Intervju predsjednika Vlade za Novi list: Ljudi će se cijepiti, svi razumiju da biraju između života i smrti

Uoči Božića, s premijerom Andrejom Plenkovićem razgovarali smo o svim najaktualnijim temama - epidemiološkim mjerama, ekonomskoj politici Vlade, reformi samouprave, ali i njegovim osobnim ambicijama.

Borba s koronavirusom i dalje traje, i to žestoko, što se dalje planira učiniti? Zadnje mjere izazvale su niz reakcija - na kraju je de facto bilo vremena da ljudi otputuju prije zatvaranja županija, realno ni sankcija za kršenje mjera za fizičke osobe nema. Dojam je da donosite mjere da na neki način »zastrašite« građane, da ipak razmisle kako se ponašati, ali da zapravo žmirite na jedno oko. Hrvatska u ovom trenutku i dalje ima relativno liberalne mjere u odnosu na druge države.
 
- Riječ je o nastavku postupnog, proporcionalnog i ciljanog postrožavanja mjera u kombinaciji s višemjesečnim pozivanjem građana na poštivanje mjera, jer u toj kombinaciji leži dobar dio uspjeha ili neuspjeha. I činjenica je da ogromna većina naših građana poštuje mjere, ali smo zbog neodgovornih pojedinaca koji su ugrožavali napore velike većine bili prisiljeni propisati kazne i to smo učinili nerado. Za razliku od drugih politika, porezne, socijalne, ekonomske, gdje je odgovornost uglavnom na Vladi, ovo je jedna nova vrsta izazova u kojemu, uz formalne mjere koje donosi Vlada, uspjeh ovisi i o aktivnoj ulozi svakog od nas. Stoga se i naša strategija od početka oslanjala na povjerenje u razboritost građana i na njihovom prepoznavanju opasnosti koju ovaj virus predstavlja. Što se tiče toga jesu li naše mjere liberalne ili ne, rekao bih da su ciljane. Neke zemlje su nekoliko mjeseci bile potpuno zatvorene i to ih nije spriječilo da pred Božić moraju postrožavati svoje ionako već vrlo restriktivne mjere, jer im brojevi rastu. Suprotno njima, naši se brojevi sada smanjuju, stoje ohrabrujuće, a hrvatske građane srno pritom poštedjeli vrlo strogog zatvaranja, koje bi za Hrvatsku ekonomski i financijski bilo teško izdrživo. Naša je strategija bila drugačija, s postupnim postrožavanjem, proporcionalno širenju epidemije, ali i dalje s manje strožim mjerama od mnogih europskih zemalja. Došlo je do umirenja studentske i školske populacije, koja će biti izvan nastavnog ciklusa gotovo mjesec dana, a provedeni su i razgovori s poslodavcima o kolektivnim godišnjim odmorima. Obveza svih nas j e da u blagdanom razdoblju discipliniranim ponašanjem nastavimo trend smanjenja broja novozaraženih i tako smanjimo pritisak na zdravstveni sustav. Znamo da su veća privatna i obiteljska okupljanja danas najveća žarišta i svi zajedno se trebamo odreći dijela svog komfora i navika kako bismo zaštitili jedni druge.
 
Jasna pravila
 
Što se tiče propusnica, bojite li se kaosa na terenu? Ovisit će o postupanju policije na pojedinoj točki.
 
- Neće, ne bojte se, sustav funkcionira i pravila su jasna. Nastojimo ovim mjerama u blagdanskom razdoblju što više smanjiti fizičke kontakte Predsjednik Vlade i HDZ-a o epidemiološkim mjerama, ekonomskoj politici, poreznoj reformi i očekivanjima u 2021 IH koji su se pokazali kao jedan od najvažnijih uzroka širenja zaraze. Ili nam strategija može biti da se zatvori sve, kao u Dubrovniku u srednjem vijeku, ili da paralelno kalibriramo epidemiološke i ekonomske mjere. Naš pristup su ciljane mjere.
 
Možete li sebi priznati da su restrikcije ipak zakasnile?
 
