- Objavljeno: 31.10.2012.
Intervju ministra turizma Veljka Ostojića
1.Nedavno je završilo najveće godišnje okupljanje turističkih djelatnika u Duborvniku na kojemu se osjetilo i ponešto euforije zbog dobrih rezultata. Koliko je realna javno iskazana želja premijera Milanovića da Hrvatska u turizmu bude najbolja u Europi?
Uspijevaju samo ambiciozni i dobro je imati visoke, ali ostvarive planove. Hrvatska neće biti najveća turistička sila, ali može biti najbolja. Naravno, to se niti može niti hoće dogoditi u kratkom roku, ali imajući u vidu sadašnje stanje našeg turizma , planove te potencijale to je definitivno moguće. Nužno je ne dozvoliti da nam se turizam događa sam po sebi. Mi moramo upravljati njegovim razvojem ,a da to sustavno činimo moramo postići nacionalni konsenzus oko ključnih pitanja njegova razvitka. Kakvi želimo biti 2025. ili 2040? Odgovor na to pitanje mora biti jasan i to je jedan od ključnih preduvjeta uspjeha.
2. Kako u tom kontekstu tumačiti to što smo trenutno 24. u Europi, a 34. u svijetu po konkurentnosti? Je li točno da smo osmi od devet zemalja na Mediteranu i kako to komentirate?
Ti podatci su doista točni i oni govore da ima značajnog prostora za poboljšanje. Upravo stoga, glavni je cilj ovog ministarstva turizma jačanje konkurentnosti hrvatskog turizma i to pomoću tri mjere, izmjene zakonske regulative, pristupa povoljnim uvjetima financiranja te učinkovitijeg komuniciranja s tržištem. Što se zakonodavnog okvira tiče, sljedeću godinu će apsolutno obilježiti smanjena stopa PDV-a, no istaknuo bih i da radimo na izmjenama i dopunama zakona kao što su to Zakon o pružanju usluga u turizmu, Zakon o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma, Zakon o pružanju usluga u turizmu te izmjena „investicijskog zakonodavnog okvira“. Proaktivni smo i kada su u pitanju zakoni u ingerenciji drugih ministarstava , a utječu na turizam kao što su Zakon o turističkom zemljištu, Zakon o gradnji…
Kako bismo potaknuli nove investicije, s HBOR-om su već za ovu godinu dogovoreni posebni kreditni uvjeti s kamatnom stopom od 1, 3 i 5% za projekte u turizmu, što su izuzetno povoljni uvjeti za investitore. Rezultat je već vidljiv jer je do rujna odobreno više od milijardu kuna kredita za 108 projekata, a u obradi se nalaze zahtjevi u iznosu od dodatnih 440 milijuna kuna. Pri kraju smo definiranja posebnog programa za male i srednje poduzetnike u suradnji s HBOR-om ,HAMAG-om te Ministarstvom poduzetništva i obrta za sljedeću godinu. Osim toga, Ministarstvo turizma već je ove godine provelo 8 programa za podizanje konkurentnosti, koji su namijenjeni razvoju novih inovativnih proizvoda, edukaciji, manifestacijama, ukratko razvitku turizma.
Želim još jednom podsjetiti da 1.7.2013. stupamo u EU te da će nam na raspolaganju biti značajna sredstva iz EU fondova koja ne smijemo propustiti iskoristiti.
Treća mjera za podizanje konkuretnosti je promjena u načinu komuniciranja s tržištem, koja će se provesti kroz Plan rada HTZ-a, a na temelju već donesenog izazovnog i inovativnog Operativnog marketing plana. U njemu su zacrtana dva glavna cilja, a to su smanjenje sezonalnosti, odnosno produljenje glavnog dijela turističke sezone te povećanje broja turističkih dolazaka u kontinentalnoj Hrvatskoj. Također, svi poticaji za sljedeću godinu namijeneni su isključivo za jačanje pred i posezone. Kažem da je OMP izazovan jer je došlo do velikih promjena – smanjenja budžeta za off line oglašavanje, brošure, nastupe na sajmovima, a značajno su se povećala sredstva koja će se uložiti u odnose s javnošću, on line marketing, viralni marketing, suradnji s bloggerima. Također, jednu od ključnih razvojnih uloga za destinacije imat će sustav destination management organizacija i kompanija za koja smo izdvojili 800% više sredstava nego u 2012.
