Božinović: EU ne želi s Afganistanom ponavljati pogreške iz 2015.

“Europa ne smije ponoviti pogreške iz 2015. godine u smislu podizanja nerealnih očekivanja migrantske i izbjegličke populacije”, rekao je Božinović nakon izvanrednog sastanka ministara unutarnjih poslova država članica EU-a posvećenog situaciji u Afganistanu.

Ministri su na sastanku usvojili zajedničku izjavu o stanju u Afganistanu, čija je glavna poruka da treba izbjeći davanje lažne nade migrantima, čime se potiču ilegalne migracije.
“Na temelju naučenih lekcija, EU i njezine države članice odlučne su zajednički djelovati kako bi spriječile ponavljanje nekontroliranih velikih ilegalnih migracijskih kretanja s kojima su se u prošlosti suočavale, pripremajući koordiniran i uredan odgovor. Treba izbjegavati poticaje ilegalnoj migraciji”, kaže se u zajedničkoj izjavi ministara unutarnjih poslova država članica EU-a.

Umjesto otvaranja granica, EU je spreman pomoći zemljama u neposrednom afganistanskom susjedstvu kako bi se Afganistancima koji iz straha za život napuštaju zemlju osigurale odgovarajuća zaštita i uvjeti za život.

“To je svakako bolji pristup jer je povijest pokazala da je bolje sve one koji bježe od neposredne ratne opasnosti smjestiti u prvim zemljama sigurnim za njihov prihvat”, kaže ministar Božinović.

Ministar Božinović dodaje da primjer 19 osoba iz Afganistana koje je Hrvatska primila pokazuje da osobe u neposrednoj životnoj opasnosti najprije nastoje ponijeti sa sobom osobne dokumente, dok primjerice među migrantima koji iz BiH pokušavaju ući u Hrvatsku nijedan od njih nema osobnih dokumenata.

“Mi u Hrvatskoj već četiri godine govorimo da migracije moraju biti legalne. Upravo primjer ovih 19 osobe govori nam da, kada su ljudi životno ugroženi, kada spašavaju glavu, uzmu dokumente i krenu na put, za razliku od onih koji nam pokušavaju ilegalno doći gdje baš nitko nema nikakav identifikacijski dokument, a to nije slučajno”, kaže Božinović.

U zajedničkoj izjavi se kaže da su EU i njezine države članice “odlučne učinkovito zaštititi vanjske svoje granice i spriječiti nelegalne ulaske te pomoći državama članicama” koje su najviše pogođene migrantskim pritiskom. Također se ističe da će se provoditi sigurnosne provjere.

“Za nas, za naše građane najvažnija je sigurnost”, kaže Božinović.

Europska povjerenica za unutarnje poslove Ylva Johansson izjavila je također da bi svi željeli izbjeći situaciju poput one iz 2015. godine.

Više od milijun ljudi došlo je u EU 2015. i 2016. godine iz Sirije i drugih zemalja, što je izazvalo velike podjele među državama članicama jer dio njih je odbijao primiti te ljude, dok su druge insistirale na solidarnosti.

Od 2016. godine EU je počela jačati vanjske granice i povećavati pomoć Turskoj, Libanonu, Libiji i Turskoj kako bi se smanjio migrantski pritisak na Europu. 

Hrvatska neće slijediti preporuku EU-a u pogledu putovanja državljana SAD-a

Članice EU-a dogovorile su se u ponedjeljak da se s popisa covid sigurnih zemalja skinu SAD, Izrael, Kosovo, Libanon, Crna Gora i Sjeverna Makedonija, što znači da bi putnici iz tih zemalja trebali prolaziti strože granične kontrole, poput testova na koronavirus i karantene.

“Tu je riječ o preporuci. I prije je bilo situacija kada Hrvatska nije slijedila preporuke EU-a pa tako kada su u pitanju američki državljani neće ni ovoga puta. Mi znamo da nam Amerikanci uglavnom dolaze kao turisti što znači da su ispunili sve epidemiološke uvjete za dolazak”, rekao je ministar.

Božinović kaže da hrvatski epidemiolozi procjenjuju da američki državljani ne predstavljaju rizik za Hrvatsku, kao što to ne predstavljaju ni građani Izraela.

Izvor: Hina/Vlada