- Mjere su cijelo vrijeme adekvatne i proporcionalne širenju epidemije u trenutku. Trend smanjenja broja novozaraženih je ohrabrujući, ali moramo nastaviti biti odgovorni i suzdržavati se od svih kontakata bez kojih možemo kako bismo dodatno suzbili širenje zaraze. Ponovit ću, kad pogledate neke druge države, vidite da ni strogi lockdown nije jamstvo potpune kontrole nad virusom, niti su te zemlje unatoč višemjesečnom zatvaranju došle u prigodu popustiti s mjerama za blagdane. Naprotiv, u brojnim zemljama vidimo da brojevi ponovno rastu.
 
Niste li mogli, kao Angela Merkel, preporučiti da se mise prate online, ili na televiziji, od kuće, umjesto da se još liberalizira odlazak na polnoćke? I vjernici bi trebali uvažiti činjenicu da se virus širi.
 
- U ovoj uistinu teškoj godini u kojoj nažalost blagdane nećemo moći proslaviti na uobičajen način, htio bih ponajprije svim vašim čitateljima zaželjeti sretan Božić i mnogo sretniju 2021. godinu. Cjepivo koje je konačno dostupno daje nam razloga da ipak budemo optimističniji u godini koja dolazi, iako će nam trebati još izvjesno vrijeme prije nego bude cijepljen dovoljan broj ljudi da bismo se napokon mogli riješiti ovog virusa i vratiti normalnom životu. Kao prvo, Hrvatska nije u lockdownu niti je uveden policijski sat. Čak ni posljednja dva kruga postroženja mjera nisu dovela zemlju u potpuno zatvaranje. Trgovine, trgovački centri, tvornice i sva proizvodnja rade i djeluju, kao i kina, kazališta te crkve za ograničen broj posjetitelja. U prošlom krugu restriktivnijih mjera crkve su bile pod odredbom o maksimalnih 25 posjetitelja, a sada su izjednačene s dozvoljenim brojem posjetitelja po kvadraturi koja vrijedi za kazališta i kina. Sve drugo je smišljeno obmanjivanje javnosti iz redova oporbe i političkih aktivista koji pokušavaju prikazati da netko mjerama želi podilaziti Crkvi. Ponovit ću - Hrvatska nije u lockdownu, već smo ostavili pojedine gospodarske i društvene djelatnosti da funkcioniraju uz strogo poštivanje svih epidemioloških mjera i osiguravanja dovoljnog razmaka. Brojnim našim sugrađanima odlazak na misu mnogo znači. Preporuka je da svi koji to mogu, prate misu preko televizije ili radija, a da oni kojima bi bilo tjeskobno ne otići na misu u blagdanskom razdoblju to mogu učiniti bez ugrožavanja sebe i drugih.
 
Povjerenje građana
 
Osjećate li da vi i Stožer i dalje imate povjerenje građana? Čak su se i znanstvenici međusobno uspjeli posvađati. U eteru je previše polemika.
 
- Podsjetit ću vas da je temelj naše borbe protiv COVID-19 povjerenje između građana i države. Naš pristup otpočetka pandemije bio je da učinimo sve informacije vezane uz koronavirus i mjere koje poduzimamo dostupnima za javnost. Predstavnici Stožera, Vlade i ja osobno dostupni smo gotovo pa svakodnevno za sva pitanje vezano uz upravljanje krizom. Jasno je da u novim okolnostima upravljanja krizom, kada lockdown kakav smo imali na proljeće nije opcija, već moramo donositi mjere u okvirima »plesa i čekića«, štiteći i zdravlje i gospodarstvo, može doći i do nekih proturječnih izjava ili nedovoljno prenesenih objašnjenja. To je posve razumljivo, kada i znanstvena zajednica i epidemiolozi na europskoj i globalnoj razini nemaju i dalje sva saznanja o virusu niti svim načinima širenja i zaštiti ljudi. No, odvojimo to od orkestriranih napada i pokušaja miniranja Stožera od strane poražene oporbe koja je isprva relativizirala COVID-19, da bi potom pokretala inicijative protiv Stožera na Ustavnom sudu, nastojeći srušiti sve mjere koje smo donijeli da bismo štitili zdravlje hrvatskih građana. Kada je Ustavni sud apsolvirao tu temu, onda su najesen iz oporbe najednom postali zagovornici lockdowna. Najlakše je zatvoriti sve i to nazivati strategijom. Što se tiče Znanstvenog savjeta, on nastavlja u punom sastavu raditi i svojim znanjem i iskustvom Vladi pomagati u donošenju odluka za suzbijanje širenja epidemije. Članovi Savjeta sudjeluju na dobrovoljnoj osnovi i ne možemo ni očekivati njihovo suglasje oko svih aspekata ove krize. Oni imaju pravo iznositi svoje mišljenje u javnosti i poželjno je da informiraju građane o svim saznanjima oko pandemije. Odgovornost je na Vladi da uvažavajući svačiji doprinos, samostalno donosi odluke, ali ne isključivo iz zdravstveno-epidemiološkog kuta, nego uzimajući u obzir i društvene i gospodarske okolnosti.
 
