Hrvatska igra važnu ulogu u sprječavanju većeg intenziteta istočno-mediteranske i zapadno-balkanske migrantske rute

Uoči početka neformalnog sastanka čelnika Europske unije u Salzburgu, predsjednik Vlade Andrej Plenković jutros je novinarima kazao da su šefovi država i vlada na sinoćnjoj večeri raspravljali o provedbi zaključaka o migracijama sa sastanka Europskog vijeća iz lipnja te izrazio zadovoljstvo načinom na koji ih provodi Hrvatska.

„Nastojimo maksimalno zaštititi našu granicu, koja je najdulja ne-schengenska vanjska granica Europske unije, 1351 kilometar. S te se strane vidi pozitivna uloga i odgovornost Hrvatske koja sa 6.500 policajaca čuva svoju granicu i sprječava nezakonite migracije “, poručio je premijer Plenković.

Dodao je da Hrvatska naglasak stavlja na suradnju sa susjednim zemljama, a što se tiče angažmana Frontexa, kazao je da Hrvatska želi da te potencijalne snage budu prije svega, uz sporazume o statusu sa susjednim zemljama, pojačanje za njihove granične policije. Pojasnio je da to znači jačati najdalju vanjsku granicu Grčka-Turska i Bugarska-Turska, kao i granice zemalja koje su između Hrvatske i Bugarske i Grčke, te na taj način spriječiti migracijski priljev na Hrvatsku.

Istaknuo je da je iskustvo s letjelicom Frontexa, koja snima i kontrolira sve migracijske tijekove, a od srpnja je bazirana u Zadru, izrazito pozitivno.

„Svi su svjesni da Hrvatska igra važnu ulogu u sprječavanju veće dinamike i intenziteta istočno-mediteranske i zapadno-balkanske rute“, naglasio je premijer.

Dodao je da su čelnici EU-a razgovarali i o pitanju vizne liberalizacije i pojasnio da su neke od nečlanica EU u našem susjedstvu prilično liberalizirale vizni sustav. Brojne članice EU-a, kazao je, žele da te zemlje postupno harmoniziraju vizni sustav s onim koji postoji unutar Schengena i na taj način spriječe dolaske letovima.

Govoreći o suradnji s Bosnom i Hercegovinom u kontekstu sprječavanja ilegalnih migracija, naglasio je da je ona dobra.

„Što su snažniji kapaciteti Bosne i Hercegovine u pogledu kontroliranja vlastitih granica, tada je i cijela Europska unija puno zadovoljnija jer će biti manje ilegalnih prelazaka u Hrvatsku“, rekao je. Dodao je da istočno-mediteranska ruta, koja je jedina kopnena, ima najveći potencijal u budućnosti ako stvari ne idu dobro te naglasio da se stoga treba držati obaveza i dogovora s Turskom i na taj način kontrolirati te tijekove, kao i jačati kapacitete Bosne i Hercegovine.

Što se tiče Srbije i Makedonije, kazao je da su one u fazi pregovora sporazuma o statusu Frontexa kako bi ih se osnažilo.

Predsjednik Vlade naglasio je da nijedan događaj nije imao tako velike političke posljedice na zbivanja u Europskoj uniji kao izbjegličko-migracijska kriza 2015. i 2016 te je zato od presudne važnosti da Europska unija u cjelini pronađe rješenje. Naglasio je da stoga treba pomoći da se problem rješava na izvorištu.

Najavio je da će danas glavni fokus rasprave biti na unutarnjim aspektima, kao što je borba protiv terorizma, kibernetičkoga kriminala i općenito protiv različitih pritisaka izvana, te o Brexitu.

Otvorenih pitanja za Hrvatsku u kontekstu Brexita više nema, kazao je Plenković, s obzirom da su hrvatski građani u potpuno izjednačeni s ostalim građanima Europske unije u pogledu slobode kretanja.

„Sada je važna poruka političke zrelosti, nas 27 s jedne strane i Ujedinjene Kraljevine. A to znači, kada se već dogodio taj referendum i čitav proces vezan za izlazak Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije, da taj dogovor na kraju bude ispregovaran“, kazao je predsjednik Vlade.

Novinare je zanimalo je li predsjednik Vlade imao priliku razgovarati s novim slovenskim premijerom. Kazao je da su se jučer prvi puta susreli i razgovarali.

„Vjerujem da ćemo voditi dijalog u cilju razvijanja dobrih odnosa i rješavanja otvorenog pitanja granice“, poručio je premijer Plenković i ponovio kako je važno odgovorno i zrelo pristupiti rješavanju toga pitanja.



Foto: Vlada RH / Europsko vijeće

Pisane vijesti | Andrej Plenković