- Objavljeno: 05.07.2023.
Borba protiv korupcije nije samo reakcija na njezinu pojavu, već detektiranje niza čimbenika koji do nje dovode
"Hrvatska je lani po indeksu Transparency Internationala popravila poziciju za šest mjesta na ljestvici percepcije korupcije", poručio je predsjednik Vlade Andrej Plenković na prezentaciji Vijeće za provedbu Kodeksa ponašanja državnih dužnosnika u tijelima izvršne vlasti.
Premijer je istaknuo važnost kvalitetnog rada, imunog na korupciju, na svim razinama vlasti."Ovo je sastavni dio niza mjera sa ciljem pridržavanja visokih etičkih načela", dodao je na početku prezentacije.
Povoljna izvješća o vladavini prava
"U svibnju 2022. donesen je Kodeks i time smo postali prva Vlada koja je utvrdila etička načela i pravila ponašanja za dužnosnike izvršne vlasti", istaknuo je Plenković.
Podsjetio kako je Hrvatska lani po indeksu Transparency Internationala popravila poziciju za šest mjesta na ljestvici percepcije korupcije, sad je 57. od ukupno 180 zemalja.
Istaknuo je i lanjsko izvješće o vladavini prava Europske komisije koje je bilo "nikad povoljnije" za Hrvatsku te izvijestio kako bi, po njegovim saznanjima, kolegij EK danas trebao utvrditi novo izvješće, koje bi također trebalo biti povoljno za Hrvatsku.
Vijeće za provedbu Kodeksa osnovano je kao savjetodavno i preventivno tijelo zaduženo za edukaciju dužnosnika u području primjene kodeksa, a u njemu se nalaze priznate stručnjakinje u području sprječavanja korupcije u javnom sektoru i predstavnice dužnosnika.
Od 2015. do 2021. u modernizaciju pravosuđa uloženo 62 milijuna eura, a do 2025. planira se uložiti još 333 milijuna
"Kodeks se odnosi na niz tema koje su povezane s integritetom dužnosnika, pitanjem sukoba interesa, pristupa informacijama, lobiranja, kao i drugim propisima za područje suzbijanja korupcije", rekao je Plenković.
Osnivanje vijeća samo jedna od antikorupcijskih mjera koje su donesene u proteklih sedam godina, kazao je istaknuvši da su na početku mandata, 2016., zatekli slabo reguliranu zaštitu tzv. zviždača, nisu postojala etička načela za dužnosnike, neuređeno je bilo područje lobiranja, kao i područje financiranja referendumskih kampanja.
"Bili smo svjesni da je nužno obaviti dodatna ulaganja u pravosuđe i pravosudna tijela", rekao je premijer te naveo da je od 2015. do 2021. godine u modernizaciju pravosuđa uloženo 62 milijuna eura, a planira se do 2025. godine uložiti još 333 milijuna, u što je uključen i novac iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
Pritom je posebno istaknuo "ogromna i nikad veća" ulaganja u pravosudnu infrastrukturu. Podsjetio je na povećanje plaća pravosudnih dužnosnika od 2019. godine, kao i na aktualnu povišicu za prvostupanjske suce i općinske državne odvjetnike.
U javnom savjetovanju je prijedlog zakona koji definira djelatnost lobiranja, ustrojava javni registar lobista te propisuje načela za obavljanje lobiranja i sankcije za kršenje pravila.
Naglasio je da se uvodi centralizirani sustav za zapošljavanje u državnoj službi, online prijave, testiranje elektroničkim putem, a eventualna koruptivna aktivnost bit će povezana s prestankom državne službe te je uvedena obaveza javne objave imovinskih kartica pravosudnih dužnosnika.
Fokus svih mjera je na prevenciji
"Fokus svih navedenih mjera dominantno je na prevenciji jer borba protiv korupcije nije samo reakcija na njezinu pojavu, već detektiranje niza čimbenika koji do nje dovode", poručio je Plenković.
Nagalsio je da su pravosudna tijela samostalna i neovisna u svom postupanju, osobito od izvršne vlasti.
Na početku prve edukacije za ministre, predsjednica Vijeća Sunčana Roksandić istaknula je kako su oni podrška Vladi i najvišim državnim dužnosnicima kako bi se određene dvojbe koje se mogu pojaviti u obavljanju dužnosti razriješile na najbolji način.
Pozvala je ministre, ali i ostale dužnosnike i rukovodeće službenike u tijelima izvršne vlasti, da im se obrate u situacijama u kojima se suoče s etičkim dvojbama.
Izvor: Vlada / Hina