Iz nove financijske perspektive ove godine objavljeno već 15 poziva

Ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Šime Erlić poručio je da je dosad objavljeno 15 poziva te demantirao medijske napise da nije raspisan još niti jedan natječaj u okviru financijske omotnice za razdoblje 2021. -2027.

Na konferenciji za medije u Banskim dvorima nakon užeg kabineta Vlade, Erlić je poručio da su započete sve aktivnosti na potrošnji sredstava iz nove financijske omotnice 2021. - 2027., istaknuvši da nije točno da se nisu raspisali pozivi iz te nove omotnice.

"Raspisano je 15 poziva iz različitih programa iz omotnice 2021.- 2027., kao što su Učinkoviti ljudski potencijali, nekoliko je programa iz fondova koji se financiraju u okviru Ministarstva unutarnjih poslova, zatim Ministarstva poljoprivrede te drugih ministarstava koja su raspisala te pozive", ustvrdio je Erlić, dodavši da se Hrvatska trenutno nalazi u plusu od 11,9 milijardi eura kada je riječ o razlici između dobivenih i sredstava uplaćenih u europski proračun.

Izvijestio je da trenutno nisu raspisani pozivi samo iz programa Konkurentnost i kohezija i Integriranog teritorijalnog programa, koji prate velika infrastrukturna ulaganja i koji su u nadležnosti njegovog ministarstva, no i poručivši da se iz tih programa do kraja godine očekuje raspisivanje 15 natječaja, a iduće godine još cijeli niz.

Stoga, dinamika ubrzava i predstoji intenzivno razdoblje u kojem se očekuju velike investicije u javnom i privatnom sektoru pogonjene europskim fondovima, rekao je Erlić.

Još se troše sredstva iz omotnice 2014. - 2020. 

Napomenuo je i da se Hrvatska još nalazi u fazi trošenja sredstava iz financijske perspektive 2014. - 2020., koja završava krajem ove godine.

Ta financijska omotnica je vrijedna 11,3 milijarde eura, a prema zadnjim izvješćima Hrvatska se nalazi na devetom mjestu od članica EU-a po isplatama sredstava, s trenutno premašenih deset milijardi eura.

"Potrošit ćemo sva sredstva koja su Hrvatskoj stavljena na raspolaganje u prvoj omotnici", poručio je Erlić.

Do kraja lipnja ove godine trošila su se i sredstva iz europskog Fonda solidarnosti za obnovu od potresa, i to vrlo uspješno, jer su sva potrošena, a tu je i Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO) kojim Hrvatska na raspolaganju ima bespovratnih 5,5 milijardi eura, a treća je u EU po visini dosad uplaćenih sredstava, koja dosežu više od 2,2 milijarde eura, naveo je ministar.

Izvijestio je da se u Vladi na posebnom sastanku danas radilo i na pripremi stajališta RH o reviziji Višegodišnjeg financijskog okvira na razini EU-a.

Putem nacionalnog strateškog plana poljoprivrede ove godine objavljena tri natječaja, a osam ih je u planu

Naime, zemlje korisnice kohezijskih sredstava žele zadržati omotnice na ranije dogovorenim razinama, što podupire i Hrvatska. Međutim, tu su i nove okolnosti zbog ruske agresije na Ukrajinu, koja će zasigurno zahtijevati određena proračunska izdvajanja EU-a, što Hrvatska također podržava, rekao je Erlić, dodajući i da se pred EU-om nalazi i izazov migracija.

Kada je riječ o novim sredstvima, ministrica poljoprivrede Marija Vučković izvijestila je da je putem nacionalnog strateškog plana poljoprivrede ove godine objavljeno tri natječaja, a još ih je osam u planu. 

Vučković: Odšteta će biti isplaćena svim gospodarstvima koja su zavedena u registre

Odgovarajući na pitanje novinara ministrica poljoprivrede Marija Vučković pojasnila je zašto je uvedena nova naredba za suzbijanje afričke svinjske kuge (ASK) te poručila da će biti isplaćena odšteta svim gospodarstvima koja su u odgovarajućim registrima. 

Ministrica je ponovila da je afrička svinjska kuga (ASK) visoko zarazna bolest, koja nema javnozdravstvenih efekata na ljudsko zdravlje, ali uzrokuje gotovo 100-postotnu smrtnost svinja. Istaknula je i da Hrvatska ima veliku specifičnost, koja se ogleda u tome da je njezino svinjogojstvo koncentrirano u dvije županije, Osječko-baranjsku i Vukovarsko-srijemsku. Potonja, pak, ima još jednu veliku specifičnost, a to je tradicija da se uzgaja mali broj svinja u gotovo svakom dvorištu.  

Po riječima Vučković, poštuje se tradicija, no podsjetila je da pravila vezana za biosigurnost vrijedne od 2009. godine. - Godinama kategoriziramo, bez kategorizacije danas ne bismo imali ništa... To nam pomaže da se bolje nosimo s tom bolešću", rekla je ministrica. 

U međuvremenu, Ministarstvo poljoprivrede donijelo je novu naredbu o mjerama kontrole za suzbijanje ASK, kojom je među ostalim propisano da je držanje svinja u zonama ograničenja  (Vukovarsko-srijemska županija) nakon 31. listopada dozvoljeno isključivo u objektima kategorije 3 i 4, a u objektima nižih kategorija one se moraju dati na klanje te u tim objektima nije dozvoljeno držanje svinja najmanje 12 mjeseci. 

Afrička svinjska kuga stagnira zadnjih desetak dana

Radi sprječavanja širenja te bolesti na područjima županija visokog rizika - Osječko-baranjske i Brodsko-posavske, pak, određeno je da svinje iz objekata koji su kategorizirani s 0,1 i 2 moraju biti upućene na klanje do 30. studenoga. Pritom se objektima koji udovoljavaju uvjete za kategoriju 3 i 4 te uvjete biosigurnosti dozvoljava rekategorizacija do 31. listopada, jer se nakon tog datuma držanje svinja i u tim županijama dozvoljava samo u objektima kategorije 3 i 4. 

Ministrica je pojasnila zašto je izdana ta nova naredba. "Iako ASK po broju slučajeva stagnira zadnjih 10-ak dana, tek treba vidjeti hoće li to biti trajno, međutim ona se ipak probija selo po selo. U posljednje vrijeme, upravo proučavajući nove slučajeve, primijetili smo neka postupanja koja u blažem slučaju govore o grubom nehaju, a u nekim slučajevima i nečim što se ne može nazvati grubim nehajem. Postoje zapisnici, postoje postupanja koja slijede u takvim slučajevima. Takva postupanja mogu zaraziti cijelo selo koje je dva mjeseca bilo čisto od te bolesti. Mi to ne možemo prepustiti, jer nam se time ugrožava svinjogojstvo. Učinit ćemo sve da ljudima pomognemo, svjesni što za njih znači ubrzavanje procesa popisivanja svinja i kategorizacije, ali to je ispravan put a veterinarska služba je u tome nepodijeljena" navela je Vučković

Osvrnuvši se na socio-ekonomske posljedice koje uzrokuje ta bolest na mala gospodarstva, Vučković je kazala da će se o njima itekako voditi računa. "Više od 400 gospodarstva isplaćeno je što se tiče direktne štete od ASK-a... Želimo te gospodarstvenike imati i dalje na tim područjima uz podizanje biosigurnosti. Radimo najbrže što možemo, sva gospodarstva koja su u odgovarajućim registrima bit će isplaćena", kazala je ministrica.

Izvor: Vlada / Hina



Pisane vijesti