Brži rast od očekivanja i smanjenje inflacije u 2023.

Slika /Vijesti/2023/Travanj/17 travnja/VRH_2109.jpg

Predsjednik Vlade Andrej Plenković, nakon redovite sjednice Predsjedništva HDZ-a i Nacionalnog vijeća, komentirao je aktualne političke teme te izvijestio o aktivnostima iz prošloga tjedna i odgovarao na novinarska pitanja.

Uvodno je poručio da je vladajuća većina zadovoljna Aktualnim prijepodnevom održanim na početku nove sjednice Hrvatskog sabora tijekom kojega su, smatra, predstavnicima oporbe i vladajućih dali relevantne odgovore na zastupnička pitanja te u političkom smislu potvrdili stabilnost vladajuće većine, jasan smjer aktivnosti i reformskih postignuća na kojima Vlada radi.
 
''To je, prije svega, suzbijanje negativnih posljedica na građane i gospodarstvo u vremenima krize s kojom smo suočeni'', kazao je premijer.
 
Najviši kreditni rejting Hrvatske ikad
 
Riječi je bilo i o komentaru agencije Fitch koja je potvrdila kreditni rejting Hrvatske, najviši do sada - BBB+ sa stabilnim izgledima.
 
''Komentar agencije Fitch govori o tome da smo u reputacijskom smislu konsolidiranoga međunarodnoga položaja prema financijskim i gospodarskim institucijama, kao i međunarodnim i domaćim financijskim tržištima postupali dobro. Na kreditni rejting utjecali su i politička stabilnost, koja je conditio sine qua non, ulazak u europodručje i šengenski prostor, kvalitetna apsorpcija sredstava iz NPOO-a te krizne mjere Vlade'', poručio je Plenković.
 
Posebno važnim smatra i to što je Hrvatska rapidno nastavila smanjivati udio javnoga duga u BDP-u i sad je on na 68,4%, a utjecaj na rast BDP-a imat će i dobra turistička sezona koja je pred nama.
 
Dodao je da  i druge međunarodne financijske organizacije revidiraju svoje prognoze za Hrvatsku, a svima je zajednički nazivnik da, unatoč usporavanju globalne ekonomije, očekuju veći rast hrvatskog gospodarstva u ovoj godini.
 
Ubrzana dinamika obnove od potresa
 
Predsjednik Vlade se osvrnuo i na obnovu od potresa.
 
''Prema informaciji potpredsjednika Bačića, imamo milijardu i 3 milijuna eura, rok za potrošiti ta sredstava i za zagrebački i za petrinjski potres je 30. lipnja. Trenutno smo na 731 milijun eura koji su potrošeni. Dinamika se izrazito ubrzala i uvjereni smo da će ta sredstva u potpunosti biti apsorbirana. Taj proces ide dobro'', poručio je Plenković podsjetivši da je za nastavak procesa obnove nakon 30. lipnja, Vlada iz sredstava NPOO-a osigurali dodatnih 1,2 milijardi eura. Osim za javnu infrastrukturu, procesi se ubrzavaju i kod obnove privatnih zgrada, osobito rješenja koja će omogućiti da ljudi napuste privremeni smještaj.
 
Širenje LNG terminala
 
Predsjednik Vlade podsjetio je i na prošloga tjedna potpisan ugovor između predstavnika LNG Hrvatska i norveške kompanije Wartsila Gas Solutions. Riječ je o sporazumu temeljem kojeg će se više nego udvostručiti kapaciteti broda LNG Hrvatska - sa 2,9 milijardi kubika plina na 6,1 milijardu kubika plina.
 
''Taj ugovor vrijedan je 23 milijuna eura, a uz to idu i ulaganja u širenje plinovoda kako bi Hrvatska i konkretno operacionalizirala odluku Vlade kojom idemo prema poziciji regionalnog energetskog čvorišta.''
 
Dotaknuo se potom i novoizabranog zagrebačkog nadbiskupa Dražena Kutleše. "Zahvalili smo kardinalu Bozaniću na njegovoj službi i odličnoj suradnji te izrazili dobre želje mons. Draženu Kutleši", rekao je Plenković.
 
Komentirao je i jučerašnje lokalne izvanredne izbore u Varaždinu i Čabru gdje su se birala nova gradska vijeća te u općinama Kali i Kukljica na otoku Ugljanu gdje su se birala nova općinska vijeća.
 
''Kolege su nas izvijestile o rezultatima tih izbora. Primili smo ih na znanje. Nastavit ćemo kao i do sada surađivati po jednakim načelima sa svim jedinicama lokalne i područne samouprave kao što smo to činili i do sada'', poručio je.
 
