Iz EU fondova ugovorili smo 61 milijardu kuna za brži i ravnomjerniji razvoj Hrvatske

U svom je obraćanju predsjednik Vlade Plenković istaknuo dobre  rezultate ove Vlade u povlačenju novca iz fondova EU u prethodne tri godine, otkako joj je započeo mandat.

U tri godine sa samo 9% ugovorenih sredstava do sadašnjih 76%

"Sredinom listopada 2016. bili smo kao država na samo 9 posto ugovorenih sredstava iz fondova Europske unije, a  sada smo na oko 76 posto. To je 61 milijarda kuna na raspolaganju našem gospodarstvu, infrastrukturi i ostalim sektorima. Za usporedbu, ukupni trošak izgrađenih autocesta od 1992. do sada je 62 milijarde kuna", naveo je Plenković, dodavši da će osigurani novac iz Europske unije biti potrošen u Hrvatskoj, omogućujući i lokalnoj samoupravi da ima novu, bržu kvalitetu razvoja, uz dodatni impuls europskih fondova.

Kako biti još brži i učinkovitiji

"Ipak, još uvijek treniramo kako da budemo, u povlačenju novca iz EU, djelotvorni  kao stare članice. Ovdje smo kako bismo razmotrili što trebamo napraviti da budemo brži i učinkovitiji", poručio  je.

Predsjednik Vlade podsjetio je na podatak iznesen na varšavskom sastanku premijera članica Europske unije koje su to postale u nekoliko posljednjih proširenja, koji je u organizaciji poljskog premijera održan  prije četiri mjeseca.

"Nažalost, sastanak je  bio zatvoren za medije. Kažem nažalost, jer su premijeri pokušavali dati svoju sliku prije i nakon članstva. Moglo se  čuti da je u članice Europske unije koje su to od 2004., uloženo 365 milijardi eura iz fondova EU."

Ogromna transformacija zemalja članica

Plenković je uvjeren da  bi taj podatak mogao otvoriti oči  euroskepticima koji bi shvatili kolika se transformacija njihovih društava dogodila. 

"Ne postoji nikakva druga međunarodna institucija, nikakav biznismen, nikakva banka koja bi ulila toliki novac u gospodarstva tih zemalja", upozorio je.

 

Važnim je ocijenio da se Hrvatska ravnomjerno razvija te da sredstva iz fondova budu pokretač rasta BDP-a, ulaganja i ukupne kvalitete života u zemlji.

Napomenuo je da je Vlada prepoznala  situaciju u kojoj se nalazi istok Hrvatske, zbog čega je pokrenut Projekt Slavonija u okviru kojeg je već ugovoreno 11 milijardi kuna. 

"I drugi krajevi Hrvatske zaslužuju jednaku pozornost, stoga želimo da smisao susreta sa županijama, gradovima i općinama doživi svoju konkretnu realizaciju u vidu projekata diljem Republike Hrvatske.”

Europska unija je politički okvir koji jača sve svoje članice

Predsjednik Vlade osvrnuo se i na  predstojeće hrvatsko predsjedanje Europskom unijom, najavivši kako je Hrvatska spremna i za sve scenarije glavnog događaja u nastupajućim mjesecima za Europsku uniju - Brexita.

Poručio  je i da Europska unija nije samo novac, fondovi i projekti, već je to politički okvir koji jača sve njezine članice.

Kazao je da se članstvo u Europskoj uniji koristi kao snažna poluga razvoja i javnih ulaganja u Hrvatskoj, a fondovi EU čvrsto su uključeni u zadaće gotovo svih ministarstava.

"Svim ministrima, a većina ih je došla u Šibenik, redovit posao su EU fondovi i njihova čvrsta integracija", istaknuo je.

Pavić: Europski novac i Hrvatsku mijenja nabolje

I ministar Pavić naglasio je koliko sredstva iz EU fondova mijenjaju Hrvatsku.

"To vidimo svaki dan kroz izgradnju brojnih objekata, izgradnju cesta, 365 milijuna kuna za Pelješki most, 1,7 milijardi kuna izdvajamo za zdravstvo, preko milijardu za e-škole, 680 milijuna kuna za kurikularnu reformu, a nikad više novca nije bilo za zapošljavanje. Milijardu kuna je za naše poljoprivrednike, 200 novih vrtića. Šibenik je grad koji zna koliko znači obnova baštine, a nadam se da ćemo i žičaru financirati, kao i ostale projekte", poručio je ministar Pavić.

U program Europske komisije ušla i demografija

"Nova nacionalna razvojna strategija do 2030. godine previđa stvaranje poslova dodatne vrijednosti. Na inicijativu predsjednika Vlade u program Europske komisije ušla je i demografija", naglasio je Pavić.

Visoko učilište za administraciju EU fondova za jačanje hrvatskih kapaciteta

"Kada se pripremamo za novo financijsko razdoblje, svakako moramo bolje upariti fondove. Izgradnja i zapošljavanje moraju ići ruku pod ruku. Mora se više pažnje usmjeriti prema umirovljenicima jer ih ima trećina, a samo dva posto udruga se bavi njima. Već sam najavio i visoko učilište za administraciju EU fondova, što ne postoji u Europi. To će značiti jačanje hrvatskih kapaciteta i administracije za provođenja EU projekata", zaključio je ministar  Pavić.

Šibenski gradonačelnik Željko Burić ustvrdio je da je sve što je planirano u Šibeniku uz pomoć EU novca i napravljeno, nabrojivši ostvarene projekte i izrazivši zadovoljstvo suradnjom s hrvatskom Vladom, osobito kad se radi o povlačenju sredstava EU fondova.