Da Vlada nije reagirala s mjerama već na početku krize, brojke bi bile još i gore

  • Slika /Vijesti/2020/08 Kolovoz/28 kolovoz/HN20200828698367 (1).JPG

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić i ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić osvrnuli su se danas u izjavi novinarima na prvu procjenu Državnog zavoda za statistiku (DZS) prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u proteklom kvartalu pao 15,1 posto na godišnjoj razini. 

Marić je kazao da s obzirom na sve okolnosti vezane uz koronakrizu, ovakav pad BDP-a nije neko veliko iznenađenje, istaknuvši da će revidirati naniže aktualnu procjenu Vlade o padu BDP-a u cijeloj godini.

"S obzirom na sve okolnosti, prije svega vođene koronakrizom, (taj podatak) i nije nekakvo veliko iznenađenje, ali ipak treba apostrofirati da je to u smislu tromjesečnog pada i viši pad nego što je bio u vrijeme zadnje ekonomsko-financijske krize kada je najveći pad bio oko 9 posto", rekao je Marić.

Osvrnuvši se na pojedine komponente BDP-a, Marić je istaknuo da je i osobna potrošnja zabilježila rekordan pad, dok je jedino porasla državna potrošnja, što je i očekivano s obzirom na sve aktivnosti koje je Vlada provodila u drugom tromjesečju.

Prema danas objavljenim podacima DZS-a, naime, potrošnja kućanstava potonula je u proteklom kvartalu za 14 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije, dok je državna potrošnja porasla za 0,7 posto.

Marić je napomeno da su investicije, s padom od 14,7 posto, bile u nešto većem minusu nego su očekivali.

Kako je istaknuo, 52 posto ukupnih investicija odnosi se na građevinske radove. "Građevina je čak u drugom tromjesečju zabilježila neznatni plus, što znači da je ono ostalo - nabava strojeva i opreme - vodila prema tome da su ukupne investicije pale i nešto više nego smo očekivali", pojasnio je.

Dodao je kako je u okolnostima kada nema puno dobrih vijesti, potencijalno dobra upravo ta - budući da su investicije u opremu i strojeve pale i više od očekivanja zbog zaključavanja gospodarstva, to bi mogao biti jedan od elemenata da u trećem tromjesečju njihov pad bude nešto niži, odnosno ostvarenje bolje od očekivanja.

Izvoz roba i usluga pao je u proteklom kvartalu za 40,6 posto na godišnjoj razini. Pritom je izvoz roba pao 10,9 posto, dok je izvoz usluga potonuo 67,4 posto. Uvoz roba i usluga smanjen je istodobno za 28,1 posto na godišnjoj razini - uvoz roba pritom je smanjen 25,3 posto, a usluga 42,5 posto.

Marić je istaknuo da je među komponentama BDP-a izvoz usluga zabilježio najveći pad, no on je bio na tragu Vladinih očekivanja s obzirom da se na početku koronakrize išlo s pretpostavkom pada broja noćenja stranih gostiju od 70 posto. 

U vezi podataka o uvozu roba i usluga, Marić je podsjetio da stalno apostrofira da je strukturni izazov za hrvatsko gospodarstvo smanjivanje uvozne ovisnosti "koja se u zadnjih nekoliko godina, u odnosu na prošlu krizu, nažalost i povećala". 

Kako je istaknuo, uzme li se u obzir i prvo tromjesečje, kada je Hrvatska imala mali rast BDP-a od 0,4 posto na godišnjoj razini, u prvoj polovini godine ostvaren je prosječni gospodarski pad od 7,8 posto.

"Da Vlada nije reagirala s mjerama već na početku krize, vjerujem da bi ove brojke, koje su dovoljno teške, bile još i gore", rekao je Marić, dodavši da bi i trendovi na tržištu rada bili još i lošiji.

Sve ovo, kazao je, dovodi pod imperativ strukturne reforme i sve što treba učiniti da se unaprijedi kvaliteta, efikasnost i struktura domaćeg gospodarstva, prije svega vezano za uvoznu ovisnost domaćeg gospodarstva.

Na upit kakve se posljedice očekuju na tržištu rada, Marić je rekao kako se može pretpostaviti da bi bez Vladinih mjera pomoći, rezultati po pitanju zaposlenosti i tržišta rada bili znatno lošiji.