3. Rekli ste da želite da sami upravljamo svojom turističkom budućnošću, a ne da nam se ona događa sama od sebe. Glavni plan kaže da bi 2020. godine trebali imati dvostruko veću zaradu, odnosno oko 7 posto rasta prihoda godišnje. Je li to realno? Kako dogodine biti 7 posto bolji od 2012.?
Treba biti realan i reći da su za rast prihoda potrebne investicije, stoga prvenstveno do 2014.godine želimo stvoriti institucionalne pretpostavke za daljnji razvoj, izmijeniti zakonsku regulativu, osigurati povoljne izvore za financiranje projekata, pripremiti investicijske projekte te unaprijediti komunikaciju sa tržištem, uz kompletnu privatizaciju turističkog portfelja.
Siguran sam kako će to pratiti i povećanje prihoda od turizma, te držim da je ostvarenje zacrtanih primitaka moguć. Povećanje od prosječno 7% godišnje ne mora značiti da će svake godine povećanje biti upravo takvo. S novim investicijama i dizanjem kvalitete rasti će i primici.
4. Kako osigurati da planirane investicije od oko 8 milijardi eura u idućih desetak godina idu u pravcu razvoja, a ne samo rasta kapaciteta?
Na Danima hrvatskog turizma prošli smo tjedan predstavili izvješća koja će biti podloga za pripremu Glavnog plana i strategije razvoja hrvatskog turizma do 2020. godine. Strategija će odgovoriti na nekoliko ključnih pitanja – kako napraviti iskorak prema turizmu doživljaja, kako produljiti turističku sezonu, kako pozicionirati pojedine turističke regije, kako razviti hotelski smještaj i općenito smještajni portfolio... U nacrtu Strategije nalazi se prijedlog odgovora na sva ova pitanja. Naša je želja povećati broj soba u hotelima visoke kategorije, podići standard smještaja i omogućiti nova ulaganja u smještajne kapacitete u kampovima, podići standard i reorganizirati privatni smještaj.. Izvještaji koji čine radnu verziju strategije nalaze se na našim internetskim stranicama, traje javna rasprava pa još jednom pozivam sve koji žele doprinijeti razvoju hrvatskog turizma da se priključe njenoj izradi.
Taj dokument nam je od velike važnosti jer će upravo on biti osnova za povlačenje sredstava iz fondova Europske unije. Želja nam je da ih iskoristimo na najbolji mogući način, a ono što ne bude u Strategiji koju potvrdi EK, neće biti u mogućnosti realizirati.
5.Najavili ste mogućnost prepuštanja lokalnoj samoupravi određivanja omjera kreveta u turističkim zonama. Kako se pri tome zaštiti od parcijalnih interesa lokalnih moćnika i njihovih prijatelja?
Stav Ministarstva turizma je da razvoj i upravljanje destinacijom treba biti u rukama ljudi koji žive i upravljaju destinacijom svaki dan. Ne znam zašto bi netko iz Zagreba odlučivao koliko će biti omjer hotela i vila ili apartmana u Splitu, Šibeniku, Dubrovniku ili Puli. Ljudi na lokalnoj razini moraju preuzeti odgovornost za takve odluke, a na nacionalnoj mora postojati kontrolni mehanizam u slučaju nelogičnih ili nestručnih rješenja.
6. Sa stopom PDV-a od 10 posto u 2013. godini Hrvatska bi trebala povećati konkurentnost. Koliko poreznih sredstava će se proračun odreći zbog toga, a koliki bi efekti od njega trebali biti?
