- Objavljeno: 19.11.2022.
Božinović: Ništa se nije promijenilo, Austrija ne vidi Hrvatsku kao problem
Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekao je, nakon što je njegov austrijski kolega poručio da nije vrijeme za proširenje Schengena, kako se ništa nije promijenilo u odnosu Austrije prema RH koju Beč ne smatra problemom, već je tom izjavom htio staviti u fokus temu velikog porasta ilegalnih migracija.
„Ništa se specijalno ne događa“, kazao je Božinović novinarima.„Bio sam u kontaktu s njim danas i jučer. Činjenica je da je Austrija od samog početka našeg procesa pristupa Schengenu podržavala naše članstvo u Schengenu i tu se ništa nije promijenilo“,
kazao je hrvatski ministar unutarnjih poslova, dodavši da je Austrija među državama koje će imati najviše koristi od ulaska Hrvatske u šengenski prostor.
"Austrija je među onim državama koje će na neki način imati i najviše koristi od ulaska Hrvatske u Schengen, jer našim ulaskom u Schengen jača zaštita šengenskih granica i cijeli taj paket zakonodavnih aktivnosti koje se moraju donijeti na razini EU-a. Sigurno da Hrvatska i Austrija imaju određene zabrinutosti kada govorimo o ruti koja ide preko zapadnog Balkana do Hrvatske i istočnomediteranskoj ruti", kazao je Božinović.
Povećan broj ilegalnih migracija na svim rutama
Ističe kako je činjenica je da je ove godine povećan broj ilegalnih migracija na svim rutama.
"O tome smo već više puta javno govorili u Hrvatskoj, činjenica je da je ove godine povećan broj ilegalnih migracija na svim rutama, pogotovo na istočnomediteranskoj gdje je porast oko 193 posto. I Hrvatska bilježi porast. Međutim kada je u pitanju Austrija, većina ne ide preko Hrvatske, nego iz Srbije preko Mađarske i onda dalje prema Austriji. Problem postoji kad govorimo o migracijama, a ne o našem članstvu Schengenu, i zato imamo izvanredno Vijeće u petak gdje će se raspravljati o cjelokupnom paketu migrantskih valova na sva tri smjera", dodao je.
„Ja znam da je ovo bila poruka koju je Austrija uputila zapravo svima koji sudjeluju i organiziraju sastanak ministara unutarnjih poslova sljedeći petak u Bruxellesu da se zapravo treba voditi računa o ukupnoj krizi s ilegalnim migracijama“, kazao je.
"On (Karner) je meni rekao da Austrija nije imala i nema ništa protiv Hrvatske. Siguran sam da je njihova zabrinutost oko povećanja ilegalnih migracija na istočno-mediteranskoj ruti nešto o čemu će se raspravljati u petak", dodao je.
Smatra da je „dobar signal“ to što austrijski kancelar Karl Nehammer, koji se nije izjasnio o izjavi svog ministra, dolazi u srijedu u Hrvatsku te će razgovarati s premijerom Andrejom Plenkovićem.
„Austrija ne vidi Hrvatsku kao problem. Dapače, uživali smo njihovu podršku i siguran sam da će to biti i 8. prosinca“, zaključio je.
Iz austrijskog ministarstva unutarnjih poslova Hini su potvrdili kako je ministar Gerhard Karner svojom izjavom u kojoj se protivi proširenju Schengena htio upozoriti na teško stanje s ilegalnom migracijom s kojom se Austrija posljednjih mjeseci suočava.
Mogućnost da samo Hrvatska uđe u Schengen
Isto tako je napomenuto kako ministar nigdje nije izrijekom spomenuo na koje zemlje se njegova opaska odnosi.
Hrvatska je ispunila uvjete za ulazak u schengenski prostor i dobila zeleno svjetlo Europske komisije i Europskog parlamenta.
Konačnu odluku donijet će Vijeće za pravosuđe i unutarnje poslove koje se sastaje 8. i 9. prosinca u Bruxellesu. Češko predsjedništvo je pripremilo dva nacrta odluke, jedan za Hrvatsku, a jedan za Bugarsku i Rumunjsku.
To otvara mogućnost da samo Hrvatska uđe u Schengen, s obzirom da su u nizozemskom i švedskom parlamentu izrazili protivljenje primanju Bugarske i Rumunjske.
Odluku donose države članice EU-a, koje su istodobno članice šengenskog prostora, njih 22. Za odluku je potreban konsenzus.
Upitan o broju zabilježenih ilegalnih migranata u Hrvatskoj, Božinović je kazao kako ove godine postoji povećanje od 145 posto u odnosu na prethodnu te da je riječ o otprilike 36 tisuća ljudi.
"Većinom dolaze iz Bosne i Hercegovine, ali više ne isključivo preko Unsko-sanske županije, već i preko rijeke Save", dodao je.
Podsjetio je da je djelomično za povećanje broja migranata odgovorna i liberalizacija viznog režima u Srbiji zbog čega je jedno vrijeme drugi najveći broj ilegalnih migranata bio iz Burundija.
Izvor: Vlada / Hina