Smatra da ''pretjerani izvanredni izbori i raspuštanja na lokalnoj razini ne donose neku veliku korist niti veliki odaziv birača''.
 
Na kraju svog obraćanja najavio je sutrašnji posjet Zadru, otvaranje preostalog dijela pristupnih cesta za Pelješki most u srijedu te posjet Osijeku u petak.
 
O plaćama sudaca
 
Odgovarajući na novinarski upit, Plenković je rekao da su u tijeku pregovori o povećanju plaća sudaca te podsjetio da je njegova Vlada u prvom mandatu osjetno podigla sudske plaće.
 
''Ne vidim nikakav razlog za štrajk sudaca, kao što nisam vidio razlog za štrajk liječnika. U ovom trenutku mislim da je najvažnije da se nastavi rad radne skupine koja priprema novi zakon i nova rješenja'', rekao je dodavši da još nisu u fazi da se on uključi u pregovore.
 
Premijer se osvrnuo i na slučaj krčkog suca Antona Hlače koji je odgodio ročište jer ga je "spopala zlovolja" kad je vidio platnu listu, a upitan kakva bi kazna za tog suca bila primjerena, Plenković je odgovorio da će o tome odlučiti tijela u pravosuđu.
 
''Ljudi nastoje biti efektni, on je mislio da je to efektno, jedno je to reći na kavi, a drugo je to navesti u odluci kao razlog da se ne održi ročište. To je neozbiljno'', ustvrdio je premijer.
 
Očekujem daljnji pad inflacije
 
Što se tiče inflacije, rekao je da očekuje daljnji osjetni pad.
 
''Vi ste vidjeli da su prognoze oko kojih se odredila Vlada bile oko 6,5 posto, prema tome mi očekujemo daljnji trend smanjenja stope inflacije na mjesečnoj razini'', istaknuo je Plenković.
 
Kazao je kako je Vlada osigurala preduvjete za to.
 
''Mi smo kao Vlada osigurali temeljne preduvjete, a to je cijena energenata jer se ovdje izvorno radi o energetskoj krizi. Ako za građane držite cijenu struje i cijenu plina na istoj razini na kojoj su bile prošle godine, ako držimo i mogućnost povoljnijih naftnih derivata - onda je to veliki plus za građane'', ustvrdio je premijer dodavši da i svi drugi akteri u lancu moraju voditi računa o tome da u ovim vremenima treba biti socijalno odgovoran.
 
Izborna godina i povećanje plaća
 
Na pitanje novinara očekuje li, obzirom da je pred nama izborna godina, val zahtjeva za povećanjem plaća, premijer je odgovorio da će razgovarati sa svima.
 
''Za razliku od ranijih vlada koje nisu dirale osnovice, mi smo ovih nekoliko godina povećali plaće svima, što se tiče osnovica za 33%. Posebnim dodacima, granskim pregovorima i koeficijentima povećali smo plaće ogromnom broju ljudi koji rade u javnom sektoru i državnom sektoru. Podaci govore za sebe, više su nego jasni. A mi ćemo razgovarati sa svima, kao što smo razgovarali i do sada'', kazao je.
 
O spajanju jedinica lokalne samouprave
 

Na tvrdnju novinara da se sedam mjeseci nakon poziva Ministarstva financija za funkcionalno spajanje jedinica lokalne samouprave nijedna od općina nije javila, Plenković je rekao da je sasvim jasno da će "malo tko dići ruku i reći: Ukinite moju općinu."
 
''Nisam baš siguran da se nitko nije javio. Mislim da postoji niz malih općina koje su u komunikaciji s Ministarstvom pravosuđa i uprave i Ministarstvom financija, da postoje dogovori. Mi smo ponudili ovaj model, svi ga mogu koristiti, pogotovo oni koji imaju problema s fiskalnom održivosti jer to je temeljno pitanje, a ovo je jedan model koji sigurno dovodi do smanjenja troškova'', ustvrdio je premijer.
 
"Što se tiče županijskog ustrojstva, za sve ove koji priželjkuju da se ukinu županije, mi to nećemo napraviti, niti je to dio našeg programa. Dapače, na poziv SDP-ovog župana Zlatka Komadine, bit ćemo u Rijeci 28. travnja na 30. obljetnici Hrvatske zajednice županija", dodao je.
 
Naglasio je kako Vlada ima dvije vrste posla.
 
''Jedan je onaj koji smo u programu najavili i na kojem radimo, a to je ogroman dio stvari koje smo do sada realizirali – od većih plaća, većih mirovina, regionalnog razvoja, infrastrukture, okoliša, vodno-komunalne infrastrukture, obnove od potresa, Schengena, eurozone, Pelješkog mosta, koridora 5C…, a drugi je ova krizna situacija.''
 