Prema nekim procjenama radi se o iznosu od oko 400 milijuna kuna direktnog smanjenja prihoda državnog proračuna. Međutim, uvjeren sam da će se taj manjak nadoknaditi ostalim koristima tog poteza. Da ne razmišljam tako, ne bih predlagao ili ako hoćete inzistirao na toj mjeri. Sličan potez učinile su prije nas i neke druge zemlje(Francuska, Njemačka i Švedska), i kod njih su se osim povećanja investicija u sektor dogodila još dva iznimno važna učinka na gospodarstvo. Prvo je pad cijena usluga u sektoru te povećanje broja zaposlenih, što je vrlo važno za cjelokupno gospodarstvo Hrvatske. Kad se to dogodilo kod njih, ne vidim razloga da se ne dogodi i kod nas.
Osim toga, takvom stopom približavamo se uvjetima poslovanja, barem što se PDVa tiče, većini naših konkurenata što je vrlo važno jer se s njima takmičimo na globalnom i potpuno otvorenom tržištu.
7. Privatni smještaj trenutno ima najveći kapacitet i najkraću sezonu. Kako vidite njihov razvitak u budućnosti? Nitko ne može zabraniti gradnju novih apartmana, ali već sada je ponuda nadišla potražnju, kako to staviti u funkciju razvoja turizma?
Privatni smještaj jedan je od najvećih izazova hrvatskog turizma. Osobno mislim da je jedno od rješenja dizanje kvalitete i preobrazba dijela soba i apartmana u privatne pansione i male hotele.
Dio te vrste kapaciteta pokušat ćemo organizirati u vidu tzv. difuznih hotela, što je novina u našoj turističkoj ponudi.
Upravo zbog toga, te zbog lakšeg rješavanja problema privatnih iznajmljivača, zajedno s Hrvatskom gospodarskom komorom, radimo na osnivanju nacionalne udruge privatnih iznajmljivača koja će onda predstavljati iznajmljivače s kojima ćemo moći uspostaviti kvalitetnu suradnju te im pomoći i putem brojnih organiziranih edukacija.
8. Dio javnosti ipak misli kako nam se dio turističkog prometa dogodio slučajno, zahvaljujući promjeni trendova u putovanjima, ali i problemima u drugim turističkim zemljama. Kako Vi gledate na to?
Ne treba bježati od činjenice da su nam i neke objektivne okolnosti išle ne ruku, mislim tu na politička događanja u nekim nama turistički konkurentnim zemljama, no činjenica je da je Hrvatska pobjednik dosadašnjeg tijeka sezone. Očito da smo mi dobro radili i izabrali pobjedničku tržišnu strategiju.
Odlični rezultati postignuti su, prije svega, zahvaljujući dobroj pripremi ovogodišnje turističke sezone, kako od strane javnog, tako i privatnog sektora. Hrvatska kontinuirano diže kvalitetu svoje turističke ponude i postaje sve atraktivnija destinacija, što pokazuju ovogodišnji rezultati. U promociji smo se ove godine fokusirali na tzv. tradicionalna tržišta, prije svega na Njemačku, Austriju, Nizozemsku i to je dalo rezultate. Pokušali smo do tih tržišta prodrijeti s porukom da je Jadran najbliže toplo more središnjoj Europi i očito da smo učinili pozitivan pomak u percepciji Hrvatske kao turističke zemlje. Pored toga, Hrvatska ima neprikosnovene atribute koji utječu na turistički promet, kao što su ljepota zemlje, očuvanost prirodne i kulturne baštine, gostoljubivost, vrijednost za novac.
9. Koliko se mi u promociji obraćamo mladoj populaciji, back-packerima koji su nas preplavili ove sezone? Hoće li zaokret prema on-line oglašavanju to promijeniti?
Kako ćete birati blogere kojima su predviđena značajna sredstva u promociji u 2013.?