Opozicija traži odgovornost za ovakve brojke, što im poručujete?
 
- Žalimo za svakim izgubljenim životom. Svaki izgubljeni život je veliki gubitak za Hrvatsku. No rezultate treba sagledati u cjelini jer će se na kraju pandemije podvući crta. Kumulativno od početka pandemije mi smo trenutno točno na prosjeku Europske unije. Tužno je da oporba sagledava stvari djelomično i ljudske živote zlorabi nastavak na 6. str. nastavak s 5. str. za skupljanje jeftinih političkih poena. No destruktivnost oporbe i nije toliko neočekivana. »Ucjenjivači« s krajnje desnice su ostali izvan parlamentarne većine, a SDP se tek treba konsolidirati nakon još jednog poraza. Imamo situaciju u kojoj nakon jasno izražene volje građana i uvjerljive pobjede HDZ-a na izborima održanim u srpnju ove godine, svjedočimo neviđenoj frustraciji oporbe koja čini sve da u drugom valu pandemije sruši borbu protiv koronavirusa koju vodimo. Dok se Hrvatska i sve europske države nalaze u ozbiljnoj fazi bitke s pandemijom, SDP troši vrijeme na interpelacije i inicijative o opozivima, za koje su dosad u Hrvatskom saboru uspijevali skupiti svega 50-ak glasova. Šteta je da aktualni predsjednik SDP-a Peda Grbin nije naučio od svog prethodnika-Bemardića koliko je to promašena strategija. Meni predbacuju da sam govorio da smo mi pobijedili koronavirus, što i jesmo u prvom poluvremenu, a najbolji dokaz tome je turistička sezona iznad očekivanja, a ja sam i tada govorio da je procjena znanstvenika i epidemiologa da će najesen biti teža situacija i daje za zemlju najoportunije i najsigurnije ići na izbore u rano ljeto. Tada se oporba tome žestoko protivila, a zamislite da idemo na izbore u postojećoj epidemiološkoj situaciji. A da ne spominjem zlonamjerno »prorokovanje« krivih brojki i širenje panike. SDP je najavljivao da će Hrvatska početkom studenog imati »10.000 novozaraženih dnevno, a na početku krize najavljivali su i »400.000 izgubljenih radnih mjesta. Ništa se od toga nije dogodilo. Za razliku od oporbe koja i dalje zaziva kaos i raspad sustava, mi nastavljamo poduzimati mjere za zaštitu zdravlja i očuvanje radnih mjesta, a odgovornim ponašanjem zajedno moramo nastaviti trend smanjenja broja novozaraženih.
 
Nije bilo lako
 
Sljedeći veliki test za vlast bit će cijepljenje. Što Vlada poduzima oko toga i što učiniti da ljudi steknu povjerenje u cjepivo koje je doista novo, a i bitno se razlikuje od proizvođača do proizvođača? Koja će biti glavna poruka te kampanje?
 
- Ministarstvo zdravstva i Hrvatski zavod za javno zdravstvo izradili su Nacionalni program cijepljenja protiv COVID-19 koji jeVlada usvojila na sjednici u srijedu. Ukupno ugovorena količina je 5,6 milijuna doza što je dostatno za cijepljenje 2,8 milijuna punoljetnih osoba. Cjepivo je namijenjeno osobama starijima od 18 godina tako da su naručene količine dostatne za sve punoljetne građane RH. Cijepljenje je besplatno za sve građane. Prve isporuke cjepiva proizvođača Pfizer/ BioNTech u svim zemljama EU bit će 26. prosinca 2020, a prva cijepljenja obavila bi se 27,28. i 29. prosinca 2020. godine čime bi se označio i početak procesa cijepljenja stanovništva zemalja EU-a. Daljnje isporuke cjepiva odvijat će se u tjednim tranšama, a organizirat će se cijepljenje prema programu prioriteta za pojedine skupine. Cilj nam je da cjepivo bude dostupno što većem broju građana u idućih šest mjeseci, čime bi se stvorio pravi imunološki štit protiv ove bolesti.
 
