- Objavljeno: 22.10.2020.
Aladrović: Treba preuzeti odgovornost za dugoročno održivo društvo
Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović poručio je kako treba preuzeti odgovornost za stvaranje temelja za dugoročno održivo društvo u uvjetima borbe protiv gospodarske krize, rastućih ekonomskih nejednakosti i klimatskih promjena, a sve to u jeku pandemije.
"To je veliki izazov, ali i prilika da 'stisnemo reset' te oblikujemo nove politike i kreiramo bolje i pravednije mjere", kazao je ministar Aladrović na konferenciji "Izazov promjene", koju su zajedno organizirale Zagrebačka burza i Udruga društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava.Podsjetivši da se intenzivnim, pravovremenim i adekvatnim mjerama za očuvanje radnih mjesta investiralo u tržište rada gotovo sedam milijardi kuna kako bi se očuvalo više od 600 tisuća radnih mjesta, Aladrović je istaknuo da nakon više od pola godine od početka pandemije, većina ekonomija pokušava vratiti se u „normalu“. No, kako je rekao, "neki sektori će se još dugi niz godina suočavati s posljedicama i problemima – putnički sektor, ugostiteljstvo, sportska događanja i industrija zabave" i sve to, smatra on, pred nas stavlja krizu na tržištu rada.
Mjere za mlade olakšat će pristup tržištu rada
"Mjere koje smo kreirali za mlade, i koje ćemo krajem ove godine predstaviti, imat će za cilj olakšati pristup tržištu rada upravo mladima, ali prije svega kreativnim osobama koje ćemo poticati na samostalno kreiranje dodane vrijednosti i koje ćemo stimulirati u nastojanjima da unesu prijeko potrebne promjene u naš ekonomski i društveni mindset", naglasio je ministar.
Pritom je istaknuo da se možda 'najdohvatljivija' prilika da se relativno brzo može doći do financiranja iz Europske unije tiče EU fonda za oporavak i otpornost, koji otvara velike mogućnosti za male, otvorene i agilne ekonomije.
Po njegovim riječima, radi se o iznosu od devet milijardi eura namijenjenih za novi europski green deal, razvojne programe koji se tiču umjetne inteligencije i ICT sektora, zatim prometne infrastrukture i razvoja vjerojatno najvažnijeg segmenta gospodarstva - malog i srednjeg poduzetništva.
"Gotovo istovremeno otvaraju nam se velike mogućnosti u novom višegodišnjem financijskom okviru i to posebice u segmentima obrazovanja, zapošljavanja, socijalne uključenosti te poticajima za mlade čemu namjeravamo posvetiti posebnu pozornost i to prvenstveno na izvrsne, mlade i kreativne, sa snažnim fokusom na istraživanje i razvoj", poručio je Aladrović.
Ekonomska aktivnost i tržište rada su očuvani
Dodao je da Vlada namjerava dodatno relaksirati regulatorni okvir kako bi se imovina mirovinskih fondova više i snažnije aktivirala na tržištu u smislu dugoročnijeg financijskog praćenja održivih projekata usmjerenih na razvoj cjelokupnog gospodarstva.
"To ujedno znači da ulazimo u novu fazu suradnje države i mirovinaca, koja bi trebala imati za cilj osnaživanje malih i srednjih poduzetnika, posebice već prilično razvijene start-up scene, ali i ulazak u dionička društva", istaknuo je Aladrović.
Osvrnuvši se na politički i ekonomski kontekst u kojem se Hrvatska nalazi, primijetio je da unatoč slabostima i ranjivostima dijelova ekonomije, ekonomska aktivnost i tržište rada su očuvani.
"Vidimo bolje sutra, a koliko će to biti bolje, ovisi o nama. Ljudski, intelektualni i tehnološki kapital koji posjedujemo obećava, ali njegovu efikasnost moramo podići na najvišu moguću razinu kako bismo iskoristili sve naše potencijale", zaključio je ministar Aladrović.
Mjere smo donijeli pravodobno, adekvatno i iznimno brzo
Ministar Aladrović danas je u Rovinju, osvrnuvši se na najnovije Vladine mjere za očuvanje radnih mjesta u vrijeme pandemijom koronavirusa, novinarima rekao da trendovi na tržištu rada pokazuju da su te mjere donesene pravodobno, adekvatno i iznimno brzo te da su to elementi koji čine tržište rada sigurnim.
Ustvrdivši kako je na predstavljanju najnovijih Vladinih mjera za očuvanje radnih mjesta eksplicitno istaknuto na koga se one odnose i koga se namjerava dodatno zaštititi zbog objektivnih razloga, odnosno narušenog poslovanja iz ekonomskih i epidemioloških razloga, ministar Aladrović je kazao kako se ispostavilo da su te mjere donijete pravodobno, adekvatno i iznimno brzo.