Iz strategije se vidi da se ne možemo ograničiti na samo jednu skupinu zato se mi obraćamo obiteljima s djecom, gostima zrele dobi, mladim parovima, gostima treće životne dobi, mladima od 18 do 24 godina te organizatorima poslovnih putovanja.
Za sve njih treba stvoriti turističke proizvode koji odgovaraju na njihove potrebe. Moramo diferencirati tržišta i ciljne skupine ovisno o razdobljima godine i turističkim proizvodima i to prema turističkim regijama. Posebice se to mora definirati za pred i post sezonu.
Što se tiče mlade populacije, iz nacrta Glavnog plana i strategije razvoja turizma Hrvatske vidljivo je kako ćemo posebnu pažnju posvetiti mladim parovima između 25 i 35 godina jer oni putuju gotovo cijele godine. Definitivno će zaokret prema jačem on line-u pomoći u komunikaciji s njima, ali to neće biti dovoljno. Ostaje trajna zadaća koja se zove kreiranje novih motiva dolazaka. Kad razgovaramo o tome svaki od turističkih radnika koji radi u segmentu upravljanja destinacijom treba si postaviti pitanje: zbog kojeg motiva bi neki gost želio doći u npr. Makarsku 15. studenog i tamo boraviti nekoliko dana? Ako postoje razlozi za dolazak, znači da smo na dobrom putu.
U Hrvatsku ćemo dovoditi najpoznatije svjetske bloggere, a kriteriji će biti kao i za sve druge medije – doseg i čitanost.
10. U više navrata ste naglasili da će se u 2013. godini financijski pratiti samo pred i posezonski projekti, a glavnina low-cost prijevoznika leti samo u glavnoj sezoni. Hoće li oni u udruženom oglašavanju onda dobiti sredstva samo za razdoblje izvan glavne sezone?
Upravo tako. Sva sredstva tzv.udruženog oglašavanja za ovu su godinu, a tako i za 2013. planirana isključivo u periodu pred i posezone.
11. Hoće li taj model potpora samo izvan glavne sezone vrijediti i za turističke manifestacije? Znači li to da događanja u glavnoj sezoni neće biti stimulirana sredstvima ministarstva?
U Operativnom marketing planu HTZ-a za 2013. godinu planirano je kako će Hrvatska turistička zajednica 50% planiranih sredstava za podupiranje manifestacija namijeniti onima izvan, a 50% u glavnoj turističkoj sezoni. Međutim, može se iščitati kako se postepeno ide upravo prema tome da se podupiru manifestacije isključivo u razdoblju izvan glavne turističke sezone.
Ministarstvo turizma od sljedeće će godine izdvajati sredstva isključivo za najveće manifestacije, a svakako će se pri ocjenjivanju voditi briga o periodu u kojem se ona održava te će u prednosti biti manifestacije izvan same glavnine turističke sezone.
12 .Velike su i glasne polemika oko kruzing-turizma kod nas, osobito u Dubrovniku koji je preopterećen velikikm brojem uplovljavanja. Možete li demistificirati zaradu od kruzera, ima li je ili nema za luke uplovljavanja? Ako je kruzing turizam tako loš kako neki tvrde, zašto ga i dalje uporno razvijaju Barcelona, Pirej, Genova, Venecija...?
Zaradu od kruzera ne treba demistificirati. Postoje istraživanja koja jasno govore o tome kako se u pojedinoj destinaciji ponašaju ti gosti odnosno koliko troše. Kad govorimo o tom turističkom segmentu treba razlikovati tzv. home port, dakle luke gdje se gosti ukrcavaju i iskrcavaju od tzv. port of call tj. prolazne luke. Dakako da su učinci u home portu puno veći i tome trebamo, kad je to moguće, težiti. Kruzing turizam, kao i uostalom turizam uopće, ima i pozitivnih i negativnih učinaka. Onih pozitivnih puno više, dakako. Nama kruzing turizam treba, no ne smijemo dozvoliti situacije da, zbog prije svega naše nedovoljne organiziranosti, trpi destinacija i gosti koji su u nju došli na drugačiji način.