Po istraživanju Nove tv, Istrani i Primorci najviše vjeruju Stožeru i dr. Markotić, i najviše od svih su se spremni cijepiti. To je vjerojatno zato što su progresivni i vjeruju u znanost. A to bi onda značilo da ćete na cijepljenje najteže nagovoriti svoje, članove HDZ-a, koji su konzervativniji.
 
- Ljudi će se cijepiti. Svi razumiju da biraju između života i smrti, u tom smislu svatko će biti racionalan. Cijelu COVID-19 krizu oslonjeni smo na struku, na znanstvenike, epidemiologe, liječnike i medicinsko osoblje, koji se neumorno bore i ulaže velike napore kako bi zaštiti zdravlje svih nas. Siguran sam da će im građani, misleći pritom i na zdravlje svojih bližnjih i ostalih u društvu, pokloniti povjerenje oko važnosti cijepljenja, što je jedini način da okončamo ovu pandemiju.

Vi ćete se cijepiti?

- Apsolutno, ali sam ja bio nedavno zaražen, pa ću se cijepiti kad mi liječnici to odobre. Inače bih prvi, bez dileme. Sigurno neću trošiti cjepivo na sebe, ako to može spasiti nečiji život, a prebolio sam. Postoji puno lažnih vijesti, ali ljudi su pametni i znaju što treba činiti za zdravlje.
 
Recite nam, kako zapravo izgleda ta korona? Je li gadna, je li gora od gripe?
 
- Nije lagano ni ugodno. Nisam imao temperaturu, ali sam kašljao. S koronavirusom mi se, primjerice, spavanje poremetilo, pa onda svašta stignem čitati i pratiti, ništa mi ne promiče. A17 dana sam proveo sa suprugom i djecom, mislim da nikad nisam uspio biti kući toliko dana u nizu, pa smo imali nešto vremena i za druženje.
 
Trošak pandemije
 
U ovoj teškoj 2020. godini izgubili ste 30 milijardi kuna u proračunu, kako to nadoknaditi, i kakva su vaša očekivanja za 2021. godinu? Koje poteze Vlade možemo očekivati? Ove godine bilo je dosta najavljenog europskog novca, ali proračunska »rupa« je tolika da se u novoj godini još jedan tako velik minus neće uspjeti pokriti iz vlastitih prihoda. Imate li utješne riječi za građane?
 
- Ne bih se složio s vama da smo izgubili 30 milijardi kuna. Taj iznos predstavlja trošak pandemije od njenog samog početka. Ta sredstva utrošena su na nabavu zaštitne opreme, funkcioniranje zdravstvenog sustava radi zbrinjavanja oboljelih, na očuvanje radnih mjesta i održavanje gospodarske aktivnosti, te općenito za održavanje relativno normalnog života. Već više od tristo dana borimo se protiv pandemije i njenih posljedica. Na prvom mjestu su nam zdravlje građana i likvidnost gospodarstva. Do sad smo isplatili 7,7 milijardi kuna naknada poslodavcima i radnicima. Da nismo tako reagirali budite sigurni da bi stvarni trošak krize koji ističete bio puno veći. Isto tako, da nismo u mirnom razdoblju kvalitetno upravljali javnim financijama smanjivanjem javnog duga, ostvarivanjem proračunskog viška tri godine zaredom i podizanjem kreditnog rejtinga na investicijsku razinu, ne bismo imali takvu gospodarsku snagu za poduzimanje mjera koje i gospodarstvenici vide kao događaj godine. I to je pokazatelj racionalnog, odgovornog i izazovima prilagođenog upravljanja javnim financijama naše Vlade. Investicijski kreditni rejting zadržali smo i rijekom ove godine. Očekivanja za sljedeću godinu su dobra. Naša procjena je da će rast biti oko 5 posto, a razlozi za takav optimizam su činjenica da će nam u sljedećoj godini biti dostupno cjepivo za COVID-19 te da ćemo početi povlačiti sredstva iz Instrumenta za oporavak i otpornost i novog europskog proračuna. Snažnim zalaganjem izborili smo se za ukupno 24,2 milijardi eura iz EU-a u idućih desetak godina za gospodarski oporavak. Osigurali smo iz Fonda solidarnosti Europske unije 683 milijuna eura koje ćemo moći koristiti za obnovu grada Zagreba i okolice nakon razornog potresa u ožujku. Vlada se u ovoj krizi pokazala kao pouzdan oslonac i građanima i gospodarstvenicima, i s takvim pristupom nastavit ćemo dok god je potrebno.
 