No, dodaje i kako mjere nije moguće provoditi neograničeno, jer postoje kapaciteti kojima Vlada raspolaže. "Sada moramo vidjeti postoje li neke djelatnosti koje su još uvijek malo više pogođenije od drugih. Implementirali smo horizontalnu mjeru koja se tiče skraćenja radnog vremena, pratimo trendove i razvoj situacije i po potrebi ćemo reagirati", rekao je Marić.

Napomenuo je i da treba sačuvati što više radnih mjesta, jer to ima najvažniju vrijednost i u gospodarskom i u socijalnom smislu.

Sredinom rujna ažurirane projekcije

Najavio je da će uskoro, za dva do tri tjedna, Vlada predstaviti smjernice fiskalne i ekonomske politike, odnosno smjernice za izradu proračuna za 2021. godinu, u sklopu čega će predstaviti i ažurirane projekcije za ovu godinu. 

"Još nemamo konačnu brojku, no mogu reći temeljem ovih ostvarenja, poglavito trećeg tromjesečja, da će naša projekcija za pad u 2020. biti nešto niža nego što je bila", rekao je Marić, podsjetivši da je aktualna Vladina prognoza za ovu godinu gospodarski pad od 9,4 posto.

Kazao je i kako razvoj događaja u Hrvatskoj i svijetu pokazuju da oporavak neće imati "V" oblik. "Postaje sve jasnije da 2021. ne možemo očekivati potpuni oporavak gospodarstva te će se oporavak preseliti po svemu sudeći u 2022. godinu", istaknuo je Marić.

U takvim okolnostima, kaže, ne smije biti ponovljena greška kao u prethodnoj krizi, u kojoj se pad protegnuo na šest godina zaredom, tijekom kojih je Hrvatska izgubila 12 posto BDP-a, a nakon toga je trebalo još pet godina da se vrati na razinu prije krize, 2008. godine.

Bit će barem tehnički rebalans proračuna

Odgovarajući na upit novinara, Marić je rekao da ne isključuje do kraja godine rebalans proračuna, kazavši da će do njega doći ako ništa drugo onda zbog tehničkih promjena u samom organizaciji Vlade (spajanje ministarstava) odnosno proračunskih korisnika.

"Prvo ćemo izaći s ažuriranom procjenom BDP-a za cijelu godinu, ažurirat ćemo prihodnu stranu proračuna, na rashodnoj strani smo već dobar dio ovih povećanih troškova već prepoznali u prvom rebalansu u svibnju, ali ima i nekih mjera koje tada nisu bile prepoznate. Mi takve vrste povećanih potreba uspijevamo različitim vrstama preraspodjela napraviti. Međutim, kada vidimo cijelu sliku, ako bude potrebe i za nekim značajnijim korekcijama u proračunu, a njih u ovome trenutku nema, onda ćemo to učiniti. U najmanju ruku, očekuje nas barem tehnički rebalans, a po potrebi ćemo revidirati i neke druge parametre", rekao je Marić. 

Ćorić: Ulaganjem u proizvodnju povećati otpornost gospodarstva

Ministar Tomislav Ćorić kazao je da rekordan pad BDP-a u drugom tromjesečju ne treba nikoga čuditi te poručuje da otpornost hrvatskog gospodarstva treba povećavati ulaganjem u proizvodne djelatnosti

Činjenica da je hrvatsko gospodarstvo više od mjesec dana bilo "zaključano" sama po sebi značila je da ćemo u drugom kvartalu ove godine imati rekordan pad BDP-a i to nije nešto što nas treba čuditi, rekao je Ćorić novinarima ispred Banskih dvora.

S druge strane, ono što nas treba usmjeriti u pozitivnom smjeru, kaže Ćorić, činjenica je da su u najvećoj mjeri sačuvana radna mjesta, pri čemu ističe da u ovom trenutku na HZMO-u ima 17 tisuća više osiguranika no prije koronakrize.

"To ukazuje i na činjenicu da su mjere gospodarskog oporavka sačuvale radna mjesta i spasile dobar dio hrvatskih poduzeća od onog najneželjenijeg scenarija", ustvrdio je Ćorić.

Šok do kojeg je dovela pandemija Covid-19 nitko na svijetu nije mogao predvidjeti, a i u kontekstu "zaključavanja" ekonomije Ćorić kaže da je došlo do pada gospodarske aktivnosti kojeg nije bilo moguće izbjeći, izrazivši nadu da takve tipove šokova nećemo vidjeti u idućem razdoblju. 

