Dokument o kurikulumu povijesti jednoglasno usvojen na stručnoj razini, objava u Narodnim novinama idućeg tjedna

Otvarajući 147. sjednicu Vlade, predsjednik Vlade Andrej Plenković naglasio je da su osjetljive teme povijesti 20. stoljeća, primjereno zastupljene u kurikulumu na način nedvojbenog demokratskog nepristranog određenja prema svakom totalitarnom i autoritarnom sustavu, dok je tema Domovinskog rata ovim kurikulumom detaljno obuhvaćena.

Na početku današnje sjednice Vlade, predsjednik Vlade Andrej Plenković osvrnuo se na aktualna zbivanja u proteklome tjednu.

Ovoga tjedna obilježena je 350. obljetnica Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

„Iskustvo i ulogu Katoličke crkve u razvoju kulture, znanosti i obrazovanja kroz hrvatsku povijest na primjeren smo način i obilježili i naglasili“, kazao je premijer Plenković.

Dodao je da je obilježavanje te obljetnice bila prilika kako bi se ponovo naglasilo da je Vlada za znanost izdvojila 6,5 posto više sredstava nego u prošlogodišnjem proračunu te koliko je reforma znanosti i obrazovanja bitna.

Kvalitetan konsenzus o kurikulumu povijesti

Premijer je izvijestio da su završene aktivnosti vezanih uz kurikulume u obrazovnom sustavu.

„Postigli smo jedan kvalitetan konsenzus o kurikulumu povijesti, koji nerijetko izaziva ideološke i političke prijepore. Taj tekst je dovršen, a njegova se objava u Narodnim novinama očekuje sredinom idućega tjedna“, rekao je predsjednik Vlade.

Naglasio je pritom da su osjetljive teme povijesti 20. stoljeća, poput pitanja zločina i Holokausta, primjereno zastupljene u kurikulumu na način nedvojbenog demokratskog nepristranog određenja prema svakom totalitarnom i autoritarnom sustavu.

Također, tema Domovinskog rata, koji je temelj suverene Hrvatske, primjereno je i detaljno obuhvaćena ovim kurikulumom i u skladu je sa saborskom Deklaracijom o Domovinskom ratu.

„Ono što veseli jest da je taj dokument usvojen jednoglasno na stručnoj razini“, istaknuo je Plenković i dodao da je dobro da svi članovi Vlade, bilo da su iz demokršćanskih, narodnjačkih ili liberalnih političkih filozofija, mogu zajedno stati iza ovakvoga kurikuluma, što je prava vrijednost ovoga dokumenta.

Zahvalio je svima koji su pridonijeli tome bitnom iskoraku izrazivši nadu da će stručnjaci koji će pisati udžbenike na temelju kurikuluma napraviti kvalitetne i zanimljive tekstove za hrvatske učenike, koji će izlaziti iz obrazovnog sustava sa svim temeljnim znanjima o hrvatskoj kulturi, povijesti, jeziku,
identitetu i tradiciji, ali i dobro informirani i o povijesti Europe i svijeta.

Partnerstvo Hrvatske i Svjetske banke

Ovih je dana obilježeno i 25 godina partnerstva između Hrvatske i Svjetske banke, a usvojen je i novi petogodišnji okvirni program suradnje. Predsjednik Vlade kazao je kako će Svjetska banka i dalje pratiti, savjetovati, ali i financirati projekte od hrvatskoga interesa, podsjetivši da je do sada Svjetska banka osigurala 5 milijardi eura u provedbi 80 projekata.

Posebno važnim istaknuo je to što se Svjetska banka uključila u aktivno provođenje Vladinog projekta Slavonija, Baranja i Srijem.

Podrška BiH na europskome putu

Predsjednik Vlade jučer je u Neumu sudjelovao na znanstveno-stručnom skupu „Europski ustav za Bosnu i Hercegovinu“ i još jednom pružio snažnu podršku toj zemlji na njezinom europskom putu, izrazio privrženost njezinom teritorijalnom integritetu i respekt prema sva tri konstitutivna naroda.

Skup je ocijenio dobrim i korisnim doprinosom znanstvene zajednice europskom putu Bosne i Hercegovine.

Što se tiče bilateralnih odnosa između dvije zemlje, premijer Plenković podsjetio je da su oni u mandatu njegove Vlade izrazito dinamizirani, i u trgovinskoj razmjeni, i u investicijama. Otvorena su i dva nova konzulata, dva predstavništva Hrvatske radiotelevizije, dva ureda Hrvatske gospodarske
komore, uspostavljena je zrakoplovna linija Mostar-Zagreb nakon 15 godina, i tako dalje.

„Naravno da nam je bitno da Hrvati kao ravnopravan i konstitutivan narod svoj položaj zaista konzumiraju na način da su ravnopravni te da se iznađe rješenje za izborni zakon kojim će biti onemogućene nedorečenosti i rezultati izbora koji ne predstavljaju legitimnu političku volju hrvatskoga naroda kao konstitutivnoga naroda“, poručio je.

Osvrnuo se i na besmislene optužbe ministra sigurnosti BiH Mektića.

„One su takve da osim riječi besmislica, manipulacija i zlonamjerne tvrdnje ne zaslužuju nikakve dodatne komentare“, naglasio je.

Rekao je da je Hrvatska članica NATO-a i Europske unije koja se zajedno s drugim partnerima angažira u borbi protiv terorizma te će u tom pogledu nastaviti ozbiljno i odgovorno surađivati sa svim zemljama u svom okruženju, uključujući i Bosnu i Hercegovinu.

Otklon od totalitarizama, uz njegovanje kulture sjećanja 

Osvrnuo se i na pitanje komemoracije na Bleiburgu, ocijenivši ga važnom temom koja je okupirala javni prostor.

Naglasio je da Bleiburg za Hrvatsku predstavlja jedan od simbola najtežih povreda ljudskih prava i patnje hrvatskoga naroda u 20. stoljeću. Dodao je da  glavni cilj obilježavanja bleiburške tragedije mora biti komemoracija žrtava i iskazivanje pijeteta prema svima koji su tamo ubijeni bez suda i presude.

Izrazio je nadu da će u dijalogu između hrvatske i austrijske biskupske konferencije biti pronađeno rješenje za primjereno komemoriranje i molitve za žrtvu. „Spremni smo uložiti napore da se na konstruktivan način pronađu odgovarajuća rješenja“, dodao je. 

„Mi vrlo jasno osuđujemo negiranje te velike tragedije hrvatskoga naroda, ali isto tako i pokušaje politiziranja komemoracije ili relativiziranja zločinačkog karaktera ustaškoga režima. Tu nemamo apsolutno nikakvih dilema“, poručio je predsjednik Vlade.

Istaknuo je da Vlada ima vrlo jasan otklon od svakog totalitarizma i podržava politiku njegovanja kulture sjećanja na široka kršenja ljudskih prava tijekom 20. stoljeća.

Jutros je u Banskim dvorima predsjednik Vlade primio Hermana Van Rompuya, predsjednika Centra za europsku politiku i bivšeg predsjednika Europskog vijeća te bivšeg belgijskog premijera, s kojim je razmijenio mišljenja o važnim europskim temama poput Brexita. Razgovarali su i o temama važnim za Hrvatsku, poput priprema za predsjedanje Europskom unijom te ambicijama za ulazak u Schengen i europodručje.



Foto: Hina

Pisane vijesti | Andrej Plenković