna granica, uključujući kopnene, morske i granice na rijekama iznosi 3.318 kilometara, a nadzor granice je u nadležnosti Ministarstva unutarnjih poslova, odnosno granične policije i obuhvaća poslove granične kontrole i zaštite državne granice.
„Novi europski koncept pored mjera nadzora vanjske granice daje i važnost međuagencijskoj suradnji, tako da će u ovoj strategiji biti zastupljena i druga relevantna ministarstva i agencije koje u skladu sa svojim djelokrugom imaju i određenu odgovornost u integriranom upravljanju granicom“, rekao je Božinović.
Što se tiče sadržaja, naveo je ministar, on obuhvaća nadzor državne granice, traganje i spašavanje, analizu rizika, suradnju između država članica, međuagencijsku suradnju, suradnju s trećim državama, tehničke i operativne mjere unutar schengenskog prostora, vraćanje državljana trećih država, upotrebu najsuvremenije tehnologije, uključujući velike informacijske sustave te mehanizme za kontrolu kvalitete i mehanizme solidarnosti.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković istaknuo je važnost strategije i akcijskog plana zbog, kazao je, zadnjih koraka koje Hrvatska treba učiniti prije pozitivne odluke Europske komisije u vezi s ispunjavanjem svih preporuka kad je riječ o hrvatskom pristupanju Schengenu.
Suglasnost Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici
Dana je suglasnost Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu za sklapanje dodatka br. 1 Ugovoru o javnim radovima broj 55-2018 za izvođenje radova rekonstrukcije vezanih uz prenamjenu prostora Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu kao središnjeg prostora za provedbu aktivnosti predsjedanja Republike Hrvatske Vijećem Europske unije 2020. godine u Republici Hrvatskoj.
Državna tajnica u Ministarstvu znanosti i obrazovanja Branka Ramljak izvijestila je da su Nacionalna i sveučilišna knjižnica i tvrtka ING GRAD d.o.o. po provedenom otvorenom postupku javne nabave 9. travnja 2019. godine sklopile Ugovor o javnim radovima, kojim se izvođač obvezao izvršiti radove prve faze rekonstrukcije prostora Nacionalne i sveučilišne knjižnice, ukupne vrijednosti više od 43.440.737,54 kuna s PDV-om.
U provedenom otvorenom postupku javne nabave istaknuto je da će se radovi rekonstrukcije odvijati u dvije faze. Pritom će druga faza obuhvaćati radove na preuređenju dijelova NSK koji nisu obuhvaćeni prvom fazom radova, kao i prostor sadašnjeg zemljišnoknjižnog odjela.
Budući da vrijednost Ugovora koji se sklapa između Nacionalne i sveučilišne knjižnice i tvrtke ING-GRAD d.o.o. prelazi iznos od 5 milijuna kuna, Upravno vijeće NSK dužno je ishoditi suglasnost osnivača – Vlade Republike Hrvatske – za sklapanje Dodatka 1. Ugovoru o javnim radovima.
Dodatkom br. 1 Ugovoru o javnim radovima uvećava se i mijenja opseg ranije ugovorenih radova rekonstrukcije prostora NSK te se tako uvećava i ukupna ranije ugovorena vrijednost radova i to za iznos 51.664.116,61 kuna s PDV-om.
Nedostatan iznos financijskih sredstava za sklapanje Dodatka 1. Ugovoru za izvođenje radova rekonstrukcije osigurat će se u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2019. i projekcijama za 2020. i 2021. godinu.
Državna tajnica Ramljak navela je da se rok za izvođenje radova i izvršenje obveza ne mijenja i određen je do najkasnije 22. prosinca 2019. godine.
Croatia Airlinesu 100 milijuna kuna iz Proračunske zalihe
Vlada je donijela Rješenje o odobrenju sredstava na teret Proračunske zalihe Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2019. godinu, za prvi dio predujma potrebnog za osiguranje nužne stabilizacije poslovanja društva Croatia Airlines d.d.
Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić podsjetio je da je Vlada Republike Hrvatske na sjednici 19. rujna 2019. donijela Odluku o stvaranju prethodno potrebnih uvjeta osiguranja postupka dokapitalizacije društva Croatia Airlines d.d.
Naveo je da se temeljem te Odluke društvu Croatia Airlines odobrava iznos od 100 milijuna kuna na teret Posebnog dijela Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2019. godinu, što predstavlja, pojasnio je Marić, prvi dio predujma potrebnog za osiguranje nužne stabilizacije poslovanja prije provedbe procesa povećanja kapitala društva od strane Republike Hrvatske i drugih zainteresiranih investitora u skladu s odredbama propisa koji uređuju područja tržišta kapitala i državnih potpora.
