Godišnjica Solidarnosti: Promjene koje su dovele do ujedinjene Europe

Nastanak neovisnog sindikalnog pokreta i poljskog sindikata Solidarnost u kolovozu 1980. označio je početak krupnih promjena koje su sljedećeg desetljeća uslijedile u cijelom istočnom bloku i dovele do mirne propasti komunizma i ujedinjenja Europe, istaknuli su u srijedu u Gdanjsku visoki državni dužnosnici i uglednici sudjelujući u raspravi na međunarodnoj konferenciji "Od Solidarnosti do slobode".

GDANJSK, 31. kolovoza 2005. (Hina) - Nastanak neovisnog sindikalnog pokreta i poljskog sindikata Solidarnost u kolovozu 1980. označio je početak krupnih promjena koje su sljedećeg desetljeća uslijedile u cijelom istočnom bloku i dovele do mirne propasti komunizma i ujedinjenja Europe, istaknuli su u srijedu u Gdanjsku visoki državni dužnosnici i uglednici sudjelujući u raspravi na međunarodnoj konferenciji "Od Solidarnosti do slobode".

"Današnji dan zauvijek će obilježiti novo poglavlje u povijesti Europe", rekao je predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso pozdravljajući skup koji je dio današnjih završnih svečanosti obilježavanja 25 godina Solidarnosti. "Solidarnost je bila pobjeda slobode, ona je stvorila novi svijet, ponudila novu perspektivu, uspostavila nove odnose među ljudima i vratila dostojanstvo naciji", istaknuo je Barroso dodajući da je potpisivanje sporazuma u kolovozu pokrenulo nepovratan proces i postavilo temelje civilnom društvu diljem istočne Europe. "Poljski su napori mobilizirali djelove Europe koji su patili pod sovjetskim blokom za ideju demokracije i taj je val doveo do ujedinjenja Europe. Danas su te dvije Europe postale jedna, ujedinjena u svojoj različitosti", dodao je predsjednik Europske komisije naglasivši kako je počašćen biti dijelom današnjih svečanosti te kako je riječ o prvom rođendanu Solidarnosti otkako je Poljskapostala dijelom Europske unije.

Povijesni vođa Solidarnosti i bivši poljski predsjednik Lech Walesa, burno pozdravljen dugotrajnim pljeskom, u svom je emotivnom obraćanju podsjetio na povijesne događaje poslije drugog svjetskog rata i podizanje blokada među državama te govorio o značenju nastanka Solidarnosti i promjena koje je Solidarnost pokrenula. Walesa je posebno istaknuo važnu ulogu poljskoga pape, Ivana Pavla Drugog, koji je Poljacima ukazao na njihovu snagu uvjerivši ih kako je moguće boriti se protiv komunizma. "Papine riječi potaknule su Poljake ali i druge narode kao i međunarodne organizacije", kazao je Walesa dodajući da su radnički prosvjedi bili presudni za kasnije događaje u Poljskoj koji su otvorili put demokraciji, ljudskim pravima i slobodnom svijetu.

Današnjem skupu nazočio je i hrvatski premijer Ivo Sanader, a u hrvatskom izaslanstvu su i ministrica vanjskih poslova i europskih integracija Kolinda Grabar Kitarović te ministar kulture Božo Biškupić.

"Pokret Solidarnosti bio je jedan od pokretača povijesnih promjena u Europi, nestanka komunizma i blokovskih podjela Europe. To je bio velik događaj ne samo za Poljsku nego i za cijelu istočnu Europu koja je bila pod čizmom komunizma, a to znači i za Hrvatsku", rekao je hrvatskim novinarima premijer Sanader dodajući kako je hrvatsko izaslanstvo u tom smislu došlo sudjelovati na ovoj velikoj svečanosti i odati priznanje Lechu Walesi, legendarnom vođi sindikata Solidarnost.

Na skupu u Gdanjsku govorio je i bivši poljski ministar vanjskih poslova Bronislav Geremek, bivši čelnik Solidarnosti Janusz Sniadek te poljski predsjednik Aleksander Kwasniewski, a skup su pozdravili i njemački predsjednik Horst Koehler, ukrajinski Viktor Juščenko, gruzijski predsjednik Mihail Salikasvili, mađarski Laszlo Solyom i drugi. Svi sudionici skupa, jednako kao i brojni stručnjaci, povjesničari i političari u raspravama održanim posljednjih dana u Poljskoj, istaknuli su veliku važnost sindikata u pokretanju reformskog procesa koji je doveo do pada Berlinskog zida i ujedinjene Europe.

Konferencija je dio je završnih svečanosti u baltičkoj prijestolnici zemlje, koje se održavaju na dan kada su nakon niza štrajkova postignuti sporazumi s vlašću, među njima i onaj iz Gdanjska, kojim se kroz 21 zahtjev štrajkaša traži i osnivanje neovisnog i samostalnog sindikata, autentičnog predstavnika radnika.

Sindikat je izrastao iz radničkih prosvjeda koji su u srpnju krenuli u Lublinu da bi se proširili na Gdanjsk i druge gradove, a zahtjevi štrajkaša obuhvatili su povećanje plaća, podizanje spomenika radničkim žrtvama 1970. i 1976., neovisnost i slobodu govora, slobodno sindikalno djelovanje i pravo na štrajk, poboljšanje sustava
zdravstvenog osiguranja, vrtiće, trogodišnji porodiljski dopust. Službeno je registriran 10. studenog, a ubrzo potomdosegnuo je 9 milijuna članova zaprijetivši i vladajućem režimu, zbog čega je 1981. bio zabranjen, njegove vođe uhićene a u zemlji uvedeno izvanredno stanje, potom i diktatura pod vodstvom generala Wojciecha Jaruzelskog. Promjene koje su idućih 10 godina zahvatile istočnu Europu dovele su i u Poljskoj do pada komunizma, a sindikalni vođa Lech Walesapostat će prvi demokratski izabrani predsjednik.


Na Trgu solidarnosti ispred brodogradilišta okupilo se sredinom dana više od 10.000 ljudi na velikom misnom slavlju koje je predvodio krakovski nadbiskup Stanislaw Dzivicz, a kojim se željelo odati zahvalnost pokretu Solidarnost. Proslava obljetnice završava poslijepodne potpisivanjem povelje o osnivanju Europskog centra Solidarnosti, koju će potpisati svi šefovi izaslanstava. Glavni cilj djelovanja Centra biti će očuvanje plodova mirne revolucije Solidarnosti, a posebice se ističe njegova važnost za zemlje u kojima još nije pobijedila demokracija.



Pisane vijesti