Vijesti iz medija
Uspijevaju samo ambiciozni i dobro je imati visoke, ali ostvarive planove. Hrvatska neće biti najveća turistička sila, ali može biti najbolja. Naravno, to se niti može niti hoće dogoditi u kratkom roku, ali imajući u vidu sadašnje stanje našeg turizma , planove te potencijale to je definitivno moguće. Nužno je ne dozvoliti da nam se turizam događa sam po sebi. Mi moramo upravljati njegovim razvojem ,a da to sustavno činimo moramo postići nacionalni konsenzus oko ključnih pitanja njegova razvitka. Kakvi želimo biti 2025. ili 2040? Odgovor na to pitanje mora biti jasan i to je jedan od ključnih preduvjeta uspjeha.
2. Kako u tom kontekstu tumačiti to što smo trenutno 24. u Europi, a 34. u svijetu po konkurentnosti? Je li točno da smo osmi od devet zemalja na Mediteranu i kako to komentirate?
Ti podatci su doista točni i oni govore da ima značajnog prostora za poboljšanje. Upravo stoga, glavni je cilj ovog ministarstva turizma jačanje konkurentnosti hrvatskog turizma i to pomoću tri mjere, izmjene zakonske regulative, pristupa povoljnim uvjetima financiranja te učinkovitijeg komuniciranja s tržištem. Što se zakonodavnog okvira tiče, sljedeću godinu će apsolutno obilježiti smanjena stopa PDV-a, no istaknuo bih i da radimo na izmjenama i dopunama zakona kao što su to Zakon o pružanju usluga u turizmu, Zakon o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma, Zakon o pružanju usluga u turizmu te izmjena „investicijskog zakonodavnog okvira“. Proaktivni smo i kada su u pitanju zakoni u ingerenciji drugih ministarstava , a utječu na turizam kao što su Zakon o turističkom zemljištu, Zakon o gradnji…
Kako bismo potaknuli nove investicije, s HBOR-om su već za ovu godinu dogovoreni posebni kreditni uvjeti s kamatnom stopom od 1, 3 i 5% za projekte u turizmu, što su izuzetno povoljni uvjeti za investitore. Rezultat je već vidljiv jer je do rujna odobreno više od milijardu kuna kredita za 108 projekata, a u obradi se nalaze zahtjevi u iznosu od dodatnih 440 milijuna kuna. Pri kraju smo definiranja posebnog programa za male i srednje poduzetnike u suradnji s HBOR-om ,HAMAG-om te Ministarstvom poduzetništva i obrta za sljedeću godinu. Osim toga, Ministarstvo turizma već je ove godine provelo 8 programa za podizanje konkurentnosti, koji su namijenjeni razvoju novih inovativnih proizvoda, edukaciji, manifestacijama, ukratko razvitku turizma.
Želim još jednom podsjetiti da 1.7.2013. stupamo u EU te da će nam na raspolaganju biti značajna sredstva iz EU fondova koja ne smijemo propustiti iskoristiti.
Treća mjera za podizanje konkuretnosti je promjena u načinu komuniciranja s tržištem, koja će se provesti kroz Plan rada HTZ-a, a na temelju već donesenog izazovnog i inovativnog Operativnog marketing plana. U njemu su zacrtana dva glavna cilja, a to su smanjenje sezonalnosti, odnosno produljenje glavnog dijela turističke sezone te povećanje broja turističkih dolazaka u kontinentalnoj Hrvatskoj. Također, svi poticaji za sljedeću godinu namijeneni su isključivo za jačanje pred i posezone. Kažem da je OMP izazovan jer je došlo do velikih promjena – smanjenja budžeta za off line oglašavanje, brošure, nastupe na sajmovima, a značajno su se povećala sredstva koja će se uložiti u odnose s javnošću, on line marketing, viralni marketing, suradnji s bloggerima. Također, jednu od ključnih razvojnih uloga za destinacije imat će sustav destination management organizacija i kompanija za koja smo izdvojili 800% više sredstava nego u 2012.