Prihvaćen dodatak Kolektivnom ugovoru kojim se povećavaju plaće u zdravstvu
Prihvaćen je Zaključak u vezi s potpisivanjem Dodatka II. Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja.
„Predviđeno je linearno povećanje dodatka za posebne uvjete rada za 3 posto i povećanje dodatka za iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi za 4 posto“, kazao je ministar Kujundžić.
Dodao je da je povećana naknada za pripravnost za 1 posto za radni dan, odnosno 2 posto za subotu, nedjelju i blagdan, a ugovorena je i naknada troškova prijevoza za dolazak na posao i odlazak s posla iz pripravnosti, kao i kada se radnik odazove na rad po pozivu.
Dodatkom je uređeno i usklađivanje s odredbama Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama.
„Sredstva za provedbu Dodatka II. za 2019. godinu u ukupnom iznosu oko 100 milijuna kuna, s obzirom da primjena počinje 1. rujna 2019. godine, osigurat će se internom preraspodjelom u Financijskom planu Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2019. godinu i projekcijama za 2020. i 2021. godinu“, kazao je.
Također, sredstva za provedbu Dodatka II. od 2020. godine nadalje, HZZO će planirati u prijedlogu Financijskog plana HZZO-a za 2020. godinu i projekcijama za 2021. i 2022. godinu.
Pokroviteljstvo 25. svehrvatskih športskih natjecanja invalida Domovinskog rata
Prihvaćeno je pokroviteljstvo nad 25. svehrvatskim športskim natjecanjem invalida Domovinskog rata koje će se održati u Makarskoj od 27. do 29. rujna 2019. godine. Ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved kazao je da Vlada podupire niz programa i aktivnosti vezanih za aktivnosti hrvatskih branitelja i stradalnika Domovinskog rata.
Govoreći o 25. svehrvatskim športskim natjecanjem invalida Domovinskog rata, kojeg organizira HVIDRA, ministar Medved je naglasio na tom natjecanju sudjeluje tisuću hrvatskih ratnih vojnih invalida Domovinskog rata.
„Riječ je o jednoj od najvećih tradicionalnih športskih manifestacija u kojoj sudjeluju vojni invalidi Domovinskog rata, a koju udruga provodi uz višegodišnju financijsku potporu Ministarstva hrvatskih branitelja. Natjecanje promiče rekreativne aktivnosti hrvatskih ratnih vojnih invalida, doprinosi unaprjeđenju njihove opće zdravstvene sposobnosti, psihosocijalnom osnaživanju te podizanju svijesti o brizi za očuvanje zdravlja i potrebi aktivnog življenja“, kazao je.
Izdvojio je da ovaj događaj sadržajno brojem i teritorijalnom zastupljenošću sudionika ima značajke događaja na razini Republike Hrvatske.
Plenković: Hrvatskim braniteljima smo vratili njihova ukinuta prava
Predsjednik Vlade Andrej Plenković izdvojio je ono učinjeno u mandatu ove Vlade kada je riječ o dignitetu Domovinskog rata, pravima hrvatskih branitelja, položaju hrvatskih vojnika i policajaca, napomenuvši da je poduzet niz konkretnih mjera sukladno Programu Vlade.
„A on je bio da donesemo novi Zakon o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji. Njime su vraćena ukinuta prava, zaštićena stečena prava pripadnika Hrvatskog vijeća obrane, otvoren je rok za podnošenje zahtjeva za priznavanje statusa hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i hrvatskih ratnih vojnih invalida iz Domovinskog rata s osnova oboljenja, uređena su mirovinska prava te omogućen rad uz mirovinu“, kazao je.
Podsjetio je da je uvedena naknada za nezaposlene hrvatske branitelje i članove njihovih obitelji. Donesen je, dodao je, i Zakon o osobama nestalim u Domovinskom ratu – prvi jedinstveni zakon koji uređuje nematerijalna prava osoba nestalih u Domovinskom ratu i njihovih obitelji, da saznaju sudbinu svojih članova te postupak njihovog traženja.
Program preventivnih sistematskih pregleda
Što se pak tiče programa preventivnih sistematskih pregleda hrvatskih branitelja, dosad je pregledano 51 409 hrvatskih branitelja.
„U prosincu 2018. godine započeli smo s provođenjem projekta palijativne skrbi u suradnji sa Specijalnom bolnicom za produženo liječenje u Dugoj Resi. U srpnju 2019. godine sklopljeni su ugovori o suradnji s Općom bolnicom Nova Gradiška te s Općom i veteranskom bolnicom 'Hrvatski ponos' u Kninu“, rekao je.