Hoće li Hrvatska uspjeti povući sva EU sredstva, koja su doista velika, ali kakav je naš kapacitet za to?
 
- Svemu što radimo pristupamo temeljito i odgovorno, pa tako i u pripremi za korištenje prilika novog europskog proračunskog razdoblja 2021.-2027. Tu prije svega mislimo na kvalitetan institucionalni okvir, ali i na ljude koji će biti uključeni u čitav proces. Za korištenje sredstava fondova EU -a i u ovoj proračunskoj perspektivi EU-a, odnosno za razdoblje 2014.-2020. imamo uspostavljen i funkcionirajući nacionalni institucionalni sustav upravljanja. Stoga smo, unatoč niskoj stopi ugovorenosti europskih fondova, koja je u tri godine prije našeg mandata dosegnula samo 9 posto, intenzivirali naše napore i krajem 2019. dosegnuli stopu ugovorenosti od 83 posto. Početkom ovoga mjeseca već smo dosegnuli preko 108 posto. Time se nalazimo medu prvih šest najuspješnijih država EU-a. Za iduće proračunsko razdoblje 2021. -2027. Hrvatskoj je na raspolaganju preko 9 milijardi eura samo iz regionalne politike EU-a, što je preko 16 posto prošlogodišnjeg BDP-a. Dodatno, Hrvatskoj je na raspolaganju u idućim godinama i oko 6 milijardi eura bespovratnih sredstava iz Instrumenta za oporavak i otpornost što je oko 11 posto prošlogodišnjeg BDP-a. Tako visoke razine iz obaju spomenutih izvora EU sredstava nema ni jedna druga država EU-a, što potvrđuje pregovarački uspjeh, ali stvara i obvezu korištenja tih sredstava putem provedbe investicijskih projekata.
 
Porezne izmjene
 
Najavili ste i porezne izmjene za 2021. Sto će to donijeti građanima i hoće li opet oni s najvećim prihodima proći najbolje?
 
- Ovo je već peti krug porezne reforme i praktički svaku godinu mandata počinjemo s jednom poreznom reformom, sukladno našim predizbornim obećanjima. Dosadašnje porezne izmjene građanima i gospodarstvu ostavile su na raspolaganju devet milijardi kuna, a naša procjena je da će ovaj krug imati učinak od otprilike dvije milijarde kuna godišnje. Najvažnije odrednice ove porezne reforme odnose se na smanjenje stope poreza na dohodak s 24 na 20 posto odnosno s 36 na 30 posto te stope poreza na dobit za poduzetnike s godišnjim prometom do 7,5 milijuna kuna s 12 posto na 10 posto. Po našim procjenama ova porezna reforma imat će pozitivan utjecaj na otprilike 900 tisuća naših građana. Činjenica je da će oni s većim bruto plaćama osjetiti značajnije pozitivne promjene, ali isto tako je bitno napomenuti da politika plaća nije u domeni države, već je to isključivo stvar dogovora poslodavca i radnika. Naša politika poreznog rasterećenja u funkciji je podizanja raspoloživog dohotka građanima za potrošnju te stvaranja povoljnijeg poslovnog ozračja za ulaganja i poduzetništvo.
 
Kad ste izabrani za predsjednika HDZ-a rekli ste da ćete promijeniti HDZ kako biste mogli mijenjati Hrvatsku. Jeste li promijenili HDZ, ili samo učvrstili svoj položaj?
 
