Fuchs: Najveće ulaganje u obrazovanje u povijesti Hrvatske, jednosmjenska nastava 2027./2028.

Ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs u emisiji Hrvatskog radija "A sada Vlada" govorio je o državnoj maturi, nacionalnim ispitima, jednosmjenskoj nastavi za koju se nada da će zaživjeti 2027./28. Podsjetio je da je za projekt proširenja i izgradnje vrtića, škola i sportskih dvorana Vlada je izdvojila milijardu i 120 milijuna eura, što je najveće ulaganje u obrazovanje u povijesti Hrvatske.

Ministar Fuchs je o državnoj maturi, koja je započela jučer, kazao da vjeruje da će proći očekivano i bez nekakvih problema.

„To je već uhodan sistem koji već cijeli niz godina funkcionira i svake godine sve manje i manje problema se pojavljuje“, kazao je i dodao da očekuje rezultate sigurno ne lošije nego prošle godine, ali se nada da će nas maturanti iznenaditi s još boljim rezultatima.

Istaknuo je da matura nije zamišljena da učenici nužno moraju imati dodatne instrukcije, no s obzirom na to da je prije više godina krenuo trend dodatnih instrukcija koje su roditelji plaćali, Ministarstvo i Vlada su osigurali dodatni, pojačani rad s maturantima u samim školama kako bi svi imali mogućnost da još utvrde gradivo koje im eventualno nedostaje za polaganje ispita državne mature.

Paralelno s početkom mature objavljeni su i rezultati nacionalnih ispita. Ispite iz 8 predmeta pisalo je nešto manje od 41.000 učenika 8. razreda i 37.000 učenika 4. razreda iz 3 predmeta iz osnovnih škola. Četvrtašima bolje ide matematika te priroda i društvo od hrvatskog, a osmašima je kemija bila najlakša, fizika najteža.

Ministar je o rezultatima kazao da su u jednom prosjeku koji se može očekivati.

„Ne može se reći da su oni loši ili tragični, ali definitivno nam ukazuju na nekakve trendove unutar samog obrazovnog procesa na osnovu kojih ćemo donositi još neke dodatne mjere kako bi se ujednačio čitav sustav obrazovanja u osnovnim školama“, rekao je ministar.

Nastavio je da će se u nekim narednim godinama, nakon što se obrade svi podaci, jer tu nije samo glavni podatak koliko postotaka je netko riješio iz nekog predmeta, već ima još čitav drugi niz vrlo vrijednih podataka koji će se analizirati, na kraju dobiti podatke na osnovu kojih se može zaključivati o stanju u samom sustavu i utvrditi ono što eventualno treba mijenjati ili staviti naglasak na eventualne promjene.

Svrha nacionalnih ispita, osim provjere znanja učenika, provjera rada učitelja i pojedinih škola

Na pitanje koja je svrha nacionalnih ispita osim provjere znanja učenika, ministar je rekao da je to i provjera rada učitelja i pojedinih škola, odnosno načina na koji oni prenose svoje znanje učenicima.

Ipak, kod nekih se može uočiti raskorak između ocjena u imenicima i rezultata nacionalnih ispita.

„To je upravo to što sam rekao, da se vidi je li relevantnost ocjene koju učenik ima zaključenu u školama zaista odgovara njegovom znanju“, kazao je Fuchs.

Trend pada superodlikaša

Dodao je da se od uvođenja nacionalnih ispita može primijetiti zadnjih godina, a i ove godine, trend pada superodlikaša u našim školama, što je objektivni pokazatelj usvojenog znanja učenika.

Na pitanje hoće li nacionalni ispiti s vremenom, barem za učenike osmih razreda, postati mala matura i hoće li njihovi rezultati utjecati na upise u srednje škole, ministar je odgovorio da u ovoj fazi to nije tako zamišljeno.

„To bi se, naravno, moglo koristiti tako ili pristupiti tome. Ako pitate ljude, i nastavnike, mislim da veći dio misli da ne treba, ali svakako jedan značajan dio misli da bi se ti rezultati nacionalnih ispita mogli koristiti u nekakvom obliku male mature“, dodao je.

Ipak, istaknuo je da je ključ ovog projekta snimanje stanja i instrument vođenja politike u obrazovnom sustavu.

Pojasnio je da, ako bi se to pretvorilo u ocjene i ako bi to bio preduvjet za upise u srednje škole, pokrenulo bi se ono što ne želimo, a to je da škole u tom trenutku neće pustiti učenike da pokažu svoje znanje koje su stekli kroz to cijelo vrijeme, nego će eventualno pojačano raditi i uzimat će instrukcije kako bi postigli bolji rezultat.

Prijemni ispit za srednje škole omogućava i drugima upis u željenu školu

Što se tiče upisa u srednje škole, ministar Fuchs je podsjetio kako je naglašavao taj problem upisa u srednje škole gdje se stvara vrlo napeta situacija u određenom broju škola i gimnazija, i to u prvom redu u Zagrebu.

„Govorimo ovdje o desetak srednjih škola, dok u ostalim dijelovima Hrvatske nemate taj fenomen i takve velike pritiske i to je bio jedan od razloga zašto smo dozvolili onim školama koje misle da imaju takav pritisak da uvedu svojevrsni prijemni ispit“, napomenuo je ministar.

Dodao je da ove godine osam gimnazija u Zagrebu traže još i prijemni ispit, a jedan prijemni ispit koji se piše u jednoj školi vrijedi kao rezultat za svih tih osam škola.

Naglasio je da takvom jednom pristupu gdje se dobiva i dodatni broj bodova na uspjeh na tom prijemnom ispitu omogućava i onima koji nisu baš superodlikaši da pokažu znanje na prijemnom ispitu i da jednako tako upišu eventualno i s četvorkama željene gimnazije.

