Intervju ministrice Anke Mrak Taritaš za Globus

Razgovarao: Ante Milković

Gospođo Mrak-Taritaš, zašto zagrebačkom gradonačelniku Milanu Bandiću želite oduzeti prihod od legalizacije?

- Ne bih to tumačila tako osobno; postoji dakle Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama u kojem stoji da do 3L prosinca 2013. treba biti riješeno 20 posto zaprimljenih predmeta. Znači, mi nećemo ništa uzeti, a sve što radimo, radimo vezano uz Zakon. Svi županijski i gradski uredi, kao i ured Grada Zagreba, dobili su mogućnost da sami obrade svoje predmete za legalizaciju. Nažalost, jesenas smo uvidjeli da to nekima ide jako sporo pa smo osnovali Agenciju za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada. Ta Agencija pomoći će sporim uredima koji kasne s obradom predmeta. Moram naznačiti da će svi uredi koji do kraja godine riješe minimalno 20 posto svojih predmeta moći u sljedećoj i dalje sami rješavati predmete...

Koliko je takvih ureda?

- Od ukupno 53 županijska i gradska ureda diljem Hrvatske očekujem da će njih desetak uspjeti ispuniti normu od 20 posto. Ostatak neće. Primjerice, Grad Zagreb znatno je ispod prosjeka. Prema podacima, koje nam je dostavio upravo Grad Zagreb, oni su riješili samo četiri posto.

Kako oni to objašnjavaju?

- Kažu da su imali problema i da su se teško organizirali. No, morate znati da, primjerice, Krapinsko-zagorska županija po jednom referentu ima 200 riješenih predmeta, a Grad Zagreb po jednom referentu ima samo 40 riješenih predmeta.

Što ćete onda napraviti s Gradom Zagrebom?

- Tu nema nikakve dileme - ako Grad Zagreb do kraja godine ne dostigne tu kontrolnu točku od 20 posto riješenih predmeta, tada će Agencija preuzeti dio predmeta kako ne bi kasnio za ostalim županijskim i gradskim uredima.

A što nakon toga?

- U prvih šest mjeseci iduće godine svaki od 53 ureda pa tako i Grad Zagreb moraju riješiti još 15 posto predmeta. Onim uredima koji i tu zakažu Agencija će opet oduzeti dio neriješenih predmeta. Cilj nam je da do kraja 2015. godine riješimo 80 posto predanih zahtjeva za legalizaciju. Deset posto zbog određenih kriterija nije moguće legalizirati, a preostalih deset posto su zahtjevi koji ne trebaju legalizaciju.

Vidio sam da privodite kraju pregovore s bankama oko dosta tajnovitog najma njihovih stanova. Jeste li što dogovorili?

- Ništa tu nije tajnovito, riječ je o Vladinu programu, pregovori traju, a kad program bude gotov, predstavit ćemo ga javnosti. Trenutačno su u tijeku konzultacije i traženje najboljeg rješenja. Osnovna nam je ideja, ali i obveza, da građanima osiguramo prihvatljivo stanovanje. U tom smislu već imamo projekt POS, u kojem gradimo nove stanove i potom ili prodajemo za cijenu manju od 1000 eura po kvadratu. Imamo i projekt POS Plus, gdje građanima subvencioniramo kupnju stanova s 200 eura po kvadratu. I imamo projekt PON u kojem građanima iznajmljujemo stanove pa smo tako proljetos iznajmili 80 državnih stanova po cijeni od 20 kuna po kvadratu.

O čemu razgovarate s bankama?

- Razgovaramo s dvije banke od kojih svaka u svom portfelju ima po 1000 stanova.

Zašto sa samo dvije banke?

- Zato što druge banke u svojim portfeljima imaju po 50 ili 100 stanova, a mi idemo na model dvije banke. Model je takav da ćemo, u suradnji s Ministarstvom financija, pokušati od te dvije banke uzeti stanove na leasing, a banke će dobiti mogućnost da PDV plate kroz deset godina. U cijeloj priči središnju ulogu imat će APN (državna Agencija za promet nekretnina). Dakle, APN će od jedne banke na leasing uzeti 1000 stanova i svakog mjeseca će toj banci plaćati ratu za leasing. Potom će APN te stanove bez kune zarade iznajmiti građanima.

Koliki će najam plaćati građani?

- Želimo model složiti tako da najam bude između 20 i 30 kuna po četvornom metru i samo nam je to prihvatljivo. Moram napomenuti da će svaki građanin moći u određenom trenutku zatražiti otkup stana. Ta cijena će, naravno, biti manja od tržišne i od cijene otkupa odbit će se i ukupan iznos koji je ranije plaćan za najam.