- Pogledajmo ipak malo širu sliku. Preuzeli smo HDZ 2016. s 20 posto potpore, nakon neuspjelog preslagivanja i ideološkog skretanja stranke prema krajnjem političkom spektru. Preokrenuli smo trend i pobijedili tada SDP sa sedam razlike. Od početka prvog mandata suočavali smo se s brojnim izazovima koje je bilo nemoguće predvidjeti. Nismo probleme skrivali pod tepih, nego velike krize poput Agrokora, Petrokemije, brodogradilišta i druge izazove rješavali pronalazeći tržišno održiv model poslovanja koji se neće preliti na trošak poreznih obveznika kroz nova zaduživanja, uz očuvanje radnih mjesta. Usto, do izbijanja pandemije ostvarili smo tri proračunska viška, gospodarski rast na zdravim osnovama, smanjili javni dug, povećali zaposlenost i dosegnuli investicijski kreditni rejting. Izbori 2020. pokazali su da smo HDZ uspješno pozicionirali na desnom centru i otvorili stranku prema biračima centra više nego prije. Pobijedili smo cijelu SDP-ovu koaliciju od 10-ak stranaka s 25 razlike. Modernizirali smo upravljanje strankom, usvojili novi Statut i proveli unutarstranačke izbore te financijski konsolidirali stranku. U vremenu 4. industrijske revolucije te suočeni s izazovima obnove i oporavka od posljedica globalne pandemije i razornog potresa, politike HDZ-a usmjeravamo prema budućnosti. Dovršili smo i izradu Nacionalne razvojne strategije do 2030. te Nacionalnog plana oporavka i otpornosti koji definira razvojne prioritete koje ćemo financirati iz osiguranih europskih sredstava. Time nam se otvara prostor da sve izazovi i ranjivosti koje je razotkrila COVID-19 kriza pretvorimo u nove prilike za Hrvatsku. Vodit ćemo brigu o jačanju hrvatske ekonomske suverenosti kroz veću prehrambenu neovisnost i energetsku samodostatnost. Ubrzanim korakom ići ćemo prema daljnjem jačanju konkurentnosti gospodarstva, povećanju investicija, inovacija i izvoza, a daljnji uspjeh temeljit ćemo na poboljšanom sustavu znanosti i obrazovanja te ulaganju u mlade i demografsku revitalizaciju Hrvatske bez koje nema uspješne budućnosti.
 
Neovisnost pravosuđa
 
I dalje svjedočimo brojnim aferama i korupcijskim istragama Uskoka, niz je takvih primjera.
 
- Što se tiče pravosudnih procesa, politika Vlade, HDZ-a i mene osobno je da hrvatska pravosudna tijela moraju biti neovisna, nepristrana i samostalna u svome radu, bez ičijeg pritiska. To je osnovno načelo našeg funkcioniranja u borbi protiv korupcije. Banalne teze da bi netko trebao znati za tajne izvide u kaznenim procesima pokazuju nerazumijevanje glavnog preduvjeta za uspješnu borbu protiv korupcije, a to je neovisnost rada tijela i tajnost izviđa i procesnih radnji. U ovom mandatu želimo dodatno osnažiti borbu protiv korupcije. Pravosuđe će biti ključ svih reformi u nadolazećem razdoblju. I u ovom mandatu predvidjeli smo niz mjera s ciljem daljnjeg povećanja učinkovitosti pravosuđa i javne uprave te jačanja pravne .sigurnosti. Planiramo nastaviti s ulaganjima u digitalizaciju pravosudnog sustava. Planirana je modernizacija ovršnog postupka, kaznene evidencije te sudskog registra. Pristupit će se i izmjenama procesnih zakona s ciljem ubrzanja postupka propisivanjem okvirnih rokova za njegovo trajanje te osnaživanje vođenja rasprava na daljinu. Također, moramo se snažnije suprotstavljati i nasilju te govoru mržnje, osobito radikalizaciji u društvu te nastaviti činiti sve da smanjimo društvenu polarizaciju.
 
Da li ste se spremni odazvati na sud, i da li ste se sastali s Josipom Rimac, nakon što vas je zvala, kao što piše jedan tjednik?
 
- Taj tjednik pisao je o kampanji bivše predsjednice u Šibeniku, gdje sam došao pružiti joj potporu. S postupanjima gospođe Rimac i događanjima oko vjetroelektrane Krš-Padene nemam nikakve veze. Politički gledano, tu temu smo već apsolvirali, a na nadležnim tijelima i pravosuđu je da utvrde odgovorne u tom slučaju.
 
Ipak se događaju slučajevi gdje je gospođa Benić ostala savjetnica u Ministarstvu branitelja, gdje je Lovro Kuščević i dalje bio kandidat na izborima na Braču. Vi dosta lakonski na to sve odgovarate.
 
