INTERVJU ministra Rajka Ostojića u Novom listu: Tražio sam od Linića da zdravstvo izuzme od novih rokova plaćanja

Promptno sam uputio dopis Slavku Liniću da se zdravstvo izuzme iz zakona o obvezama plaćanja dok se ne izniveliraju rokovi sa 180 na 60 dana i dok ne bude čisti start

Ministar zdravlja Rajko Ostojić svoj je mandat, umjesto da čim prije provede najavljene mjere, započeo saznanjem da mu sustav raspolaže s daleko manje novca od onoga što je očekivao. Zasad ne zna reći hoće li biti proračunskih injekcija za pokriće dugova koje je zatekao, no neće ih se – kaže – riješiti preko noći.

Ne zvuči baš dobro kad ministar već na startu odustane od jednog od ključnih obećanja, onog o ukidanju zdravstvenog doprinosa za umirovljenike od tri posto.

– Kad postavljate dijagnozu, činite to na osnovu anamneze, kliničkog pregleda i laboratorijskih nalaza, dakle na osnovu činjenica i argumenata. Tako sam i ja dao obećanje, koje i dalje mislim ispuniti, na osnovu, nažalost, netočnih izjava mog prethodnika da imamo najstabilniji financijski sustav u Europi. Ako je to tako, ako teče med i mlijeko, logičan je zaključak da napravimo civilizacijski pomak i umirovljenicima koji su cijeli život izdvajali za zdravstvo, ukinemo taj porez.

U svakom slučaju inzistirat ću da ga barem smanjimo za 50 posto, i to tijekom ove godine. Dakle, nisam odustao, već sam rekao da ćemo smanjiti doprinos, a do kraja mandata, rastom BDP-a, i ukinuti ga. Smanjenjem sa tri na 1,5 posto država bi izgubila nekih 20 milijuna kuna, što u odnosu na proračun od 22 milijarde kuna nije puno, a pošteno je.

Hoćete li dug HZZO-a u skoro vrijeme dovesti u zakonske rokove plaćanja, kad će se sanirati dug bolnica?

– Dug bolnica je 3,6 milijardi kuna, a bolnice imaju i dodatnih 1,4 milijardi kuna duga prema komitentnim bankama, za koji pretpostavljam da imaju novac. Pokriće tog duga je u pregovorima s ministrom financija. Upravo zbog toga smo se složili da HZZO ne može izaći iz riznice.

Naravno, HZZO treba pro futuro izaći iz riznice, kad se bude uredno i na vrijeme financirao. Međutim, za to nam nedostaje gotovo pet milijardi kuna. Kad se to dogodi, onda će skupština osiguranika na čelu HZZO-a vrlo jasno reći s koliko novca posluju i oni će određivati budžete. To će biti olakšanje svim budućim političarima da, napokon, imaju osiguravajuću tvrtku koja nije dio riznice.
A što je s pokrićem duga?


– To osim mene morate pitati i ministra financija. Promptno sam uputio dopis Slavku Liniću da se zdravstvo izuzme iz zakona o obvezama plaćanja dok se ne izniveliraju rokovi sa 180 na 60 dana i dok ne bude čisti start. Sad se događa, što je potvrdio i saborski zastupnik HDZ-a Reiner u svom dopisu od prije mjesec dana, da kontinuirano od 2010. godine HZZO kasni s plaćanjima usluga za primjerice skupe lijekove, transplantacije i slično, od 30 do 60 dana u odnosu na ugovorene rokove.

Stoga su prosječni rokovi plaćanja KBC Zagreb prema dobavljačima narasli na 260 dana, u Osijeku čak 700 dana, u Rijeci skoro 500. To je začarani krug koji treba kirurški razrezati, postaviti na zdrave osnove i poštovati 60 dana. To zahtijeva vrijeme.

Hrvatsku godinama muči manjak liječnika, a ulaskom u EU taj bi problem mogao kulminirati. Jeste li se pripremili za »poljski scenarij«? Kako gledate na prijedloge da se plaće liječnika u osnovici izjednače sa sudačkim plaćama?

– Plaće liječnika, ako ih usporedimo s plaćama u EU jesu niske, ali su u usporedbi s drugim profesijama u Hrvatskoj relativno dobre, osim sa sudačkim. Nažalost plaće zdravstvenih profesionalaca se ne mogu povećati barem u prve dvije godine mandata, ali ćemo im zato pružiti zadovoljstvo da rade. Liječnike obiteljske medicine stimulirat ćemo da više rade tzv. male zahvate te dobiju veću plaću, a liječnike u bolnici da napokon iskoriste svoje znanje i vještine.

Kako ćete onda riješiti problem manjka liječnika, hoćete li ih uvoziti s Istoka?

– Od pet grupa zdravstvenih profesija, u njih četiri već sad imamo manjak prema EU – to su medicinske sestre i tehničari, primalje, liječnici i farmaceuti, dok smo samo sa stomatolozima na istom nivou.

Očekuje se da će 2013. godine u prvoj godini ulaska u EU iz Hrvatske otići oko 500 liječnika i 1.500 sestara, ali će se njih pedeset posto i vratiti za godinu-dvije. Radim s kolegom Jovanovićem na tome da se podignu upisne kvote na svim zdravstvenim fakultetima. Uređena država pozorno gleda što joj nedostaje, kakvo je stanje na tržištu rada, i kad vidi da ima manjak nekog kadra, povisuje upisne kvote.

Dali ste do znanja da ćete, kad sadašnjim ravnateljima bolnica istekne mandat, imenovati nove. Odnosi li se to i na ravnatelja KBC-a Rijeka, Hermana Hallera?

– Svi ravnatelji čekaju završni račun. One za koje se utvrdi da su poslovali odlično nagradit ćemo, a one u čijim su bolnicama duge liste čekanja i imaju veliki minus na računu, morat će sukladno zakonu objasniti razloge lošeg poslovanja.

Kako u tom pogledu stoji riječki KBC?

– Liste čekanja u riječkoj su bolnici velike, među ostalim i na mamografiju. Danas sam potpisao nabavku novog mamografa i SPECT-a, dijagnostičkog uređaja koji se koristi u nuklearnoj medicini, a jedino ga riječka bolnica nije imala. Ta nam je bolnica, uz pulsku, na listi prioriteta za rekonstrukciju.



Vijesti iz medija