„Bilo je mnogo situacija da imamo nekog odlikaša na papiru iz osnovne škole, upiše se u neku od tih željenih, traženih, „elitnih škola" i onda tu nastanu muke, veliki problemi ili jednostavno znanje s kojim je došao iz osnovne škole nije na toj razini da može uspješno pratiti nastavu u takvoj srednjoj školi i dođemo u jedan zatvoreni krug“, pojasnio je i dodao da mnogi završavaju kod psihologa, kod psihijatara, neki i na ozbiljnim tretmanima i terapijama.

Najveće ulaganje u obrazovanje; jednosmjenska nastava od 2027./28.

Vlada je najavila veliki projekt gradnje vrtića, škola, sportskih dvorana i sportskih terena, vrijedan milijardu i 120 milijuna eura i ujedno najveće ulaganje u obrazovanje.

Ministar Fuchs je kazao da se na taj način želi ostvariti ideja jednosmjenske nastave.

Istaknuo je da Vlada nikada, od postojanja Hrvatske, a i puno ranije, nije osigurala i omogućila ovakav veliki investicijski ciklus u obrazovni sustav od vrtića pa do visokog školstva.

Nastavio je da je za to osigurala vrlo velik novac, preko 3 milijarde eura. U ovom projektu za vrtiće je izdvojeno oko pola milijarde eura, za proširenje škola za jednosmjensku nastavu ili izgradnju sportskih dvorana, izgradnju novih škola gdje je to potrebno i izgradnju sportskih dvorana u svim školama, ukupno je izdvojeno oko milijardu i dvjesto milijuna eura.

Projekt uključuje 1030 školskih objekata, dvorana i škola koje treba napraviti u okviru čega je samo 375 školskih dvorana, dodao je.

Kazao je da bi sve škole trebale prijeći u jednu smjenu 2027./2028.

„Duboko se nadam i vjerujem da će se to sve skupa stići napraviti, ali naravno ne mogu garantirati jer to ovisi i o nekim drugim faktorima, samom postupku objave natječaja, biranju izvođača, samih izvođača, itd.“, rekao je i istaknuo da je bitno da svi ti projekti krenu, pa ako baš ne bude sve gotovo 2027./28., bit će 2028./29.

Na upit oko eventualnih problema s administracijom, ministar je kazao da su u javnom pozivu ti elementi jasno definirani.

„Naravno da je imovinsko-pravni odnos jedan od preduvjeta da možete uopće podnijeti zahtjev“, rekao je.

Dodao je da osnivač škole, dakle lokalna uprava, ne mora biti baš vlasnik zemljišta, to može biti pravo gradnje, pravo korištenja itd. Pojasnio je da čestice na kojima se gradi moraju biti čiste u administrativnom smislu.

„A hoće li neki javni natječaj koji raspisuje lokalna uprava padati zbog nekakvih pritužbi i žalbi, to vam u ovom trenutku, naravno, ne mogu reći“, rekao je ministar.

Za građevinske radove, kazao je da je građevinska operativa takva kakva jest.

„Mislim da u prvom redu ima problema sa samim radnicima. To je između ostalog nešto što vidimo i mi svaki dan prolazeći gradom, da imate jako puno stranih radnika koji rade na objektima koji su u gradnji ili rekonstrukciji“, kazao je.

70% učenika upisuje neki oblik strukovnog obrazovanja, a svega 30% završava gimnaziju

Ministar je kazao da je gradnja i proširenje srednjih škola vezana uz povećanje gimnazijskih kapaciteta.

„Imamo jednu situaciju koja je nešto drugačija u odnosu na druge zemlje Europske unije“, rekao je i pojasnio da Hrvatska ima najveći postotak upisa učenika koji završavaju osnovno obrazovanje i nastavlja u srednjim školama.

Međutim, kod upisa u srednje škole, u prosjeku 70% učenika osnovnih škola upisuje neki oblik strukovnog obrazovanja, a svega 30% završava gimnaziju. Oni koji završavaju gimnaziju redovito nastavljaju studij, dok od ovih 70% iz strukovnih škola gotovo polovica njih isto tako nastoji nastaviti školovanje.

„Kasnije tijekom studiranja pokazuju određene manjkavosti u nekakvim dijelovima općeg obrazovanja“, kazao je i dodao da se trude podignuti broj učenika koji upisuju gimnazijske programe barem za 5%.

Za izgradnju, dogradnju i opremanje gimnazijskih objekata osigurano je više od 75 milijuna eura

Ministar Fuchs istaknuo je da je za izgradnju, dogradnju i opremanje gimnazijskih objekata osigurano više od 75 milijuna eura.

„Tu se može i treba djelovati, ali samo izgraditi zgradu pa reći sad se upisujte neće rezultirati povećanjem“, rekao je i nastavio da nekih strukovnih zanimanja ima viška na tržištu rada i vrlo teško nalaze posao, a to su u prvom redu dio strukture koji se odnosi na ekonomske ili trgovačke programe u tim strukovnim školama.

Takve ekonomsko-trgovačke programe upisuju dobrim dijelom djeca s vrlo dobrim i solidnim ocjenama iz osnovnih škola i bez ikakvog problema bi mogli upisivati gimnazijske programe i nastaviti studirati, rekao je i dodao da je šteta da ne dobiju nešto drugačije znanje koje nudi gimnazijski program i onda nastave studirati.

„Tu ćemo smanjivanjem tih programa utjecati na to da se djeca više upisuju u gimnazijske programe“, zaključio je.

Izvor: HRT/Vlada

Pisane vijesti