- Čim je pokrenut postupak protiv gospođe Benić ona je odlukom Vlade razriješena s političke funkcije državne tajnice kako taj slučaj ne bi nepotrebno opterećivao rad Vlade, no to nije nikakva potvrda njezine krivice koju sud tek treba utvrditi. Ona se s dužnosničkog mjesta vratila na mjesto državne službenice u okviru Ministarstva hrvatskih branitelja gdje je i ranije radila. Svatko ima pravo na presumpciju nevinosti dok mu se ne dokaže suprotno, pa pričekajmo da se postupak protiv nje okonča pravomoćno. A što se tiče »lakonskog odgovaranja«, brojni postupci kojima smo svjedočili u proteklom razdoblju pokazali su da nema nedodirljivih, a ime i prezime, stranačka pripadnost ne zanima ni DORH ni policiju, a niti mene. To je jedini ispravan i odgovoran pristup u borbi protiv korupcije.
 
Lažna dilema između »daytonske« i građanske BiH
 
Obilježili smo 25. godišnjicu panonskog sporazuma, je li stanje u BiH danas takvo da je promjena Daytona nužna, ili upravo suprotno - Dayton osigurava konstitutivni položaj i jednakopravnost Hrvata s ostalim nacijama u BiH. Zašto put do građanske Bosne mora voditi putem nacionalnih, pa čak i nacionalističkih politika?
 
- Pitanje ravnopravnosti triju konstitutivnih naroda u BiH nije nacionalistička politika, nego dosljedno tumačenje i provedba Ustava BiH. Kao što sam bio re-kao u govoru prigodom obilježavanja 25. obljetnice Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma, lažna je dilema izbor između »davtonske« i građanske BiH. Načelo jednakosti triju konstitutivnih naroda te načelo jednakosti svih građana međusobno se ne isključuju. Hrvatska je pridonijela zaključivanju Davtonskog sporazuma na više načina te je obvezna »poštivati i promicati ispunjavanje« sporazuma. Odgovornost je na svim političkim akterima da nastave provedbu reformi i stvaranje preduvjeta za bolji život u zemlji u kojojsva tri konstitutivna naroda i građani trebaju biti ravnopravni. Europska budućnost moguća je samo kroz puno poštivanje jednakosti triju konstitutivnih naroda. Za političku stabilnost koja je preduvjet svih reformi, potrebno je izmijeniti izborni zakon koji će jamčiti da se sva tri konstitutivna naroda i građani osjećaju i budu jednako zastupljeni. Nema opravdanja za praksu, koja nije postojala prije 2006., da se namjerno uklanja legitimna politička zastupljenost Hrvata u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine.
 
S Milanovićem surađujem u okvirima ovlasti Ustava
 
Čini se da je vaš odnos s predsjednikom Republike Zoranom Milanovićem »zaliječen«. Kako ste na kraju prevladali onaj neugodni sukob? Tko jamči da se to neće ponoviti?
 
- U pojedinim temama imamo visok stupanj suglasja, u nekima imamo oprečna stajališta, ali je važno da nastavimo surađivati u okvirima ovlasti Ustava. Na konferenciji MVEP-a i HAZU-a u povodu 25. obljetnice Davtonsko-pariškog mirovnog sporazuma u dogovoru s predsjednikom Milanovićem održao sam govor uime Hrvatske o potpori europskom i reformskom putu Bosne i Hercegovine, kao i važnosti poštivanja jednakopravnosti triju konstitutivnih naroda, osobito Hrvata kao najmalobrojnijeg. Dobro je da oko te teme postoji jedinstven stav čitavog državnog vodstva. Održali smo sastanak Vijeća za nacionalnu sigurnost na kojem smo raspravili niz važnih tema, među ostalim i stanje radikalizacije u hrvatskom društvu i stanje u pravosuđu. Surađujemo u onim područjima u kojima Ustav to predviđa, sukladno svojim ovlastima. Kao što sam već nebrojeno puta rekao, neću dopustiti javno iznošenje laži, etiketa ili huškanja od strane bilo koga na mene osobno, moje suradnike i članove Vlade. Na to ćemo svaki put čvrsto odgovoriti.
 
Imamo dovoljno vremena za odluku o avionima
 
Vlada je u postupku nabave borbenih aviona za Oružane snage. Mislite li da ćete imati problema ako izaberete rabljene avione?
 
