Intervju Slavko Linić, ministar financija ekskluzivno iz Washingtona

Piše: Jadranka Jureško Kero/VLM

Ministar financija Slavko Linić, nakon završetka zasjedanja proljetne skupštine Svjetske banke i MMF-a te prodaje 1,5 milijardi dolara hrvatskih obveznica, ekskluzivno je u Washingtonu, prije povratka u Zagreb, Večernjem listu prenio svoje uvjerenje da će Hrvatska, unatoč lošim prognozama, ostvariti gospodarski rast.

Vraćate li se iz Amerike zadovoljni ili zabrinuti?

Bila je to mogućnost da upoznamo sustav i prve ljude tih institucija te ostvarimo kontakte za pokušaj realizacije naših programa. Oni prate što radimo, analiziraju sve što se s nama događa, ali jasno im je, kao i nama, da se mi sami moramo pokrenuti i ubrzati reforme. Otkrit ću vam da za iduću godinu spremamo novi projekt, program sa Svjetskom bankom, a to smo nazvali krediti za uspjeh. Oni bi pratili pojedine faze reforme i osiguravali sredstva, ovisno o rezultatima koje postižemo, a cilj je ubrzati protok kapitala.

Svijet nam vjeruje

Svjetska banka i MMF predviđaju negativnu stopu rasta za Hrvatsku, a vi ste optimističniji. Je li to politička pozitivnost ili imate druge informacije?

Oni polaze od onoga što se događa u našoj realnoj ekonomiji i ja sam se složio da smo i dalje u krizi i da je sve manje aktivnosti, što pokazuju i izvješća za prvi kvartal, u kojima je vidljiv određen pad u realnom sektoru i industriji i to su polazne osnove na kojima su donesene projekcije Svjetske banke. Vlada ima svoja razmišljanja i spremni smo pokrenuti državne investicije u željeznicu, elektroprivredu, vodoprivredu..., a to su sve državne tvrtke i naši ministri rade na tome te smo u prva tri mjeseca ove vlade osigurali financijska sredstva. Bitno je bilo u Washingtonu pokazati što planiramo učiniti, da smo to spremni realizirati i da ćemo početi trošiti na državne investicije. Znam da su njima za procjene i ocjene važne privatne investicije kojih, istina, još nema, ali one će doći kad krenu državne i to je ono što mene čini optimističnim, jer vidim da imamo budućnost. Na projekcije Svjetske banke i MMF-a, budimo iskreni, utječu i negativni odjeci koji stižu iz Hrvatske, a posebno od naših ekonomskih i bankarskih analitičara koji su u svojim ocjenama negativniji od onih koje smo čuli u Washingtonu. Ta destruktivnost koja se širi negativna je i za percepciju o Hrvatskoj unatoč naporima Vlade i borbi da se to promijeni jer siguran sam u činjenicu da imamo mehanizme i mogućnosti prevladati krizu. Zamislite, nama manje vjeruju hrvatski analitičari nego Svjetska banka i MMF koji prepoznaju volju Vlade da pokrene gospodarstvo.

Interes za hrvatskim obveznicama bio je pet puta veći od ponude?

Zar to dovoljno ne govori da postoji interes za Hrvatsku i vjera da idemo u pozitivnom smjeru? Ulagači su pokazali da razumiju kako je stanje u Hrvatskoj bolje nego cijena kapitala na tržištu i to su njihove poruke jer ocjenjuju da nova vlada ima potencijala za promjene. To nekima u Hrvatskoj nije dovoljno pa poput analitičara Guste Santinija poručuju da sam ja nesposoban. Neću mu uzvratiti istom mjerom jer nisam poput njega prepotentan, ali podsjećam da Slavko Linić nije izdavatelj obveznica, nego su emisiju hrvatskih obveznica denominiranih u dolaru pripremile banke JP Morgan, Citigroup i Deutsche Bank. Santini sve to omalovažava i to je taj negativni mentalitet koji ne pomaže dolasku investicija u Hrvatsku.

Struja na dušu HDZ-u

Možda hrvatskom narodu morate bolje objasniti što sve radite?

Uvjeren sam da naš narod razumije što im nudimo jer dobili smo na izborima njihovo povjerenje, ali nekim hrvatskim analitičarima koji šire laži teško je objasniti da je novo zaduženje, bez kojeg nismo mogli, ipak dobro prošlo. Slažem se da je bolno čuti da povećavamo dug, ali trebamo stvoriti uvjete za dolazak privatnih investicija i imati barem malo optimizma kako bismo preokrenuli negativne trendove u gospodarstvu. Kad kažemo da ćemo rezati, kontrolirati rashode, kad šaljemo tvrtke u stečaj jer nema drugog tržišnog izbora, onda komentiraju da je ova vlada luda, tragična, a ja pitam gdje je onda problem? Zar možemo živjeti da ne radimo, a nastaviti trošiti te podizati poreze da bismo sve platili? Pa onda, ljudi moji, nećemo moći ni živjeti ni raditi. Ova vlada kaže da je toga dosta. Za ovo stanje je kriva HDZ-ova vlada koja je osam godina govorila dižite kredite, kradite, snalazite se, ne radite. Prava je sreća da se još možemo zadužiti.