Hoće li država u ovom projektu biti u minusu?

- Država ne smije biti u minusu, ali ni u plusu. Cijeli model mora biti složen tako da država bude na nuli, a da iz svega profitiraju građani, ali i banke. Ovih dana imamo zadnji krug razgovora nakon čega ćemo uključiti ministra Linića.

Na koliko dugo će građani moći sklopiti ugovor o najmu stana?

- Moći će najam sklopiti na jednu, tri, pet, 20 godina, koliko god hoće. Moći će i na cijeli životni vijek. Mora li država plaćati leasing banicama i za one stanove koje ne uspije iznajmiti? - E to je dio koji sad rješavamo.

Ako banke pristanu na naše uvjete, onda idemo dalje s poslom, a ako ne, onda ništa. A što vam treba ministar Linić?

- Zbog naplate PDV-a. Mi ćemo svoj dio odraditi, točno znamo koliko ima stanova i mi glavni dio pregovora možemo sami odraditi s bankama. A nakon toga nam treba Linić.

Da li su ti stanovi oduzeti građanima u ovrhama ili je riječ o stanovima od propalih građevinskih tvrtki ili jedno i drugo?

- To mi ne znamo. Samo znamo da su to novi, neuseljeni i imovinsko-pravno čisti stanovi.

Koliko ima tih stanova u Zagrebu?

- Gledajte, govori se o brojkama od 20 tisuća neprodanih stanova u Zagrebu, no ja mislim da je to jako preuveličano. Mislim da u Zagrebu ima između 2500 i 3000 novih, imovinsko čistih i neprodanih stanova koji nisu dio neke stečajne ili predstečajne mase.

Ako se ovaj model pokaže uspješnim, hoćete li nešto slično pokušat napraviti i s neprodanim stanovima u vlasništvu građevinskih tvrtki?

- Država radi samo čiste aranžmane. Mi ne možemo ući u posao s nekim tvrtkama koje su u dubiozama. Kad se očekuju efekti od e-dozvola koja stupaju na snagu od 1. siječnja 2014.? -Tu moram naglasiti dvije komponente. Prvo, izvješće Svjetske banke Doing Business ustvrdilo je da u Hrvatskoj za izdavanje građevinske dozvole treba u prosjeku čekati 317 dana. No, u tih 317 dana ulazi i rješavanje imovinsko-pravnih odnosa i skupljanje potrebnih uvjeta i suglasnosti. E sad, što je naše Ministarstvo napravilo? Mi smo postupak dobivanja građevinske dozvole strukturirali tako da vam nadležni ured dozvolu mora izdati u roku 35 dana. Dakle za izdavanje građevinske dozvole više neće biti potrebno platiti komunalne i vodne doprinose, nećete čak morati ni riješiti imovinsko-pravne odnose. Od 1. siječnja 2014. građevinska dozvola izdavat će se u roku 35 dana, a nakon toga svaki investitor imat ce tri godine da riješi imovinsko-pravne odnose i plati sve doprinose.

Dobro, kad se očekuju efekti? Dakle, kad možemo očekivati da će se tih 317 smanjiti na 35 dana?

- Dozvolite da napomenem još tri stvari. Prvo, investitor će sada moći već nakon 35 dana doći s građevinskom dozvolom u banku i zatražiti kredit. Ranije je to bilo nemoguće jer se dozvola čekala skoro godinu dana. Drugo, od 1. siječnja postupak izdavanja dozvola bit ce isti u svakom dijelu Hrvatske, a dosad nije bilo tako pa je bilo manevarskog prostora za korupciju. I treće, svaki investitor moći će na web-stranicama vidjeti u kojoj fazi je izdavanje njegove dozvole. Sve će biti potpuno transparentno i neusporedivo brže nego dosad.

A efekti?

- Siječanj i veljaču potrošit ćemo na ispitivanje programa i uhodavanje na razini cijele zemlje. Prve e-dozvole ćemo izdavati u Ministarstvu kako bismo vidjeli kako one funkcioniraju i trebamo li što mijenjati. E-dozvole u potpunosti bi trebale zaživjeti u drugom kvartalu iduće godine.

Što mislite postići s izmjenom Zakona o najmu stanova?

- Pokušavamo zaštititi najmoprimce i ponuditi im model da ih najmodavci ne mogu sudskim putem istjerati iz stanova bez obeštećenja, a pravim vlasnicima želimo vratiti nekretnine koje im pripadaju. Hrvatska ima presudu Ustavnog suda i Suda u Strasbourgu kojima se naređuje državi da vlasnicima stanova treba omogućiti da dođu do svojih stanova. Riječ je o 2600 stanova u kojima danas ne žive njihovi vlasnici, nego takozvani zaštićeni najmoprimci. I onda danas imamo sljedeću situaciju, dio vlasnika ne može doći do svojih stanova, a dio zaštićenih najmoprimaca sudovi tjeraju na ulicu. I to je problem koji stoji 23 godine. Stoga smo napravili model, prema kojem će država zaštićenim najmoprimcima ponuditi mogućnosti da kupe druge stanove.

Kako?

- Dakle, država i određeni grad subvencionirat će kupnju novog stana do 65 posto onog što građaninu zakonom pripada. Normativ je 35 kvadrata po osobi, a na svaku dodatnu osobu dolazi još deset kvadrata. Dakle, država 1 grad zaštićenim najmoprimcima subvencionirat će kupnju novog stana do 65 posto vrijednosti normative. Na taj način zaštićeni » najmoprimci dobit će mogućnost stjecanja novog doma, a vlasnici stanova, u kojima su živjeli zaštićeni najmoprimci, moći će konačno dobiti natrag svoje vlasništvo. Projekt energetske učinkovitosti na početku mandata bio je zamišljen ekstremno ambiciozno. Najavljivala se obnova n tisuća javnih zgrada i zapošljavanje 50 tisuća ljudi. No, u dvije godine ništa nije napravljeno.

Zašto?

- Da, bilo je zamišljeno dosta ambiciozno, i to je bio dobar projekt. No, morate znati da se sve EU zemlje muče s tim projektom. Kod nas je ovaj financijski dio bio napravljen tako da je kompletna financijska odgovornost bila na onome koji je obnavljao zgradu. Kako je građevinski sektor bio gotovo na koljenima, tvrtke ovaj projekt financijski nisu mogle podnijeti. Sad se opet najavljuje energetska obnova zgrada.

Što se promijenilo?

- Promijenili smo model. Sada će 40 posto svakog projekta biti financirano bespovratnim sredstvima iz Fonda za energetsku učinkovitost, ro posto doći će iz vlastitih sredstava, a 50 posto pokrit će se putem kreditne linije HBOR-a uz jamstvo HAMAG-a.

Je li točno da je ministar financija Slavko linić kočio ovaj projekt?

- Ministar financija štitio je državni proračun što ja razumijem jer financijski dio projekta nije bio do kraja napravljen.

Pa je li onda Linić tu bio u pravu?

- Sporna tema bio je način obračuna PDV-a, odnosno da li će se projekt financirati putem zaduženja državnog proračuna. Na kraju je Ministarstvo financija moralo promijeniti samo jednu odredbu u Zakonu o proračunu. Na promjenu te odredbe čekalo se dosta dugo.

Gotovo dvije godine?
- Pa da.


Dobro, sad projekt više nije zamišljen onako megalomanski kao na početku mandata?

- Osobno, uvijek idem korak po korak. Ideja je da u 2014. i 2015. godini obnovimo 200 zgrada javnog sektora, dakle policijske stanice, staračke domove, zdravstvene ustanove...

O koliko novca je tu riječ?

- U prosjeku će se u svaki projekt uložiti oko 1,5 milijuna kuna. Nedavno se napunilo 13 mjeseci otkad ste postali ministrica i očito vam dobro ide.

Kako objašnjavate to da ostali ministri nisu uspjeli?

- Ne mislim da nisu uspjeli, možda imamo različite pristupe rješavanju problema. Ja sam inženjer, a naš način razmišljanja je po kućicama - dakle strukturirani način razmišljanja. Prvo radimo analizu postojećeg stanja: ono što je dobro ostavljamo, a za ono što nije dobro dajemo nekoliko rješenja. Konačno, s najboljim rješenjem idete dalje.

Kako objašnjavate neuspjeh Vlade na ekonomskom polju?

- Ova je Vlada na pola svog mandata i osobno ne mogu prihvatiti tezu da već sad dobivamo ocjenu apsolutne neuspješnosti. Nitko ne bježi od odgovornosti i mogu se složiti s činjenicom da smo na početku trebali napraviti bolju analizu postojećeg stanja i bolju pripremu, no imamo još dvije godine i rezultati će se vidjeti.