"Mi u ovom trenutku imamo preko tri tisuće zaposlenih više nego početkom pandemije, dok nezaposlenost nije rasla kao u ostalim konkurentnim zemljama. Dakle, mi smo tržište rada uspjeli sačuvati, svakodnevno pratimo što se događa na tržištu rada, a povezano je s epidemiološkom situacijom. Brojke koje se tiču broja zaraženih postaju sve izazovnije za društvo i zato ćemo nadalje pratiti sve što je potrebno da bi ekonomsku aktivnosti i poslovnu aktivnost sačuvali", naglasio je Aladrović.
Na pitanje novinara kako komentira činjenicu da neovisno o pozitivnim kritikama sindikati strahuju od otpuštanja, on je istaknuo kako se dosad vrlo različito definirala mogućnost otkazivanja ugovora o radu kroz same mjere.
"Cilj mjera je da se sačuvaju radna mjesta. Trendovi na tržištu rada govore da smo u tome uspjeli, a kako će se sama definicija preduvjeta za otkazivanje ugovora radu i paralelno korištenje mjera donijeti kroz sam akt Upravnog vijeća, to ćemo danas vidjeti, no mi generalno nemamo nekakvih većih trendova otpuštanja koji se tiču samih korisnika mjera" - ustvrdio je ministar Aladrović.
Premijer Andrej Plenković najavio je u utorak nove mjere za očuvanje radnih mjesta koje će koštati od 300 do 350 milijuna kuna, a primjenjivat će se do kraja godine.
Prva mjera odnosi se na skraćivanje radnog vremena od 70 posto umjesto dosadašnjih 50 posto. Maksimalna mjesečna potpora po radniku porast će s 2000 na 2800 kuna i pojednostavit će se potrebna dokumentacija koji subjekti moraju podnijeti, kazao je Plenković. Podsjetio je kako je mjeru kraćeg radnog vremena dosad koristilo 606 poslodavaca za više od 30 tisuća radnika.
Druga mjera odnosi se na uvođenje stupnjevanja potpora za poslodavce sukladno padu prometa. Tako će potporu od 2000 kuna po radniku dobiti poslodavac za pad prometa od najmanje 40 posto, potporu od 2500 kuna za pad prometa od 45 do 50 posto, 3000 kuna po radniku biti će za pad prometa od 50 do 55 posto. Tri i pol tisuće kuna dobit će za pad od 55 do 60 posto, dok će 4000 kuna po radniku dobiti poslodavci kojim je promet pao 60 i više posto. Na te iznose korisnici potpora oslobađaju se plaćanja doprinosa.
Novost je da se pad prometa od sada više neće mjeriti na mjesečnoj bazi, već će se uspoređivati pad prometa u drugom i trećem kvartalu s prometom u tim istim kvartalima 2019. kako bi slika bila realnija.
Bude li potrebe, projekcije će se revidirati
Odgovarajući na upit novinara može li se očekivati da Vlada nakon pogoršanja ove epidemiološke situacije svoje makroekonomske prognoze mora mijenjati, Aladrović je kazao da je moguće da se makroekonomske prognoze revidiraju.
"Mi smo imali jednu prognozu kroz koja je bila nešto negativnija od prognoze koja je protekla. Kada gledamo ekonomske projekcije ono što očekujemo od pada BDP-a je na tih osam posto u ovom trenutku, ali naravno imamo još dva i pol mjeseca ekonomske poslovne aktivnosti do kraja godine i epidemiološka situacija može utjecati. Pratimo trendove na dnevnoj razini i ukoliko bude potrebno revidirati projekcije, one će se revidirati", istaknuo je Aladrović.
O mogućem potencijalnom novom zatvaranju gospodarstva, ministar je rekao da s obzirom da Hrvatska još uvijek ne ispunjava predispozicije prema nekim parametrima za 'lockdown', o tome se nije raspravljalo u ekonomskom smislu.
"Smatramo da ga ne trebamo razrađivati do trenutka kada on bude zaista nešto što je nužnost. Ukoliko budemo odgovorni, nosili maske i ukoliko budemo se pridržavali epidemioloških mjera, mi nećemo imati problem s 'lockdwnom'. 'Lockdown' nije nešto što treba spominjati u kontekstu politike, on je naš izbor. Ukoliko se budemo pridržavali mjera neće ga biti, ukoliko se nećemo pridržavati onda će ga biti", zaključio je Aladrović, koji je sudjelovao na konferenciji "Izazov promjene", koju su zajedno organizirale Zagrebačka burza i Udruga društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava.