Bačić i Erlić novi ministri u Vladi

Hrvatski sabor potvrdio je Branka Bačića za novog ministra prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine te potpredsjednika Vlade, a Šime Erlić dobio je povjerenje da preuzme Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, nakon čega su novi ministri položili prisegu.

Hrvatski sabor potvrdio je Branka Bačića za novog ministra prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine te potpredsjednika Vlade nakon čega je položio prisegu.

Dobio je glasove 77 od ukupno 151 zastupnika, koliko ih ima Sabor. Protiv je glasovao 51 zastupnik, suzdržanih nije bilo.

Prije toga Bačić je jučer za svoj program dobio većinsku potporu na zajedničkoj sjednici Odbora za prostorno uređenje i graditeljstvo i Odbora za gospodarstvo.

Svjestan sam da se od mene puno očekuje i da nemam puno vremena

Novi ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine i peti potpredsjednik Vlade Branko Bačić, nakon izglasavanja povjerenja u Saboru, poručio je kako je svjestan odgovornosti i da se od njega puno očekuje te da nema puno vremena.

„U ovoj godini imamo tri prioriteta, prvi je da do 30. lipnja potrošimo 1,3 milijarde eura, drugi da svim našim sugrađanima koji su u privremenom smještaju i kontejnerima nađemo prikladni smještaj i treći – značajno ubrzanje obnove, čemu prethodi rekonstrukcija modela. Već idući tjedan na Vladi će biti Zakon o obnovi i Zakon o ustrojstvu središnjih državnih tijela kako bismo mogli krenuti u ozbiljnu, čvrstu, jasnu i bržu obnovu”, najavio je Bačić.

Izazov će biti pronaći rješenje za slučajeve gdje se suvlasnici ne mogu dogovoriti

Svjestan sam, istaknuo je, odgovornosti i da se od mene i Vlade puno očekuje i mogu samo poručiti da nemamo puno vremena i da svi sudionici, i Grad Zagreb i županije pogođene potresom budemo zajedno, da jedni drugim pomažemo u tom poslu i onda sam uvjeren da rezultat neće izostati.

Bačić je najavio da će dosta promijeniti i pojednostaviti pristup ishođenje odluke o obnovi te da će raspraviti mogućnost o pronalasku rješenja tamo gdje se doista 51 posto suvlasnika višestambene zgrade ne može dogovoriti oko konstrukcijske obnove, što će biti izazovno zbog zaštite prava vlasništva kako Zakon ne bi bio protuustavan.

Upitan koliko zamjenskih kuća treba izgraditi u godinu dana, kazao je da je riješeno tek 30 posto zahtjeva za obnovu, od čega oko 33 posto kuća zahtijeva ili konstrukcijsku obnovu ili je treba rušiti i graditi zamjenske kuće, što je oko 1900 objekata te najavio da će u idućih mjesec, dva nastojati ubrzati zaprimanje zahtjeva, čime će se značajno smanjiti administracija da ljudi što prije dobiju odluku o obnovi. Procijenio je da takvih zahtjeva na Banovini neće biti ispod osam do devet tisuća.

Kazao je i da su drvene montažne kuće krajnje rješenje, koje dolazi tek nakon konstrukcijske obnove kuća ljudi koji su u kontejnerima, zatim zamjenske kuće za što bi se na Banovini angažirao APN. Treće rješenje je kupnja kuća, dodaje, četvrto smještaj u višestambenim kućama koje se grade, a ako nakon toga ostane ljudi u kontejnerima, onda će se za njih osigurati privremeni smještaj u drvenim montažnim kućama, iako bi, kaže, bio najsretniji da ne bude nijedne takve kuće, što će se znati negdje u travnju ili svibnju.
Bačić smatra da je Grad Zagreb, za razliku od Ministarstva kulture koje je za Sisak, Glinu i Petrinju napravilo plan urbane obnove, za glavni grad to propustio učiniti, iako je ovlašten za to. Nastojat ćemo to ubrzati u suradnji s gradonačelnikom, najavio je, pozvavši Grad Zagreb na suradnju.

Bio sam u pravu kada sam glasovao za sebe

Prokomentirao je i činjenicu da je danas glasao sam za sebe, u kontekstu činjenice da je ministra Marina Piletića Povjerenstvo za sukob interesa za isto kaznilo s četiri tisuće kune, istaknuvši da je bio svjestan toga kada je glasovao i da je to namjerno napravio.

„Jedan sam od najžešćih kritičara postojećeg sastava Povjerenstva, kao što sam bio u pravu kada su kažnjavali dužnosnike zbog kršenja načela za što zakonom nisu propisane sankcije, što su potvrdila sva pravosudna i upravna tijela. Tako i sada tvrdim da sam bio u pravu kada sam glasovao sam za sebe jer da je, kojim slučajem, danas predsjednik Vlade uz mene predložio još jednog ministra iz redova zastupnika vladajuće većine, danas bi Vlada pala jer po tumačenju Povjerenstva, mi ne bismo mogli glasati za sebe”, istaknuo je Bačić.

"Nas je 77, bez moje ruke 76 i da je bio još jedan zastupnik iz redova vladajućih, ne bismo dobili potrebnu većinu od 76 ruku. Toliko o razumijevanju Povjerenstva uloge zastupnika i dužnosnika u svom redovnom poslu", poručio je Bačić.

Šime Erlić izabran za novog ministra regionalnog razvoja i fondova EU

Šime Erlić dobio je povjerenje Hrvatskog sabora da preuzme Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije nakon čega je položio prisegu.

Dobio je glasove 77 od ukupno 151 zastupnika, koliko ih ima Sabor. Jedan zastupnik bio je suzdržan , a 51 je bio protiv.

Erlića je jučer za novog ministra regionalnoga razvoja i fondova EU podržao i saborski Odbor za regionalni razvoj i fondove EU sa sedam glasova za i jednim protiv, onim Sanje Radolović iz SDP-a.

Predstavljajući ga na nadležnom saborskom odboru premijer Andrej Plenković naglasio je kako je važno da se Hrvatska ravnomjerno regionalno razvija. Istaknuo je kako je cijela Erlićeva karijera bila vezana za politiku regionalnog razvoja i korištenje fondova EU.

Erlić: Ciljevi su ulazak u novu financijsku perspektivu i organizacija sustava

Ministar regionalnoga razvoja i fondova EU Šime Erlić istaknuo je da predstoje dva ključna cilja što se tiče EU fondovske politike i resornog ministarstva, a to su završetak tekuće financijske perspektive i ulazak u novu do 2027., te organizacija cijelog sustava.

"Što znači da nas očekuje 9 milijardi eura novih sredstava iz EU fondova i Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU koje je odgovorno za organizaciju sustava europskih fondova, dužno je u što skorijem roku realizirati sve procese potrebne da se ta sredstva pravodobno i primjereno kanaliziraju prema svim krajevima RH", izjavio je Erlić novinarima u Saboru.

To je, dodao je, izuzetno važno kako bi se pokrenuo novi investicijski ciklus u Hrvatskoj te kako bi u idućem desetljeću ostvarili sve ciljeve koji kroz europsku i fondovsku politiku želimo ostvariti. "Od ulaganja u konkurentnije i inovativnije gospodarstvo, zelene politike, održivi promet, zdravstvo, obrazovanje i sve što je pratila fondovska politika do sada", naveo je.
 
Vjeruje, kaže, da će se poseban iskorak uspjeti napraviti u pogledu regionalnog razvoja i još više se približiti svim hrvatskim krajevima, posebno slabije razvijenima sukladno Vladinom programu.
 
"Moramo voditi ujednačenu politiku prema svima njima i vjerujem da ćemo u tome uspjeti, da je ispred nas desetljeće razvoja i prilika kakvu nismo imali do sada, jer Hrvatskoj nikada nije bilo stavljeno više sredstava iz EU fondova na raspolaganje. Nije to  samo prilika nego i veliki izazov za sustav i  sve one koji u njemu rade, no gledam na to s optimizmom i vjerujem da ćemo u tome uspjeti", poručio je Erlić.
 
Tekuća financijska perspektiva je prva puna financijska perspektiva u kojoj se Hrvatska financira sredstvima EU kao njezina članica u kojoj se puno toga napravilo i naučilo i u kojoj smo imali prilike vidjeti da u svim dijelovima Hrvatske se nešto realiziralo iz EU fondova. Nema županije, općine i grada u kojima se nije realiziralo nešto iz EU fondova.
 
"Sada je na nama da do kraja ove godine koja je završna u financijskoj perspektivi EU fondova iskoristimo sva sredstva koja su nam na raspolaganju. Trenutno smo na 80 posto isplaćenih sredstava i vjerujem da smo na dobrom putu i da ćemo sa dodatnim angažmanom realizirati ta sredstva na zadovoljstvo svih korisnika europskih sredstava", rekao je novi ministar.
 
Izvor: Hina / Vlada
 

Pisane vijesti