Sutra se u Saboru se održava sastanak Klubova zastupnika na inicijativu SDP-a i Možemo, oni kažu da su pozvali i HDZ. "Ne znam, moram priznati da nisam ni znao za to, sumnjam, ali zašto bi se mi odazivali oporbi pa nismo mi tu da im se odazivamo", poručio je.
 
''Isključivost u politici nije osobito mudra''
 
Premijer je upitan da komentira izjavu predsjednika Domovinskog pokreta Ivana Penave koji je rekao da ne može unaprijed reći da će odbiti suradnju s HDZ-om.
 
"Iskreno, mislim da se malo previše priča o izborima, za više su od godinu dana. Ne vidim zašto se priča, osim što je to svima najlakša tema, od političara do medija. Domovinski pokret ne samo da je unaprijed rekao da može s HDZ-om, ali ne i njegovim predsjednikom, sa mnom, nego su to ponavljali i u izbornoj noći kad su vidjeli da možemo i bez njih formirati parlamentarnu većinu. Ovo mogu doživjeti jedino kao neku vrstu naučenih lekcija da takvo isključivo političko ponašanje nije osobito mudro. Što je epilog toga – tri godine kasnije njih 16 se svelo na 5 zastupnika, a mi smo sedmu godinu na vlasti i čvrsta smo i stabilna većina. Uveli smo Hrvatsku u eurozonu, u Schengen, donijeli Hrvatskoj 25 milijardi bespovratnih sredstava za ovo desetljeće. To je cijeli jedan godišnji državni proračun ekstra, a oni su samo lamentirali i grintali s kim ne bi. Očito su zaključili da takva vrsta isključivosti nije mudra”, rekao je Plenković.
 
Govoreći o isključivosti u politici, podsjetio je na krizno ljeto 2020., kada je, nakon parlamentarnih izbora, u Vladu na sastanak pozvao sve stranke novog saziva Hrvatskog sabora kako bi konstruktivno raspravili teme bitne za napredak i razvoj zemlje i društva, a što su svi redom odbili.
 
Potom se osvrnuo i na aferu sa sortirnicom u Rijeci koju nitko iz oporbe na prošlotjednom aktualnom prijepodnevu u Saboru nije ni spomenuo, a u koju je uključen član SDP-a.
 
''Tema ne postoji, o tome ne govorimo, zaboravljamo to, ignoriramo. Da je slučajno gospodin iz Međimurja bio iz HDZ-a, garantiram da mi ne bi mogli živjeti od toga. Govorim to zato što imamo još jako puno posla, što globalna kriza traje, kao i ruska agresija na Ukrajinu, što imamo još jako puno izazova i reformi za provesti, puno infrastrukturnih projekata za riješiti, činiti sve da nam ostane društvo kohezivno, da nitko ne ostane sa strane, da u ovoj velikoj krizi budemo svi na okupu. To je ono čime se mi bavimo i pritom razgovaramo sa svima.''
 
''Moj odgovor nije išao građanima nego njoj''
 
Također je upitan o svome odgovoru saborskoj zastupnici Daliji Orešković na aktualnom prijepodnevu.
 
Podsjetio je da je zastupnica Orešković prva govorila kolegama zastupnicima kako mrzi HDZ, što uopće nije imalo odjeka. Potom je govorila da s HDZ-ovcima treba kao s nacistima nakon Drugog svjetskog rata. Je li pretjerivanje to reći stranci koja je ostvarila sve strateške ciljeve hrvatskog naroda u zadnjih 30 godina, upitao je premijer.
 
''Mene osobno optužuje za korupciju bez ikakvog argumenta, a onda sam joj ja sasvim pristojno neke stvari rekao. Dok je bila predsjednica Povjerenstva za sprječavanje sukoba interesa svaki bitan slučaj joj je pao na upravnim sudovima. Znači, ne zna provoditi vlastiti zakon. A onda četiri mjeseca kasnije tumači da smo mi kod EU vojne pomoći Ukrajini kršili Ustav i zakon. To je laž. Išli smo istom procedurom kao i do tada. Sve je bilo po zakonu'', ustvrdio je premijer.
 
''Jedno je biti efektan u replici prema nekome, a drugo je kasnije to generalizirati i reći – eto, to je išlo svima. Nije to išlo svima. Išlo je samo njoj. Nisam to rekao hrvatskim građanima, nego saborskoj zastupnici koja je rekla da s HDZ-ovcima treba kao s nacistima nakon 1945. To je ogromna razlika'', zaključio je.
 

Pisane vijesti