3. Rekli ste da želite da sami upravljamo svojom turističkom budućnošću, a ne da nam se ona događa sama od sebe. Glavni plan kaže da bi 2020. godine trebali imati dvostruko veću zaradu, odnosno oko 7 posto rasta prihoda godišnje. Je li to realno? Kako dogodine biti 7 posto bolji od 2012.?
Treba biti realan i reći da su za rast prihoda potrebne investicije, stoga prvenstveno do 2014.godine želimo stvoriti institucionalne pretpostavke za daljnji razvoj, izmijeniti zakonsku regulativu, osigurati povoljne izvore za financiranje projekata, pripremiti investicijske projekte te unaprijediti komunikaciju sa tržištem, uz kompletnu privatizaciju turističkog portfelja.
Siguran sam kako će to pratiti i povećanje prihoda od turizma, te držim da je ostvarenje zacrtanih primitaka moguć. Povećanje od prosječno 7% godišnje ne mora značiti da će svake godine povećanje biti upravo takvo. S novim investicijama i dizanjem kvalitete rasti će i primici.
4. Kako osigurati da planirane investicije od oko 8 milijardi eura u idućih desetak godina idu u pravcu razvoja, a ne samo rasta kapaciteta?
Na Danima hrvatskog turizma prošli smo tjedan predstavili izvješća koja će biti podloga za pripremu Glavnog plana i strategije razvoja hrvatskog turizma do 2020. godine. Strategija će odgovoriti na nekoliko ključnih pitanja – kako napraviti iskorak prema turizmu doživljaja, kako produljiti turističku sezonu, kako pozicionirati pojedine turističke regije, kako razviti hotelski smještaj i općenito smještajni portfolio... U nacrtu Strategije nalazi se prijedlog odgovora na sva ova pitanja. Naša je želja povećati broj soba u hotelima visoke kategorije, podići standard smještaja i omogućiti nova ulaganja u smještajne kapacitete u kampovima, podići standard i reorganizirati privatni smještaj.. Izvještaji koji čine radnu verziju strategije nalaze se na našim internetskim stranicama, traje javna rasprava pa još jednom pozivam sve koji žele doprinijeti razvoju hrvatskog turizma da se priključe njenoj izradi.
Taj dokument nam je od velike važnosti jer će upravo on biti osnova za povlačenje sredstava iz fondova Europske unije. Želja nam je da ih iskoristimo na najbolji mogući način, a ono što ne bude u Strategiji koju potvrdi EK, neće biti u mogućnosti realizirati.
5.Najavili ste mogućnost prepuštanja lokalnoj samoupravi određivanja omjera kreveta u turističkim zonama. Kako se pri tome zaštiti od parcijalnih interesa lokalnih moćnika i njihovih prijatelja?
Stav Ministarstva turizma je da razvoj i upravljanje destinacijom treba biti u rukama ljudi koji žive i upravljaju destinacijom svaki dan. Ne znam zašto bi netko iz Zagreba odlučivao koliko će biti omjer hotela i vila ili apartmana u Splitu, Šibeniku, Dubrovniku ili Puli. Ljudi na lokalnoj razini moraju preuzeti odgovornost za takve odluke, a na nacionalnoj mora postojati kontrolni mehanizam u slučaju nelogičnih ili nestručnih rješenja.
6. Sa stopom PDV-a od 10 posto u 2013. godini Hrvatska bi trebala povećati konkurentnost. Koliko poreznih sredstava će se proračun odreći zbog toga, a koliki bi efekti od njega trebali biti?