- Međuresorno povjerenstvo je napravilo ozbiljnu analizu pristiglih ponuda, napravljena je studija izvedivosti, koju sam dobio jučer. Cilj je zamijeniti Migove 21 kojima resursi istječu krajem 2024. s 12 suvremenih višenamjenskih borbenih aviona četvrte generacije za sljedeća tri desetljeća. Time ćemo ne samo sačuvati sposobnosti Hrvatskog ratnog zrakoplovstva koje smo stvorili u Domovinskom ratu, nego ćemo ih značajno unaprijediti u skladu sa standardima NATO-a. Toje ključno za učinkovitu zaštitu našeg zračnog prostora i teritorijalnog integriteta. U konačnoj odluci o nabavi višenamjenskog borbenog aviona vodit ćemo se onime što je najbolje za Hrvatsku.
 
Koliko će na to utjecati šire političke okolnosti, odnosno suradnja unutar EU-a s jedne, ili tradicionalna suradnja s NATO-om i SAD-om s druge strane?
 
- Sve ćemo sagledati. Iduća godina bit će posvećena pripremanju i sklapanju ugovora, imamo dovoljno vremena za to. U svakom slučaju, Hrvatskoj je višenamjenski borbeni avion potreban, njime značajno osnažuje svoj geopolitički položaj i svoju sigurnost.
 
U Rijeci i PGŽ-u želim kandidate koji mogu pobijediti
 
Možete li najaviti tko će biti kandidat HDZ-a za Zagreb, ali i Primorsko-goransku županiju i Grad Rijeku? Većina stranaka je već utvrdila svoje kandidate, samo HDZ još ne. Reakcije na Vanđelića u Zagrebu su dobre, također Oleg Butković bi sigurno mogao pobijediti u PGŽ-u, no također je logično da ostane ministar do spajanja Pelješkog mosta? Vidite li šansu u Rijeci, gdje su na djelu promjene?
 
- Trenutno, nalazimo se kao i cijela Europa u ozbiljnoj, kritičnoj fazi pandemije i usmjereni smo prije svega na zaštitu zdravlja i gospodarstva te distribuciju cjepiva koje pristiže. Na lokalnim izborima potvrdit ćemo da je HDZ vodeća hrvatska politička stranka. Cilj nam je pobijediti u najmanje 12 županija te većini gradova i općina, kao i učinitiiskorak u velikim gradovima, što smo učinili i na parlamentarnim izborima. U Zagrebu idemo sa snažnim kandidatom koji će pobijediti, a predstavit ćemo ga u siječnju. Pred glavnim gradom su financijski izazovi i proces obnove nakon razornog potresa. Mislim da ljudi vide ne samo smjer kojim vodimo HDZ i Hrvatsku, uključivu politiku Vlade i parlamentarne većine koju čine i demokršćani i liberali i nacionalne manjine, već i sve iskorake koje smo učinili za Istarsku i Primorsko-goransku županiju. Prošli tjedan obilježili smo početak radova na drugoj cijevi tunela Učka vrijednih 1,5 milijardi kuna. Dovršit ćemo i strateški projekt Istarskog ipsilona. Vlada nije odustala od brodogradnje u Puli i Rijeci, već ulaganjima stvaramo preduvjete za pokretanje proizvodnje i završetakzapočetih brodova, na zdravim tržišnim osnovama. Vodimo razgovore s BAT-om i pronaći ćemo okvir koji će ih na duže vrijeme usidriti u Kanfanaru. Samo u Istarskoj i Primorsko-goranskoj županiji isplaćeno je više od milijarde kuna naknade poslodavcima za očuvanje radnih mjesta! Oleg Butković potpredsjednik je HDZ-a, čelnik županijske organizacije i ministar u Vladi, koji predano radi na realizaciji brojnih ključnih infrastrukturnih i prometnih projekata. Odabrat ćemo prepoznatljive ljude, i u Rijeci i PGŽ-u želim kandidate koji mogu pobijediti. Došlo je vrijeme za promjenu vlasti i u Rijeci i Primorsko-goranskoj županiji, a postignuća HDZ-ove Vlada u ove četiri godine dokaz su da ćemo se znati brinuti da Rijeka i PGŽ ostvare sve strateške i razvojne projekte!
 
Razgovarala: Tihana Tomičić
Novi list, 24. prosinca 2020.
 

Vijesti iz medija | Andrej Plenković