Govoreći o stambenom zbrinjavanju, naglasio je da je u mandatu ove Vlade stambeno zbrinuto 1478 članova obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja, hrvatskog ratnog vojnog invalida i dragovoljaca iz Domovinskog rata, od čega je dodijeljeno 236 stanova, 776 stambenih kredita i 466 financijskih potpora.
Izgradnja stanova, projekti za uspostavu veteranskih centara
Plenković je podsjetio da je započeta izgradnja stanova u Dubrovniku – i to u partnerstvu s Gradom Dubrovnikom, Imotskom te pripremne radnje za izgradnju stanova u Zagrebu, Makarskoj, Kutini i Podstrani.
„Ministarstvo hrvatskih branitelja prvi put, dakle u mandatu naše Vlade, planira i provodi projekte Europske unije za koje je dostupno 736 milijuna kuna. Projekti se odnose za uspostavu veteranskih centara, samozapošljavanje, edukaciju, psihosocijalno osnaživanje, jačanje poduzetništva hrvatskih branitelja te članova njihovih obitelji, kao i jačanje kapaciteta udruga iz Domovinskog rata i braniteljskih zadruga“, rekao je.
Donijet ćemo Nacionalni plan skrbi za hrvatske branitelje i članove njihovih obitelji
Kada je riječ o proračunu Ministarstva hrvatskih branitelja, premijer Plenković je kazao da je od početka mandata ove Vlade on kontinuirano povećavan - u 2016. godini iznosio je 913 milijuna kuna, a ove godine je milijardu i 362 milijuna kuna.
„Do kraja mandata ove Vlade planirano je donošenje Nacionalnog plana skrbi za hrvatske branitelje i članove njihovih obitelji. Planirana je izgradnja veteranskih centara, započet će radovi izgradnje ovih centara u Daruvaru, Petrinji, Sinju i Šibeniku, za što je osigurano iz europskih fondova više od 328 milijuna kuna“, najavio je Plenković, izvijestivši da će biti raspisan natječaj, financiran sredstvima iz Europskog socijalnog fonda, kojim će se potaknuti samozapošljavanje više od 400 nezaposlenih hrvatskih branitelja, nezaposlene djece smrtno stradalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, djece dragovoljaca i djece hrvatskih ratnih vojnih invalida iz Domovinskog rata.
Još 1000 stradalnika i dragovoljaca Domovinskog rata bit će stambeno zbrinuto
„Mi ćemo nastaviti brigu o zdravstvenom stanju hrvatskih branitelja i uvesti dodatne preglede radi ranog otkrivanja bolesti koje su najčešći uzroci smrtnosti hrvatskih branitelja, a očekujemo stambeno zbrinjavanje još tisuću stradalnika iz Domovinskog rata i dragovoljaca iz Domovinskog rata“, poručio je.
Podsjetio je i da su dva generala i zapovjednika gardijskih brigada članovi ove Vlade.
Što se tiče politike prema hrvatskim braniteljima i problematike Domovinskog rata, Plenković je kazao da je napravljen maksimum.
„Napravili smo ga zato što je to naša politička volja i odabir, i to ćemo nastaviti i u budućnosti“, kazao je, poručivši da mu je stoga drago da je Vlada i ove godine pokrovitelj nad 25. svehrvatskim športskim natjecanjem invalida Domovinskog rata.
Dodatno brendirati Hrvatsku kao zemlju otvorenu za sve vjere i nacije
Prihvaćeno je i pokroviteljstvo nad Konferencijom međureligijskog i međukulturalnog dijaloga „Ljudsko bratstvo – temelj mira i stabilnosti u svijetu“, koja će se održati u Zagrebu, 4. i 5. veljače 2020. godine.
Država tajnica Andreja Metelko-Zgombić kazala je da je Predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj, muftija akademik Aziz Hasanović uputio zamolbu za pokroviteljstvo nad ovom Konferencijom, kojoj je cilj prezentiranje postignutih visokih standarda u odnosima koje imaju Republika Hrvatska i vjerske zajednice.
Termin održavanja Konferencije planiran je na godišnjicu potpisivanja Povelje o ljudskom bratstvu između pape Franje i velikog imama Al- Azhara dr. Ahmeda Tayyiba.
„Organizatori planiraju uključiti najviše međunarodne organizacije svih konfesija te smatraju da je u vrijeme predsjedanja Europskom unijom ovaj događaj prigoda da se Republika Hrvatska dodatno brendira kao zemlja otvorena za sve vjere i nacije te da se posebno istaknu dobro uređeni odnosi sa Islamskom zajednicom u Republici Hrvatskoj“, naglasila je Metelko-Zgombić.
Također, Vlada je prihvatila pokroviteljstvo nad Svečanosti povodom obilježavanja 100 godina od osnutka Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu, koja će održati 10. listopada 2019. godine u Zagrebu.
Izvor: Vlada/Hina