Intervju ministra zdravlja Rajka Ostojića za Jutarnji list

Autor: Jelena Lovrić

Rajko Ostojić upravo se vratio iz Ženeve, gdje je izabran za člana Izvršnog odbora Svjetske zdravstvene organizacije. U kabinetu ministra zdravlja spremni me čekaju grafikoni, njegova argumentacija za intervju, opsežan materijal o stanju u zdravstvu na temelju kojeg je izrađen ovih dana predstavljeni plan rješavanja nepodnošljivo predugih listi čekanja. Ostojić svaku tvrdnju odmah podupre nekim brojčanim podatkom. Na radnom stolu i zbirka filozofskih eseja Umberta Eca “Rakovim korakom”, literatura koju je konsultirao gradeći Zakon o medicinski potpomognutoj oplodnji. Zakon koji su konzervativni biskupi napali kao nestručan, nehuman i ideološki motiviran.

Rajko Ostojić jedan je od šampiona medicinskog prosvjetiteljskog aktivizma. Kao ministar pokazuje nevjerojatan entuzijazam. Svuda ga ima, od Amerike do Babine Grede. Razgovara s ljudima. Pokazuje empatiju. Pokreće zdravstvene akcije. Neki je dan sav procvjetao, sretan što se Hrvatska može pohvaliti da je trenutno vodeća zemlja na svijetu prema broju transplantacija i darivanju organa. Tvrdi da će slično, kao što je pokrenuo donorski pokret u Hrvatskoj, riješiti i problem s listama čekanja. “Posložit ću ih tip-top, baš sam se zapalio”, kaže.

- Hrvatska je medicina izvrsna. Naši su liječnici i sestre vrhunski. No, zdravstveni sustav je pri samom dnu europske ljestvice.

Koje su točke najkritičnije?

- Liste čekanja za pretrage i operacije najveći su problem, premda to, s obzirom na kapacitete, ne bi morale biti. Ali u zdravstvu danas nema horizontalne ni vertikalne povezanosti, caruju rascjepkanost, parceliranost i sustav feuda. Analiza je pokazala neravnopravnost pacijenata, nedostupnost zdravstvene zaštite, nepostojanje procedura ili nepoštivanje kliničkih smjernica. Pacijenti su prisiljeni lutati od vrata do vrata. Ušli smo u zapise svih 560 tisuća imena na listama čekanja. Naravno, ima tu i preklapanja, jer neki pacijenti istodobno čekaju na više pregleda. Povjerenstvo je napravilo ogroman posao i odmah je eliminiralo oko deset posto onih koji faktički nisu ni trebali biti na listama čekanja.

Obećali ste smanjenje listi čekanja. Kada se u tom pogledu mogu očekivati prvi konkretni pomaci?

- Projekt smanjenja listi čekanja u bolnicama počinjemo realizirati 1. kolovoza, po regijama, prvo u središnjoj i primorskoj Hrvatskoj, a tijekom rujna i listopada u cijeloj državi. Kasnimo dva mjeseca u odnosu na obećane rokove, ali iz objektivnih organizacijskih razloga, konkretno zbog apsolutnog nedostatka informatizacijske podrške. Prije desetak dana potpisao sam ugovor koji će omogućiti informatizacijsku umreženost svih bolnica. Radimo pravilnik koji će odrediti najdulje medicinski prihvatljivo vrijeme čekanja za pojedine zdravstvene usluge. Postojat će tri liste čekanja prema stupnju hitnosti. Liječnik obiteljske medicine utvrđivat će treba li pacijentu žurni, brzi ili redoviti pregled, pretraga ili operacija. On će ih naručivati za prvi slobodni termin u najbližoj zdravstvenoj ustanovi. Također, u tijeku je nabavka potrebne opreme i medicinskog ugradbenog materijala. Osnovat ćemo bolnička povjerenstva, koja će sedam dana prije zakazanog termina podsjetiti pacijente da dođu na pregled. Primijećeno je, naime, da ih veliki broj građana propusti pa termini propadaju.

Najavili ste sankcije za neodgovorne pacijente.

- Udruge pacijenata same su predložile uvođenje ne baš sankcija, ali nekakvog sustava odgovornosti pacijenata za neopravdani dolazak na pregled. Recimo, u obliku upozorenja da preskakanjem termina gube pravo na brzi pregled u sljedećem navratu.

Analizirali ste i nabavku ugradbenog materijala i došli do frapantnih podataka da ih svaka bolnica kupuje po drugoj cijeni?

- Podaci su zaista zaprepašćujući. Cijene se od bolnice do bolnice razlikuju trideset do čak sedamdeset posto, pa i više. Primjerice, zadarska bolnica nabavlja jedan stent za 10.800 kuna, a riječka za 7900. Jedan drugi stent Rebro plaća 4500 kuna, a bolnica Dubrovnik čak 11.000 kuna.

Je li to materijal za Državno odvjetništvo?

- Potpuno je jasno da ti podaci pokazuju visoki korupcijski potencijal. Napravit ćemo listu ugradbenih materijala, koja za razliku od relativno dobro posložene liste lijekova, dosad uopće nije postojala. Planiramo također uvesti jedinstvenu javnu nabavu, prvo na razini kliničkih, a potom i županijskih bolnica. Ujednačavanjem cijene ugradbenog materijala mislim da možemo uštedjeti oko 100 milijuna kuna, a okrupnjavanjem nabave ostalog medicinskog materijala, ali i cijelog niza nemedicinskih usluga, očekujem uštedu od još 300 milijuna.

Očekujete li, ili možda već osjećate opstrukciju?

- Svakodnevno osjećam snažan otpor od svih onih u čija sam se takozvana stečena prava usudio dirnuti. Ali isto tako osjećam i ogromnu podršku. Podršku imam od svih onih kojima je situacija u zdravstvu postala nepodnošljiva.

Problem, čini se, vidite prije svega u menadžmentu? Kako to da su liječnici i sestre u Hrvatskoj odlični, a upravljači bolnicama i zdravstvom tako loši?

- Menadžment u zdravstvu postavlja politika. Zato se cijeli niz uprava bolnica ponašao kao da su pijani milijarderi. Ne samo u nabavci materijala, nego i u zapošljavanju. Primjerice, u bolnici Osijek, koja je napravila nevjerojatnih 350 milijuna duga, neposredno uoči izbora zaposleno je 230 novih nezdravstvenih djelatnika, što je očito namještaljka, osiguravanje sinekure. Ili, prije desetak dana zbog financijskog sam stanja te organizacijskih i stručnih pogrešaka smijenio ravnatelja bolnice Nova Gradiška, ali ga je županija odmah vratila na dužnost. Paradoksalno je da Ministarstvo nema ingerencije nad županijskim bolnicama, premda država plaća dugove svih zdravstvenih ustanova, bez obzira na to tko im je osnivač. Podmirujemo dugove, a nemamo mehanizme upravljanja. Oni troše, svi plaćamo. Uprave županijskih bolnica zaštićene su kao lički medvjedi.

Sredstva iz proračuna za zdravstvo manja su ove godine za 730 milijuna kuna, a naslijeđeni su dugovi viši od sedam milijardi kuna. Kako zatvoriti financijsku konstrukciju?

- To je ozbiljan posao. Zato je Slavko Linić, ministar financija, čovjek s kojim se u posljednje vrijeme najintenzivnije družim.



Vijesti iz medija