Kako to da je Vlada za vrijeme Čačića promovirala javne investicije, da je onda za vrijeme Grčića gurala privatne investicije, i sada se opet vraća javnim investicijama?

- Sve je to dio te priče da morate imati jasan stav i jasan put. No, u okolnostima u kojima smo preuzeli svoje resore - a bili su, blago ću reći, u popriličnom neredu, ponekad je naša želja za što hitnijim promjenama donijela i malo lutanja.

Muči li vas ocjena poslodavaca za Vladu od 1,38?

- Ljuti me i žao mi je jer sam i ja član Vlade. Naravno da bih htjela da nam bolje ide.

Što biste savjetovali?

-Trebalo je prvu godinu potrošiti na stvarno snimanje stanja i dogovoriti stvarne ciljeve.

Pa imali ste clean start.

- Očito nije napravljen kako treba. A i činjenica je da su se neki ministri snašli bolje, a neki lošije. Zašto me ne pitate za ministra Hajdaša Dončića?

Zašto bih vas za njega pitao?

- Pa on mi je prvi susjed u klupi. I moram reći da je odličan. Jako se trudi. A resor koji vodi izuzetno je zahtjevan.

A što vi mislite o koaliciji s HDZ-om?

- Trenutačno smo dio koalicijske Vlade s SDP-om, IDS-om i HSU-om, i tu smo se apsolutno našli. No činjenica je da se koalicije slažu po programima i, kad svatko ima svoj program i okvire, onda se i može naći partnera na istim temama.

Jeste li s IDS-om i HSU-om dogovorili program za europske izbore?

- HNS prvo treba biti dovoljno jak da može samostalno izaći na izbore. I to nam kao što vidite dobro ide. Naravno da su te dvije stranke naši partneri. A jaki HNS na razgovoru sa SDP-om o koaliciji može tražiti i bolju poziciju na listi.

Zašto ste postali šef zagrebačkog HNS-a? Nemate li dovoljno posla?

- Imam, ali imam i odgovornost i želju da stvari mijenjam na bolje. Pružila mi se prilika to učiniti u okviru ministarstva, a onda eto i u okviru grada u kojem živim. Moj posao je vezan za grad i općinu, a HNS je stranka građanskih opcija. Cilj nam je da postanemo stranka za sam vrh zagrebačke politike. Prva kontrolna točka bit će izbori za europski parlament.

Što mislite o restrukturiranju Vlade?

- HNS pokriva četiri resora i mislim da mi svi dobro radimo. A što se tiče ovih ostalih ministarstava, tu ostavljam premijeru prostor za analizu i eventualne promjene.

Gdje?

- To neka premijer odluči.

Može li mu HNS sugerirati?

- Već sam vam rekla - mislim da sva četiri ministra koja dolaze iz redova HNS-a dobro rade svoj posao.

Kako vam se čini poruka predsjednika HDZ-a Tomislava Karamarka koji je zatražio rekonstrukciju Vlade ih će vas rušiti?

- Njegovo je pravo da kaže što god želi, no ja nemam potrebu govoriti Karamarku što da on radi. Kao svoje velike strasti često spominjete jedrenje i skijanje.

Ima li još nečeg čim se bavite kad niste ministrica?

- Ima. Kuham.

Kako to mislite?

- Svakog vikenda pečem kolače.

Kad stignete?

- Odvojim neko vrijeme jer to me opušta, pa napravim dva-tri kolača - u slučaju da nekad ne stignem. Trudim se da je nedjelja popodne moje vrijeme za obitelj i prijatelje, pa uz kasni i kolače prođemo sve teme koje ne stignemo kroz tjedan. I kako to funkcionira u zadnjih 13 mjeseci, koliko ste ministrica? - Vidite, jedan moj prijatelj koji zna doći na kolače uvijek kaže kako bi i on volio da može doći svojoj kući i u stubištu osjetiti miris kolača. A danas je tako da moj muž kaže kako on u svom stubištu sve manje osjet miris kolača.

2. umetak:

Inženjerka arhitekture Anka Mrak Taritaš u proteklih godinu dana napredovala je strelovitom brzinom. Odlaskom kolege Ivana Vrdoljaka u Ministarstvo gospodarstvo postala je ministrica graditeljstva. Nedugo zatim imenovana je i članicom Predsjedništva HNS-a. Nedavno je izabrana i za predsjednicu zagrebačkog HNS-a, nekada najvažnije organizacije Narodnjaka u zemlji. Jedan od rijetkih stručnjaka u Vladi Zorana Milanovića tako se i ozbiljno uhvatio politike.



Vijesti iz medija