Kako u Svjetskoj banci i MMF-u gledaju na visoka socijalna davanja u Hrvatskoj?

Nisu problem socijalna izdvajanja za potrebite, nego pogrešna socijala. Neće bogati više živjeti na leđima malih ljudi. Imamo jeftiniju struju nego u EU, a nema ulaganja u elektroprivredu jer nema ni dobiti. Naši prethodnici su kvazifilozofijama o socijalnoj politici držali nisku cijenu struje i sad oni kroz medije plasiraju kako je umirovljenicima i nezaposlenima teško. Razumijem da je tim ljudima egzistencija problem, ali zašto ne pitaju o cijeni struje menadžere ili sve druge s visokim zaradama.

Možda zato što je nezaposlenih i siromašnih više u našem društvu?

Jasno mi je da poskupljenje struje za te ljude izgleda kao bezizlazna situacija, ali za takve trebamo koristiti socijalne programe i pomoći onima koji nemaju, a struja mora sada poskupjeti kako bismo pokrenuli i ulaganja u elektroprivredu. Naslijedili smo teške fiskalne i strukturne probleme i nije sve to moguće riješiti u 100 dana. Spremni smo kontrolirati javne rashode, naš proračun je u zadnji trenutak spasio investicijski rejting jer u protivnome umjesto sadašnjih 6,375 posto morali bismo plaćati još veću kamatu na izdane obveznice.

Jeste li nakon Washingtona spremni za sve što slijedi i vladate li potpuno situacijom nakon prva četiri mjeseca nove vlade?

Meni je još u predizborno vrijeme gotovo sve bilo jasno, pripremao sam se temeljito, ali ipak me iznenadio golemi deficit, nelikvidnost, trogodišnji zastoj gospodarskog rasta. Zabrinjavalo me kako narodu prikazati sve te neuspjehe a da ih još više ne bacimo u depresiju, i očekujemo njegovo povjerenje. Bojao sam se da nećemo moći, ali uvjerio sam se da nam ljudi vjeruju i da žele surađivati. Velika je odgovornost na nama i stoga se ne bojim rada i promjena jer ozbiljna vlada ne može svoje ljude varati, ona mora stvoriti okvire za razvoj i boljitak. U Washingtonu su nas saslušali, razumjeli i kazali: “Radite, ne posustajte” i stoga se vraćam kući još uvjereniji da nemamo vremena za komentiranje loše prošlosti i svega negativnoga što se činilo našem narodu. Ja sam pobornik rada i reda pa tako i nastavljam dalje usprkos crnilu nekih krugova i pojedinaca. Dogodine ćemo u Washingtonu Svjetskoj banci i MMF-u morati pokazati što smo sve napravili i to je odgovornost za ovu vladu.

Ne treba nam nadzornik

Dakle, nema MMF-a u Hrvatskoj?

To su bila moja razmišljanja ako ne uspijemo na financijskom tržištu. Morali smo pronaći 10 milijardi kuna za deficite stvorene prošle godine. To su deficiti Jadranke Kosor i svih članova njezine vlade. Uzeti to na domaćem tržištu značilo bi da nema novca za gospodarstvo. Povjerenje investitora u obveznice pokazalo je da strano financijsko tržište još uvijek vjeruje u Hrvatsku pa nam MMF nije nužan. Ova vlada na čelu sa Zoranom Milanovićem provest će reforme i nama ne treba kontrolor. Četiri godine vlada Ive Sanadera i ona Jadranke Kosor nije željela donijeti odluku o brodogradilištima, a mi smo odlučili u tri mjeseca. Čeka nas još puno takvih teških odluka. Pogledajte poljoprivredu koliko je primala iz proračuna, a što imamo od toga? Nema obrađene zemlje, nema proizvoda i sve to treba promijeniti pa je Milanovićeva poruka u tom smislu jasna.

Milanovićeva vlada jača ulogu HBOR-a, to ste naglasili i u Washingtonu?

Da, HBOR nam je jedina šansa za smanjenje kamata. Na žalost, kamata je u Hrvatskoj previsoka i postala je razorna za gospodarstvo. Bitka za smanjenje kamata počela je dobrom suradnjom Vlade i guvernera HNB-a koji je omogućio oslobađanje depozita. Dobili smo jeftina sredstva i sad ćemo to ponuditi gospodarstvu kroz HBOR, da imaju manju kamatu i budu konkurentniji. To je osam milijardi raspoloživih sredstava, nije to lako uložiti, ali Vlada je tu da stvara uvjete za investicije i proizvodnju s jeftinijim kapitalom. Bivša vlada je kriva za visoke kamate jer je uništila privredu i sustav enormnom potrošnjom te neodgovornom politikom dovela do lošeg rejtinga. To nisu stvorile banke, naprotiv, bankarski sustav je dosta stabilan, ali fiskalna politika je bila destruktivna.



Vijesti iz medija