Prema nekim procjenama radi se o iznosu od oko 400 milijuna kuna direktnog smanjenja prihoda državnog proračuna. Međutim, uvjeren sam da će se taj manjak nadoknaditi ostalim koristima tog poteza. Da ne razmišljam tako, ne bih predlagao ili ako hoćete inzistirao na toj mjeri. Sličan potez učinile su prije nas i neke druge zemlje(Francuska, Njemačka i Švedska), i kod njih su se osim povećanja investicija u sektor dogodila još dva iznimno važna učinka na gospodarstvo. Prvo je pad cijena usluga u sektoru te povećanje broja zaposlenih, što je vrlo važno za cjelokupno gospodarstvo Hrvatske. Kad se to dogodilo kod njih, ne vidim razloga da se ne dogodi i kod nas.
Osim toga, takvom stopom približavamo se uvjetima poslovanja, barem što se PDVa tiče, većini naših konkurenata što je vrlo važno jer se s njima takmičimo na globalnom i potpuno otvorenom tržištu.
7. Privatni smještaj trenutno ima najveći kapacitet i najkraću sezonu. Kako vidite njihov razvitak u budućnosti? Nitko ne može zabraniti gradnju novih apartmana, ali već sada je ponuda nadišla potražnju, kako to staviti u funkciju razvoja turizma?
Privatni smještaj jedan je od najvećih izazova hrvatskog turizma. Osobno mislim da je jedno od rješenja dizanje kvalitete i preobrazba dijela soba i apartmana u privatne pansione i male hotele.
Dio te vrste kapaciteta pokušat ćemo organizirati u vidu tzv. difuznih hotela, što je novina u našoj turističkoj ponudi.
Upravo zbog toga, te zbog lakšeg rješavanja problema privatnih iznajmljivača, zajedno s Hrvatskom gospodarskom komorom, radimo na osnivanju nacionalne udruge privatnih iznajmljivača koja će onda predstavljati iznajmljivače s kojima ćemo moći uspostaviti kvalitetnu suradnju te im pomoći i putem brojnih organiziranih edukacija.
8. Dio javnosti ipak misli kako nam se dio turističkog prometa dogodio slučajno, zahvaljujući promjeni trendova u putovanjima, ali i problemima u drugim turističkim zemljama. Kako Vi gledate na to?
Ne treba bježati od činjenice da su nam i neke objektivne okolnosti išle ne ruku, mislim tu na politička događanja u nekim nama turistički konkurentnim zemljama, no činjenica je da je Hrvatska pobjednik dosadašnjeg tijeka sezone. Očito da smo mi dobro radili i izabrali pobjedničku tržišnu strategiju.
Odlični rezultati postignuti su, prije svega, zahvaljujući dobroj pripremi ovogodišnje turističke sezone, kako od strane javnog, tako i privatnog sektora. Hrvatska kontinuirano diže kvalitetu svoje turističke ponude i postaje sve atraktivnija destinacija, što pokazuju ovogodišnji rezultati. U promociji smo se ove godine fokusirali na tzv. tradicionalna tržišta, prije svega na Njemačku, Austriju, Nizozemsku i to je dalo rezultate. Pokušali smo do tih tržišta prodrijeti s porukom da je Jadran najbliže toplo more središnjoj Europi i očito da smo učinili pozitivan pomak u percepciji Hrvatske kao turističke zemlje. Pored toga, Hrvatska ima neprikosnovene atribute koji utječu na turistički promet, kao što su ljepota zemlje, očuvanost prirodne i kulturne baštine, gostoljubivost, vrijednost za novac.
9. Koliko se mi u promociji obraćamo mladoj populaciji, back-packerima koji su nas preplavili ove sezone? Hoće li zaokret prema on-line oglašavanju to promijeniti?
Kako ćete birati blogere kojima su predviđena značajna sredstva u promociji u 2013.?
Iz strategije se vidi da se ne možemo ograničiti na samo jednu skupinu zato se mi obraćamo obiteljima s djecom, gostima zrele dobi, mladim parovima, gostima treće životne dobi, mladima od 18 do 24 godina te organizatorima poslovnih putovanja.