Kada je riječ o povećanju otpornosti ekonomije, do nje dolazi onda kada gospodarstvo nije nužno orijentirano na jedan sektor, a Ćorić napominje da je karakteristika hrvatskog gospodarstva već trideset godina upravo da se velik dio BDP-a generira u sektoru usluga, posebice turizmu i ugostiteljstvu.

"To je ono što u narednim godinama i narednim aktivnostima treba mijenjati", istaknuo je Ćorić. Kazao je da će upravo zbog toga njegovo ministarstvo u nadolazećoj Višegodišnjoj financijskoj omotnici inzistirati na tome da se što je moguće veći udio sredstava usmjeri prema realnom sektoru, odnosno proizvodnim djelatnostima.

"To je način kako ekonomiju učiniti otpornijom", rekao je Ćorić, dodajući da su ekonomije koje nisu u tolikoj mjeri orijentirane na sektor usluga u drugom kvartalu zabilježile manji pad na europskoj razini.

S druge strane, one koje jesu, poput španjolske, talijanske, portugalske, pa u konačnici i hrvatske, doživjele su značajnije padove BDP-a, napominje.

Kaže i da se proteklih nekoliko godina u kontinuitetu provode mjere za olakšavanje poslovanja u Hrvatskoj, poput mjera administrativnog rasterećenja, smanjivanja parafiskalnih nameta te poreznog rasterećenja poduzetnika.

"Na umu treba imati činjenicu da je očito za pomake u ovom smjeru potreban i fiskalni stimulans koji dolazi s europske strane, a on će u idućem razdoblju biti izdašan a treba ga dodatno usmjeriti upravo u realni sektor i povećanje njegove konkurentnosti", kaže Ćorić.

Destimulativna je činjenica dodaje Ćorić, da je hrvatsko gospodarstvo relativno malo, međutim ono trenutno funkcionira na tržištu EU-a od 500 milijuna ljudi. "To treba biti naše usmjerenje. U pojedinim industrijama u Hrvatskoj postoje fenomenalni slučajevi koji ukazuju na to da su hrvatske kompanije u stanju biti globalno konkurentne", kaže Ćorić, ističući da je cilj podići konkurentnost cjelokupnog gospodarstva.

Smatra da, nakon ovakvog pada gospodarske aktivnosti, samo po sebi se logički nameće da će 2021. zasigurno biti godina gospodarskog oporavka, u smislu da će doći do rasta BDP-a. "Sljedeća godina svakako donosi gospodarski oporavak, međutim teško je očekivati da će rast iznositi 8 ili 9 posto koliko se prema prvim projekcijama očekuje pad u ovoj godini", rekao je Ćorić.

Nada se da će stopa gospodarskog pada za 2020. ipak biti manja od trenutnih projekcija Vlade od 9,4 posto, na što ukazuju i rezultati turističke sezone.

Očekuje i da će u trećem kvartalu u većini europskih ekonomija doći do manjeg pada BDP-a, jer su se u međuvremenu sva gospodarstva "otključala" i počela su kako-tako funkcionirati.

Podizati korporativnu kulturu i efikasnost u državnim tvrtkama

U kontekstu racionalizacije, novinari su ministra pitali hoće li biti otkaza u javnoj upravi i državnim tvrtkama, na što je Ćorić podsjetio da je ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica već najavio pomake u smislu smanjenja broja dužnosnika na razini lokalne samouprave.

"To je, ja bih rekao, tek prvi korak", kaže Ćorić, koji kaže da se logika funkcioniranja Vlade, a u konačnici i gospodarstva, mora oslanjati na krajnje napore u povećanju efikasnosti i konkurentnosti gospodarstva.

Kada je riječ o državnim tvrtkama, Ćorić navodi se već nekoliko godina inzistira na podizanju korporativne kulture i efikasnosti. Pritom su rezultati državnih kompanija, barem u dijelu pod Ministarstvom zaštite okoliša i energetike, kojem je Ćorić donedavno bio na čelu, relativno dobri, ocijenio je. Nada se da će ići dalje u tom smjeru.


Izvor: Hina/Vlada

Pisane vijesti | Zdravko Marić