- Objavljeno: 07.05.2020.
Ispunjene i provedene sve mjere iz Akcijskog plana za ulazak u ERM II
Predsjednik Vlade Andrej Plenković predsjedao je danas petom sjednicom Nacionalnog vijeća za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.
U svom uvodnom obraćanju, Plenković je podsjetio na činjenicu da je za ulazak u eurozonu potrebno ispuniti visoke kriterije makroekonomske i fiskalne stabilnosti.''Nakon izlaska iz procedure prekomjernog proračunskog manjka 2017. godine, a pogotovo nakon što je Europska komisija početkom prošle godine potvrdila da Hrvatska više ne bilježi prekomjerne makroekonomske neravnoteže, Hrvatska je iskoristila mnogo bolji položaj te je pokrenula aktivnosti na putu prema ulasku u eurozonu'', rekao je.
Istaknuo je da je jedan od glavnih političkih ciljeva ove Vladeulazak u ERM II, a nakon toga i u europodručje.
''Na pragu smo toga uspjeha i povijesnog koraka k daljnjoj integraciji Hrvatske u EU i na putu prema eurozoni. Kod predstavljanja Nacionalne strategiju za uvođenje eura još 2017., najavio sam da će 2020., kada će Hrvatska predsjedati Vijećem Europske unije, to biti i godina u kojoj će Hrvatskazatražiti ulazak u Europski tečajni mehanizam II, koji prethodi uvođenju eura kao službene valute.''
Vlada je Strategiju usvojila u svibnju 2018., a početkom srpnja 2019. godine dobivena je službena potvrda prihvaćanja hrvatskog pisma namjere za ulazak u ERM II i pripadajućeg akcijskog plana s reformskim mjerama, od strane tzv. Euroskupine.
''Službenim slanjem pisma namjere za ulazak u ERM II, te pripadajućeg Akcijskog plana, preuzeli smo obvezu potpune provedbe preuzetih reformskih mjera koje su preduvjet za neometani prijelaz i sudjelovanje u mehanizmu ERM II, a nakon toga i uvođenje eura'', kazao je Plenković.
Akcijski plan s preuzetim obvezama obuhvaća 6 područjapolitika s ukupno 19 mjera te 9 institucija odgovornih za provedbu mjera, koje su se morale u potpunosti ispuniti do kraja travnja.
''Sa zadovoljstvom mogu izvijestiti da je svih 19 mjera, što je 9 više u odnosu na prethodno izvješće, provedeno u potpunostii u predviđenom roku'', istaknuo je predsjednik Vlade.
U okviru 19 mjera iz Akcijskog plana, ispunjen je i cijeli niz aktivnosti: doneseno je ili izmijenjeno 12 zakona te 6pravilnika, objavljena su 3 natječaja za prodaju udjela i dionica, usvojena su 2 i proveden 1 akcijski plan Ministarstva gospodarstva…
Svoje mjere su u potpunosti ispunila sva ministarstva te Hrvatska narodna banka i Državni zavod za statistiku.
Skori ulazak u ERM II
Govoreći o idućim koracima u procesu ulaska u ERM II, Plenković je kazao da uskoro slijedi slanje pisma obavijesti o provedbi reformskih mjera na koje se Republika Hrvatska obvezala u pismu namjere za ulazak u ERM II.
''Pismo obuhvaća i zahtjev za formalnu ocjenu provedbe tih mjera od strane Euroskupine, Europske središnje banke te Europske komisije. Potom se očekuje povratna informacija od navedenih institucija o ispunjenju naših mjera te potvrda o mogućnosti ulaska u ERM II. Zatim slijedi predaja Hrvatskog zahtjeva za ulazak u ERM II te konačno odluka o ulasku Hrvatske u ERM II'', poručio je Plenković dodavši kako se nada da će to biti do sredine srpnja.
Kako bi Hrvatska mogla aplicirati za ulazak u eurozonu, potrebno je boraviti u ERM II mehanizmu oko 2,5 godine te ispunjavati kriterije iz Maastrichta (kriterije nominalne konvergencije), koje smo prije početka ove krize već uspjeli dostići, a to su stabilnost cijena, proračunski suficit, pad javnog duga, niske dugoročne kamatne stope.
Bilo bi lakše da smo u eurozoni
Osvrnuvši se na aktualnu situaciju, premijer je rekao da biHrvatskoj u trenutnoj situaciji bilo puno lakše da je članica eurozone.
"Da je Hrvatska sada u eurozoni, u trenucima ove neviđene krize uzrokovane pandemijom koronavirusa, imali bismo financiranje u kriznim situacijama putem ESM-a, koji omogućuje zajmove za članice eurozone, a kapacitet mu je 700 milijardi eura", rekao je Plenković.
Dodao je da bi nam na raspolaganju bili i monetarni stimulansi Europske središnje banke kako za državu, tako i za privatni sektor, a ne bismo imali ni valutni rizik za stanovništvo i poduzeća. Pored toga, kazao je, mjenjački troškovi zamjene kuna u eure bi nestali, a kreditni rejting bi ulaskom u euro prema analizama rejting agencija skočio za dvije razine.
"Već sama činjenica priprema za ulazak u ERM II je znatno doprinijela sadašnjem investicijskom kreditnom rejtingu", rekao je premijer dodavši kako bi kao članica eurozone imali i veću mogućnost i obujam financiranja na tržištu kapitala.
Euriziranost Hrvatske
Oslikavajući euriziranost Hrvatske, premijer je iznio da hrvatski građani primarno čuvaju vrijednost u eurima, te da štednja stanovništva u eurima nikad nije pala ispod 66%, a u prosjeku posljednjih osam godina iznosila 71%.
Što se tiče zaduživanja, udio kredita u kunama s valutnom klauzulom u eurima je 47%, a u posljednjih osam godina prosječno 54%.
Također, kako je rekao, 61% turističkih noćenja odnosi se na goste iz zemalja europodručja, a 57% vrijednosti ukupnog robnog izvoza ostvaruje se s državama članicama europodručja.