Za sve njih treba stvoriti turističke proizvode koji odgovaraju na njihove potrebe. Moramo diferencirati tržišta i ciljne skupine ovisno o razdobljima godine i turističkim proizvodima i to prema turističkim regijama. Posebice se to mora definirati za pred i post sezonu.
Što se tiče mlade populacije, iz nacrta Glavnog plana i strategije razvoja turizma Hrvatske vidljivo je kako ćemo posebnu pažnju posvetiti mladim parovima između 25 i 35 godina jer oni putuju gotovo cijele godine. Definitivno će zaokret prema jačem on line-u pomoći u komunikaciji s njima, ali to neće biti dovoljno. Ostaje trajna zadaća koja se zove kreiranje novih motiva dolazaka. Kad razgovaramo o tome svaki od turističkih radnika koji radi u segmentu upravljanja destinacijom treba si postaviti pitanje: zbog kojeg motiva bi neki gost želio doći u npr. Makarsku 15. studenog i tamo boraviti nekoliko dana? Ako postoje razlozi za dolazak, znači da smo na dobrom putu.
U Hrvatsku ćemo dovoditi najpoznatije svjetske bloggere, a kriteriji će biti kao i za sve druge medije – doseg i čitanost.
10. U više navrata ste naglasili da će se u 2013. godini financijski pratiti samo pred i posezonski projekti, a glavnina low-cost prijevoznika leti samo u glavnoj sezoni. Hoće li oni u udruženom oglašavanju onda dobiti sredstva samo za razdoblje izvan glavne sezone?
Upravo tako. Sva sredstva tzv.udruženog oglašavanja za ovu su godinu, a tako i za 2013. planirana isključivo u periodu pred i posezone.
11. Hoće li taj model potpora samo izvan glavne sezone vrijediti i za turističke manifestacije? Znači li to da događanja u glavnoj sezoni neće biti stimulirana sredstvima ministarstva?
U Operativnom marketing planu HTZ-a za 2013. godinu planirano je kako će Hrvatska turistička zajednica 50% planiranih sredstava za podupiranje manifestacija namijeniti onima izvan, a 50% u glavnoj turističkoj sezoni. Međutim, može se iščitati kako se postepeno ide upravo prema tome da se podupiru manifestacije isključivo u razdoblju izvan glavne turističke sezone.
Ministarstvo turizma od sljedeće će godine izdvajati sredstva isključivo za najveće manifestacije, a svakako će se pri ocjenjivanju voditi briga o periodu u kojem se ona održava te će u prednosti biti manifestacije izvan same glavnine turističke sezone.
12 .Velike su i glasne polemika oko kruzing-turizma kod nas, osobito u Dubrovniku koji je preopterećen velikikm brojem uplovljavanja. Možete li demistificirati zaradu od kruzera, ima li je ili nema za luke uplovljavanja? Ako je kruzing turizam tako loš kako neki tvrde, zašto ga i dalje uporno razvijaju Barcelona, Pirej, Genova, Venecija...?
Zaradu od kruzera ne treba demistificirati. Postoje istraživanja koja jasno govore o tome kako se u pojedinoj destinaciji ponašaju ti gosti odnosno koliko troše. Kad govorimo o tom turističkom segmentu treba razlikovati tzv. home port, dakle luke gdje se gosti ukrcavaju i iskrcavaju od tzv. port of call tj. prolazne luke. Dakako da su učinci u home portu puno veći i tome trebamo, kad je to moguće, težiti. Kruzing turizam, kao i uostalom turizam uopće, ima i pozitivnih i negativnih učinaka. Onih pozitivnih puno više, dakako. Nama kruzing turizam treba, no ne smijemo dozvoliti situacije da, zbog prije svega naše nedovoljne organiziranosti, trpi destinacija i gosti koji su u nju došli na drugačiji način.